Kinesko-srpski odnosi

Charles Parton, britanski analitičar i bivši diplomat u Kini, smatra da je posjet Xija Jinpinga Srbiji manje strateški bitan od posjeta Budimpešti i Parizu, ali da se, eto, uklopio u kalendar. Kako je Parton rekao za Guardian, kad se već uklopio, onda će Xi iskoristiti priliku ukazati na sve ono što rade Amerikanci.

Jer, slučajno ili ne, kad u utorak (7. svibnja) jedan od najmoćnijih ljudi na svijetu sleti u Beograd, bit će to točno četvrt stoljeća nakon što je NATO pogodio tamošnju kinesku ambasadu. Poginulo je tada troje kineskih novinara. Taj pogodak tijekom intervencije protiv SR Jugoslavije u jeku rata na Kosovu je NATO proglasio nenamjernom greškom. U Pekingu u to nikad nisu vjerovali.

„Za Kinu, to igra ulogu historijskog trenutka u kojem je 'veliki zli Zapad' direktno naškodio Kini. To je pojačalo narativ da postoji potreba da se preuredi svjetski poredak“, kaže za DW Stefan Vladisavljev, stručnjak za Kinu iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost.

Na „sramotno“ bombardiranje podsjećaju i mnogi kineski korisnici društvenih mreža. Za mnoge je Srbija time postala ideološki saveznik u epskoj borbi protiv „Zapada predvođenog SAD-om". Mnogi na tom Zapadu zato s podozrenjem gledaju na odnose Srbije i Kine. Postoji bojazan da bi eventualni ulazak Srbije u Europsku uniju bio prijam „trojanskog konja". Kineskog ili ruskog - ili oba.

U Srbiji će Xi biti dočekan raširenih ruku. Beogradski tabloidi kao i govori predsjednika Aleksandra Vučića i premijera Miloša Vučevića ovih su dana puni hvalospjeva „čeličnom prijateljstvu“. Taj termin preuzet je i u Kini. Koristio ga je i sam Xi kad je prošlog listopada primio Vučića u Pekingu.

Kinesko prisustvo u Srbiji postoji i daleko od krupnih političkih tema. Recimo, kod kanalizacije. S 3,2 milijardi eura dijelom kineskih kredita financira se izgradnja 5.000 kilometara kanalizacijske mreže i 159 postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Željezara, rudnici, topionica, tvornice guma, dijelovi autoputova i brze željeznice, pa sve do gradnje projekata oko Nacionalnog stadiona i EXPO-a 2027, koji je Vučićeva vlast proglasila prvoklasnim nacionalnim projektom. Kinezi su svuda.

Neki bi rekli i doslovno svuda – Beograd je prvi europski grad sasvim premrežen Huaweijevim kamerama koje mogu prepoznavati lica. Odnedavno Srbija od Kine nabavlja i dronove i protuzračnu obranu. Ali, i dalje se mahom radi o infrastrukturi. „Tijekom prethodnih 15 godina, Kina je postala jedan od temelja infrastrukturnog i ekonomskog razvoja Srbije", kaže Vladisavljev.

„Suradnja s Kinom se odlično uklapa u dominantan narativ na domaćoj političkoj sceni gdje se ekonomski razvoj predstavlja kao vrhovna vrijednost, dok su elementi demokratskog društva iza ili ispod toga“, dodaje naš sugovornik.

U Srbiji, gdje više od pola radnika zarađuje manje od 500 eura, radna mjesta imaju primat nad recimo zaštitom okoliša. Ne jednom je predsjednik Vučić na primjedbe o uništavanju prirode u Boru ili Smederevu odgovarao argumentom radnih mjesta.

Vrata u Europu

U Kini se mala balkanska zemlja vidi kao zgodna vrata ka Europi. Srbija je tijesno povezana s tržištem EU-a, ali ne podliježe strogim propisima. Ni kad je u pitanju financiranje projekata ni kad je u pitanju okoliš. Još 2013. godine, kad je Xi bio novopečeni vlastodržac u Pekingu, Srbija se među prvima na svijetu oglasila spremnom da bude dio Novog puta svile.

