Slabljenje njemačkog gospodarstva

Njemačko gospodarstvo slabi – i to se neće tako brzo promijeniti. Posebno zabrinjavajuće za nadolazeću godinu su najave poduzeća iz „ključnih sektora", poput automobilske, čelične ili kemijske industrije, o ukidanju tisuća radnih mjesta ili čak zatvaranju pogona.

Primjer automobilske industrije

Uprava proizvođača automobila Forda u Njemačkoj planira ukinuti 2.900 radnih mjesta - trenutno zapošljavaju oko 12.000 ljudi. I Volkswagen razmatra zatvaranje njemačkih pogona i ukidanje nekoliko tisuća radnih mjesta. Dobavljači automobilskih dijelova poput Boscha, Continentala i ZF Friedrichshafena također planiraju zatvaranje lokacija i smanjenje broja zaposlenih.

Prema podacima minhenskog Ifo instituta, barometar zaposlenosti pao je u studenom 2024. na 93,4 boda, nakon što je u listopadu iznosio 93,6 bodova. Sve više tvrtki prestaje zapošljavati nove radnike i umjesto toga razmatra otpuštanja, objašnjava istraživač Ifo instituta Klaus Wohlrabe: „Industrija pokušava odgovoriti na krizu kombinacijom skraćenog radnog vremena i smanjenja broja radnih mjesta."

Polagano propadanje

Je li ovaj pritisak na tržište rada posljedica slabog gospodarstva – ili postoje i drugi razlozi? Nadalje, je li gubitak radnih mjesta prepreka gospodarskom oporavku – ili bi taj trend mogao čak pomoći u rješavanju problema nedostatka kvalificirane radne snage?

U svakom slučaju, veći broj nezaposlenih ne može doprinijeti rastu: porezni prihodi opadaju, dok državna izdvajanja za socijalne naknade rastu. Marc Schattenberg, ekonomist Deutsche Bank Researcha, piše u biltenu banke: „Trenutna gospodarska slabost sve se više odražava i na tržištu rada. Strah od gubitka radnih mjesta dodatno bi mogao narušiti potrošačko raspoloženje."

Za Dominika Grolla, stručnjaka za tržište rada pri Kielskom institutu za svjetsko gospodarstvo (IfW), rast nezaposlenosti simptom je šireg trenda. „Nezaposlenost raste već dvije godine, dok gospodarstvo stagnira", sažima za DW. „To je poput sporog propadanja."

Njemački BDP stagnira – bez znakova oporavka

Ifo institut svaki mjesec objavljuje indeks poslovne klime koji privlači veliku pažnju diljem zemlje. U studenom 2024. izvješće ne nudi optimizam: „Raspoloženje među tvrtkama u Njemačkoj pogoršalo se", ističu ekonomisti. To je „prvenstveno zbog lošije procjene trenutne situacije. Očekivanja su blago pala. Njemačkom gospodarstvu nedostaje snage."

Za izvozno orijentirano njemačko gospodarstvo posebno je zabrinjavajuća situacija u vanjskoj trgovini. „Najviše je pogođena metalna industrija, gdje se očekuje značajni pad izvoza. I u automobilskoj industriji tvrtke predviđaju smanjenja, iako manje nego prethodnog mjeseca. U strojogradnji već mjesecima postoji blago negativan trend."

Iako je situacija u prošlosti bila gora, poslovna klima trenutno ne ulijeva nadu.

Njemačka katastrofa

Kod odgovora na pitanje kako je došlo do ovakve situacije često se navodi svjetsko gospodarstvo. Dominik Groll to ne prihvaća: „Ovo je specifično njemački problem. U mnogim drugim zemljama situacija je bolja. Vanjski čimbenici poput europske monetarne politike ili međunarodnog okruženja ne mogu objasniti zašto se Njemačka toliko ističe."

Ralph Solveen iz ekonomskih istraživanja Commerzbanke ističe opće vanjske okolnosti kao objašnjenje: „To je prije svega posljedica nepovoljne gospodarske situacije, odnosno slabe potražnje iz zemlje i inozemstva." Međutim, on također navodi specifične njemačke razloge: „Visoke cijene energije, znatno povećani troškovi rada i pretjerana birokracija, sve to zajedno čini Njemačku manje privlačnom za ulaganja."

Tržište rada kao izvor krize

Neki optimisti vide priliku u povećanju broja otpuštanja za riješavanje problema nedostatka kvalificirane radne snage. Commerzbankov ekonomist Solveen to odlučno odbacuje. Iako se „trenutno otpuštaju i kvalificirani radnici", većinom se „gubitak radnih mjesta događa u industriji, dok su otvorene pozicije uglavnom u uslužnom sektoru, koji zahtijeva drugačije vještine."

Tom Krebs, profesor ekonomije na Sveučilištu Mannheim, predlaže vlastite mjere za privlačenje radne snage. „Dobro educirane žene s djecom, koje trenutno rade pola radnog vremena ili na mini-poslovima, mogle bi se bolje integrirati uz proširenje cjelodnevne skrbi u vrtićima i školama."

Druga ideja je interna prekvalifikacija u poduzećima, čime bi „prelazak na novu poziciju bio moguć bez razdoblja nezaposlenosti." Posebno naglašava da, primjerice, u Volkswagenu za teškoće nisu odgovorni radnici, već „jasne pogreške menadžmenta." Njegov zahtjev: „Prvo treba zamijeniti cijeli upravni odbor VW-a prije nego što raspravljamo o zatvaranju pogona."

Povratak privlačnosti

Dominik Groll s IfW-a naglašava da se „slabost posebno očituje u industriji, a ne u uslužnom sektoru. To se mora nazvati strukturnom krizom." Kao primjer navodi konkurenciju iz Azije: „Poslovni modeli koji su desetljećima bili uspješni u industriji sada su pod pritiskom, djelomično zato što Kina sama proizvodi strojeve koje je dosad uvozila iz Njemačke."

Ovu strukturnu krizu moguće je prevladati samo uz političku podršku industriji. „Uvjeti za ulaganja moraju se poboljšati na širokoj osnovi: kroz porezne olakšice i smanjenje birokracije."

Sličnog je mišljenja i Ralph Solveen iz Commerzbanke. Za DW kaže: „Najvažnije je ponovno učiniti Njemačku privlačnom za ulaganja." Za to je potrebno „smanjiti birokraciju te troškove energije i rada, uključujući doprinose za socijalno osiguranje, koji bi mogli znatno porasti u narednim godinama."

Dirk Kaufmann
Deutsche Welle