Bita Hemmati osuđena je zajedno sa svojim suprugom
Iran se sprema pogubiti svoju prvu prosvjednicu povezanu s ustankom u Teheranu u siječnju 2026., prema navodima više organizacija za ljudska prava.
Bita Hemmati imenovana je u kolektivnoj smrtnoj presudi zajedno s još troje optuženika, uključujući njezina supruga, Mohammadrezu Majid-Asla (34), prema Nacionalnom vijeću otpora Irana (NCRI) i Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava (HRANA).
Navodni susjedi para, Behrouz Zamaninejad i Kourosh Zamaninejad, također su osuđeni na smrt, dok je rođak Amir Hemmati dobio pet godina zatvora.
Presude predstavljaju neke od najnovijih odluka o smrtnoj kazni u okviru šireg obračuna vlasti s gušenjem nemira.
Navodno su tisuće prosvjednika ubijene otkako su ove godine izbile demonstracije.
„Mohammadreza Majidi-Asl i Bita Hemmati bračni su par koji živi u Teheranu, a Amir Hemmati je njihov rođak“, rekao je izvor za HRANA-u.
„Kourosh Zamaninejad i Behrouz Zamaninejad živjeli su u istoj stambenoj zgradi, a njihova uhićenja dogodila su se istodobno.“
Datum izvršenja kazne još nije određen.
Revolucionarni sud u Teheranu navodno je optužio optuženike za više kaznenih djela, uključujući ugrožavanje nacionalne sigurnosti u vezi s „neprijateljskom vladom Sjedinjenih Američkih Država“, prema HRANA-i.
Dana 8. i 9. siječnja optuženici su navodno koristili eksploziv i oružje, bacali predmete poput betonskih blokova i zapaljivih materijala s krovova, ozlijedili sigurnosne snage i sudjelovali u „propagandi protiv režima“ s ciljem narušavanja sigurnosti, prema saveznim vlastima.
Uz presude smrtne kazne, sud je također izrekao pet godina diskrecijskoga zatvora i naložio oduzimanje njihove osobne imovine.
Dužnosnici su dodali da je peti sudionik, Amir Hemmati, posebno osuđen za „udruživanje i dogovaranje protiv nacionalne sigurnosti“ i „propagandu protiv režima“, navode te organizacije.
Aktivisti za ljudska prava dodatno su izrazili zabrinutost da su priznanja optuženika možda iznuđena, pozivajući se na navode o mučenju i ispitivanjima.
Organizacije, koje pozivaju na obustavu pogubljenja, također su ustvrdile da nedostaju konkretni dokazi koji povezuju optužene s navodnim zločinima te su ocijenile da Teheran nastoji zastrašiti javnost kako bi spriječio buduće građanske nemire.
Masovni prosvjedi prvo su izbili krajem prosinca 2025. u Teheranu uslijed gospodarske krize obilježene urušavanjem valute i naglim rastom inflacije.
Napetosti su se potom brzo razvile u šire protuvladine nemire koji su se proširili na više gradova.
Washington se službeno uključio u sukob pokretanjem operacije Epski bijes 28. veljače 2026., kada je izveo opsežne zajedničke zračne napade s Izraelom u kojima je ubijen vrhovni vođa Ali Hamenei.