Kao paradni projekt ovdje se nametnula brza pruga između Beograda i Budimpešte – koja debelo kasni, uglavnom kinazbog problema u Mađarskoj. Peking u njoj vidi žilu kucavicu europskog kraka Puta svile i mogućnost da poveže luku u Pireju sa središnjom Europom.

Kako je ranije za DW rekla Samina Sultan, stručnjakinja za kinesku ekonomiju u Institutu njemačke privrede u Kölnu, ta pruga djeluje kao geopolitičko sredstvo koje će Kini podariti veći geostrateški utjecaj. Kritičari u Srbiji pak upozoravaju da Kina ne investira već posuđuje novac, a onda ga same kineske firme zarađuju tako što grade.

Još 2013. godine, kada je u pitanju bio most Zemun-Borča, u narodu poznat kao „Kineski most“, stručnjak za strana ulaganja Milan Kovačević rekao je za DW:

„Imamo obvezu da vratimo kamatu za koju nas nadležni uvjeravaju da nije velika, ali što smo mi u stvari uradili kada Kinezi sami grade most? Mi smo praktički uvezli most iz Kine!"

Sumnjičavost Bruxellesa

Po volumenu robne razmjene, Kina je i dalje na visokom drugom mjestu po značaju za Srbiju – iza Njemačke. Ali, dok je srpski deficit u trgovini s Njemačkom oko pola milijarde eura godišnje, onaj s Kinom iznosi čak 3,4 milijardi eura. To bi se trebalo ublažiti sporazumom o slobodnoj trgovini koji stupa na snagu od srpnja. Po Vučićevim riječima, Srbija će velikoj Kini prodavati više voća, povrća, rakije i vina.

Vladisavljev ukazuje da je Kinu u „panteonu vanjskopolitičkih partnera Srbije“ učvrstila pomoć na početku pandemije kada je Kina slala cjepivo i medicinsku opremu. Tada su po Beogradu istaknuti plakati s natpisom „Hvala, brate Xi“. euPomoć Europske unije od preko 100 milijuna eura uglavnom je prešućena. Jer, radi se i o velikoj politici. Kina je, s Rusijom, sila koja ima moć veta u Vijeću sigurnosti gdje podržava srpska stanovišta o Kosovu i drugim temama.

Za Srbiju je, kaže Vladisavljev, Kina „foto-robot savršenog prijatelja“ i dobrodošla za pokušaj balansiranja između Zapada i Istoka. „Kina preuzima ulogu dominantnog igrača koji se stavlja u kontekst takmaca Zapadu. U Srbiji, gdje je antizapadni narativ izuzetno razvijen, javno mnijenje traži da postoji takav akter.“

To je, dodaje on, trn u oku EU-u i SAD-u koje Balkan tradicionalno gledaju kao svoju sferu utjecaja. „Iz toga proizlazi zabrinutost da bi Srbija mogla, ako ikada uđe u EU, da bude čvorište kineskog interesa koji bi se tako integrirao u sustave EU-a." Ali, i neki stručnjaci u Kini imaju slične bojazni, samo u obrnutom smjeru.

U svjetlu sve jačeg rivaliteta SAD-a i Kine, i Europska unija polaže na taktiku smanjivanja ovisnosti o Kini, a Srbija je pak upućena na EU, pišu politolozi Fang Jiansheng i Jian Junbo sa Sveučilišta Fudan u Šangaju.

„Poslovi kineskih kompanija u Srbiji mogli bi tako nazadovati, što bi se na kraju negativno odrazilo na prijateljstvo dvije zemlje“, napisali su oni u gostujućem članku za kineski „The Paper“ krajem prošle godine.

Nemanja Rujević
Deutsche Welle

Sub, 15-02-2025, 18:44:04

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.