Kinesko-njemački odnosi

Je li je Alice Weidel zaista najpopularnija njemačka političarka u Kini? Predsjednica desno populističke, djelomično ekstremno desne stranke AfD vjerojatno je jedina zastupnica Bundestaga koja govori kineski. Kao studentica istraživala je i doktorirala na temu umirovljenički sustav u Kini. Mnogi video-klipovi o Weidel kruže u Kini na državnim, strogo kontroliranim društvenim mrežama. Kandidatkinja AfD-a za kancelarku na izborima 2025. nailazi na odobravanje jer se protivi supersili SAD-u i europskoj integraciji.

To da Alice Weidel itekako ima šanse postati njemačka kancelarka, jedan je od bezbrojnih klišea u Kini.

Međutim, eliti u Kini je jasno da održiva suradnja između Kine, kao druge, i Njemačke, kao treće najveće svjetske ekonomije, može postojati samo ako u javnosti postoji objektivna i diferencirana slika o Njemačkoj.

Sredinom studenoga u Kini je predstavljeno Godišnje izvješće o razvoju Njemačke (2024). Izdavač je Centar za njemačka istraživanja Sveučilišta Tongji u Šangaju. Prethodnica tog centra, Njemačka medicinska škola za Kineze u Šangaju, osnovana je 1907. a njen osnivač bio je njemački vojni liječnik Erich Paulun.

U ovom izvješću na 386 stranica nisu uzete u obzir najnovije promjene u njemačkoj politici, poput najavljenih izvanrednih izbora za Bundestag. Većina podataka korištenih za izvešće odnosi se na 2023. Ipak, impresivno je vidjeti koliko intenzivno i temeljno kineski znanstvenici proučavaju Njemačku.

Glavna tema: skretanje u desno u Njemačkoj

Jedna od dominantnih tema je uspon AfD-a. Kao uzrok autori navode zabrinutost dijela njemačkog stanovništva zbog opće političke i ekonomske situacije. AfD koristi ovo raspoloženje kako bi podijelio i polarizirao društvo.

„Snažan vjetar u leđa desnom populizmu i njegovoj stranci stavlja druge etablirane političke stranke pred ogromne izazove", kaže Xuan Li, profesor na Sveučilištu Tongji. Hoće li se skretanju u desno moći suprotstaviti, ovisi, prema njegovim riječima, o tome „hoće li ostale stranke uspjeti adekvatno odgovoriti na raspoloženje biračkog tijela".

I na polju vanjske politike desni populisti stavljaju nove naglaske i izazivaju etabliranu „političku korektnost", prema kojoj je SAD saveznik. Na primjer, poslije ruskog napada na Ukrajinu, AfD je u Bundestagu zatražio ukidanje sankcija Rusiji. „Političko natezanje između AfD-a i ostalih predstavlja iskušenje za odnose između SAD-a i Njemačke“, zaključuju kineski analitičari.

Transatlantski savez

Tijekom svog posjeta Washingtonu u veljači 2024. njemački kancelar Olaf Scholz opisao je odnose između SAD-a i Njemačke kao „intenzivne, bliske i usaglašene, što vjerojatno nije bio slučaj dugi niz godina i desetljeća".

Politolozi iz daleke Kine dali su uoči američkih predsjedničkih izbora prognozu o budućem razvoju transatlantskog saveza: „Ako Donald Trump ponovo bude izabran, bit će ekstremno visok rizik od novih sporova i čak sukoba između Njemačke i SAD-a u pogledu obrane i trgovine. Bit će teško naći odgovor na nepredvidivost nove američke vlade. Na kraju krajeva, vidimo porast nacionalizma u ekonomskom životu, od SAD-a do Njemačke i mnogih drugih europskih zemalja. Ova kombinacija će ozbiljno opteretiti budućnost odnosa između Njemačke i SAD-a, kao i savez ovih zemalja u ukrajinskom ratu."

Ukrajinski rat je zajednički izazov za Njemačku i Kinu, istaknula je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock tijekom svog posjeta Pekingu početkom tjedna.

Međutim, obje zemlje danas se suočavaju s ogromnim preprekama u nadilaženju ovih zajedničkih izazova, uključujući rat u Ukrajini, rekao je nedavno Wulf Linzenich, predsjednik Njemačko-kineskog gospodarskog udruženja (DCW).

„Kako možemo pronaći ravnotežu između pojačane suradnje sa SAD-om i njegovanja ravnopravnog partnerstva s Kinom? Gospodarski motor narednih desetljeća bez sumnje će biti u Aziji. Za Kinu će Europa i u budućnosti ostati važan partner. Neophodna je jasna i koherentna strategija, koja uzima u obzir obje strane“, zaključuje Linzenich.

Njemačka "Kineska strategija" - pod povećalom Kineza

Peking se nije zbližio sa zelenom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock, budući da je "Kineska strategija" njemačke vlade iz 2023. potekla iz njenog resora. U ovom dokumentu Kina je definirana kao „partner, konkurent i suparnik“. Prema kineskoj interpretaciji, politički fokus je više na posljednjoj kategoriji. Osim toga, njemačka privreda pozvana je na smanjenje rizika, odnosno De-Risking. Diverzifikacijom bi se trebala izbjeći kritična ovisnost o Kini.

Autori Plave knjige, Kou Kou i Shi Shiwei, ocjenjuju kako je De-Risking skup i sam po sebi rizičan. Njemačko gospodarstvo morat će platiti visoku cijenu za ovu političku odluku koja ograničava suradnju s njenim – već osam godina – najvećim trgovinskim partnerom na svijetu, Kinom.

„Njemačkoj sada ozbiljno prijeti pad u recesiju. Fiskalno-politički manevarski prostor je iscrpljen. Saveznoj vladi nedostaje podrška za njenu Kinesku strategiju, kako unutar vlastitih redova, tako i u mnogim drugim zemljama Europske unije. Realni efekti De-Riskinga znatno zaostaju za političkim očekivanjima.“

Proizvedeno u Kini

Konkurencija je zdrava, smatraju kineski poznavatelji Njemačke. „Reforma, otvaranje i objektivna suradnja bez ideoloških sporova donijeli su opipljive koristi za obje strane. Jačanjem ekonomije, kineske kompanije se u pojedinim sektorima natječu s njemačkim gospodarstvom. Međutim, zdrava konkurencija ne mora nužno negativno utjecati na ekonomsku suradnju."

Kina je nepovratno integrirana u svjetsku ekonomiju i nastavit će značajno oblikovati tržišta i digitalni prostor, kaže Andreas Schmitz, predsjednik Industrijske i trgovinske komore Düsseldorfa. Dodao je da je Kina ključna i u globalnim naporima za zaštitu klime i definiranje industrijskih standarda.

„Narodna Republika Kina ostaje važno tržište za njemačke i europske kompanije. Kina i njene kompanije imaju značajnu ulogu za europsko i njemačko gospodarstvo, sada u pogledu sirovina i poluproizvoda, a u budućnosti još više, zahvaljujući inovativnom potencijalu", izjavio je predsjednik IHK.

Nekada je oznaka Made in China (proizvedeno u Kini) imala negativnu konotaciju. „Danas se kaže ‘Proizvela Kina' (Made by China). I to je sada pozitivno."

Dang Yuan
Deutsche Welle