Napetosti na granici

Berliner Zeitung piše: „Vlada Kosova je pod pritiskom američkih i europskih diplomata odložila na mjesec dana primjenu novih pravila o ulasku za Srbe. Militantni Srbi na sjeveru zemlje u ponedjeljak su počeli uklanjati barikade koje su dan ranije postavili iz protesta zbog novih pravila na graničnim prijelazima prema Srbiji. Prema propisu koji je trebao stupiti na snagu u ponedjeljak, osobe koje na granici pokažu srpske dokumente moraju izvaditi dodatnu potvrdu kosovske granične policije. A srpske registarske tablice više ne bi bile priznate".

U tekstu se dalje objašnjava da je Priština nove mjere htjela uvesti kao odgovor na to što susjedna Srbija od prije nekoliko godina ne priznaje kosovske dokumente. List piše da su kosovski Srbi dobili podršku rukovodstva u Beogradu: predsjednik Aleksandar Vučić je na televiziji u nedjelju prijepodne – dakle još i prije nego što su barikade postavljene – apelirao na Albance i Srbe da budu suzdržani i istovremeno rekao da „neće biti kapitulacije i da će Srbija pobijediti" ako se Albanci „usude progoniti ili ubijati Srbe". Mjera Prištine je odgođena na rok od mjesec dana nakon intervencije „međunarodne diplomacije", piše berlinski list.

registarske oznake

Angažman Bundeswehra

Dnevnik Die Welt prenosi da je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht (SPD) izrazila zabrinutost zbog zategnute situacije na Kosovu. „'Dobro je što je kosovska vlada trezveno reagirala i tako doprinijela popuštanju napetosti', rekla je ona u ponedjeljak u Berlinu. Lambrecht je dodala i da misija KFOR-a pažljivo prati situaciju i da je spremna reagirati u slučaju potrebe. ’Bundeswehr ostaje angažiran u okviru NATO-a i s KFOR-om kako bi jamčio sigurno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude na Kosovu', izjavila je njemačka ministrica", kako prenosi list Die Welt.

Tabloid Express citira zamjenika glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu Wolfganga Büchnera riječima: „Ovo je bilo vrlo ozbiljno zaoštravanje situacije sa sjeveru Kosova. Njemački kancelar Olaf Scholz u kontaktima sa šefovima vlada dviju zemalja nastoji konflikt deeskalirati i osigurati da se tamo omogući dobar zajednički život“. List navodi i da je „Kosovo koje danas naseljavaju gotovo isključivo Albanci do 1999. pripadalo Srbiji. Nakon ustanka kosovskih Albanaca, NATO je prisilio srpsku državu da se povuče“, objašnjava njemački tabloid.

barikade srbija kosovo

Blokada na granici Srbije i Kosova

„Kombinacija poticaja i pritiska"

Süddeutsche Zeitung (SZ) je objavio komentar novinara Tobiasa Zicka pod naslovom „Moć emocija“: „Srpskom predsjedniku se mora priznati da razumije svoj zanat. Aleksandar Vučić je dokazani profesionalac na planu komunikacije. Koncem devedesetih godina, za vrijeme rata na Kosovu, služio je kao ministar informiranja za vrijeme osumnjičenog ratnog zločinca Slobodana Miloševića, širio je netrpeljivost i ratno raspoloženje. Kasnije se predstavljao kao osvjedočeni proeuropljanin, javno se kajao zbog svojih ’grešaka’ i ’gluposti’. Ali, očigledno nije zaboravio kako funkcionira formiranje javnog mnijenja."

Minhenski list navodi i da valja znati da Vučić, kada se radi o Kosovu, „nijednu riječ ne izgovara bez promišljanja. Prije mjesec dana je već govorio o pooštravanju pravila o ulasku na Kosovo koje je najavila Priština. Cilj tih mjera je da se Srbe otjera sa sjevera Kosova i da je odgovornima svejedno koliko Srba će preživjeti. U nedjelju je dodao i da će Srbija pobijediti ako se oni usude progoniti ili ubijati Srbe".

„Još jednom je", piše SZ, „postalo jasno: Vodstvo EU-a u svom posredovanju u konfliktu Srbije i Kosova ne može se nadati da će naići na dobru volju ili da će joj tamo dragovoljno izaći u susret. Ići će samo uz fino izbalansiranu kombinaciju poticaja i pritiska. U svako doba se mora računati da će Vučić naglašavati svoj interes za pristupanjem Europskoj uniji – da bi u sljedećem trenutku, uz podršku Moskve, širio strah od ukrajinskog scenarija na Balkanu", piše njemački list.

granični prijelaz srbija kosovo

Granični prijelaz između Srbije i Kosova

„Vučić može prijetiti koliko hoće“

Za dnevnik Tageszeitung piše novinar Erich Rathfelder: „Srpskog predsjednika Aleksandra Vučića najviše ljuti to što mu mala bivša srpska autonomna pokrajina Kosovo pruža toliki otpor. Srbija nikada nije preboljela poraz u kosovskom ratu 1999. i neovisnost te zemlje 2008. Za Srbe ne dolazi u obzir da diplomatski priznaju Kosovo. Oni hoće Kosovo – na kojem Albanci čine 90 posto (stanovništva, nap. red.) – natrag. Samo, kako? Srbija je, otkako je počeo rat u Ukrajini, izazivala samo negodovanje. Srbija, koja je s pričom da je faktor stabilnosti na Balkanu godinama mogla lavirati između Zapada i Istoka, otvoreno je izrazila naklonost prema reakcionarnoj i ratnohuškačkoj pravoslavnoj crkvi. I više od toga: Vučić je posljednjih godina u Srbiji uspostavio populističku diktaturu. Ukinuo je slobodu medija i ugušio opoziciju. I pokušava strategijom „srpski svet" destabilizirati sve zemlje Balkana u kojima žive Srbi: Bosnu, Crnu Goru i naravno Kosovo."

„No, Kosovo i dalje pruža otpor. Ono sa Srbijom želi diskusiju na ravnopravnoj osnovi. I ni u kom slučaju neće dvostruka mjerila kada je riječ o pravilima ulaska u zemlju. Tu Vučić može prijetiti koliko hoće. Novo, aktivno i u svijetu dobro umreženo, kolo političara s predsjednicom Vjosom Osmani, premijerom Albinom Kurtijem i ministricom vanjskih poslova Donikom Gervalla-Schwarz, neće u tome sudjelovati."

„Za razliku od Srbije, Kosovo, većinski naseljeno Albancima, prozapadno je orijentirano. Ono zauzima jasnu poziciju kada je riječ o Ukrajini, zalaže se za ljudska prava i samoodređenje i ozbiljno provodi demokratizaciju zemlje, uz borbu proti korupcije, uz integraciju manjina. Kosovo je spremno i pružiti vojni otpor srpskom pritisku. Nova vlada je time stvorila sebi mnogo prijatelja. U Europi Europske unije, poljuljane su prosrpske pozicije koje su dosad bile dominantne. A Kosovo se može pouzdati da će mu leđa čuvati NATO“, zaključuje berlinski list.

 Saša Bojić
Deutsche Welle

 

Ned, 14-08-2022, 17:19:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.