Socijalna politika ili demagogija?
 

Stalno se naglašavaju, a posebno u predizborno vrijeme, obveze prilagodbi zakona, koje se moraju provesti radi što skorijeg odlaska u Europu. No, stvarne promjene na tom području ne potvrđuju namjeru da se baš želi brzo u tu Europu, u kojoj zapravo i jesmo, barem geografski. Većina uvedenih prilagodaba upućuje da se radi o promjenama koje nameću obveze građanima ili čak umanjuju neka socijalna prava u područjima rada, zapošljavanja i mirovina. Verbalno su sve dosadašnje politike za pojačanu socijalizaciju a stvarno se uvode promjene u prilagodbi najgrubljem liberalnom (zapravo divljem) kapitalizmu. U medijima gostuju ili komentiraju uspješni menadžeri poznatih svjetskih firma koji su mnoge firme izvukli iz kriza, ali su kod toga nemilosrdno otpuštali desetke pa i stotine tisuća radnika davši im slobodu da se prilagode novim uvjetima tržišta radne snage. Pritom ih uvjeravaju, ali i nas, da je dovoljna preporuka takvim otpuštenicima činjenica da su dosada radili u svjetski poznatim firmama te da će ih uz neko doškolovanje svatko drugi rado zaposliti. Zaboravlja se da se novi potencijalni poslodavci uvijek pitaju zašto je netko otpušten. Prema mišljenjima takvih uspješnih menadžera-čudotvoraca, preporučuje za otpuštenim posloprimcima tražiti novi posao i širiti ozračje optimizma, kao bi ostavili dojam svoje sreće što imaju priliku tražiti novi posao. Tako radnik sve više postaje roba na tržištu rada i prinuđen je sam sebe nuditi novim poslodavcima za manju nadnicu, duže radno vrijeme i mnoga uskraćena prava, odnosno stupa u nove radne odnose, ali sve češće na određeno vrijeme. Kod radnih ugovora na određeno vrijeme, koji se zlorabe na razne načine, najteža je posljedica da takav zaposlenik teško dobije dugoročni kredit bez nekih drugih posebnih jamstava.

U našoj današnjoj praksi često se ignoriraju temeljni dokumenti zaštite čovjeka, obitelji, žena a posebice majki, djece invalida i na području rada, profesionalne izobrazbe, zdravstvenih usluga, kolektivnog pregovaranja i socijalne sigurnosti. Tako »pravo na rad« obvezuje na ostvarivanje i održavanje što je moguće više i stabilnije zaposlenosti. »Pravo na kolektivno pregovaranje« obvezuje na jamčenje i promicanje sloboda radnika i poslodavaca na reguliranje uvjeta zapošljavanja prema kolektivnim ugovorima i priznavanje prava radnika na kolektivne akcije u slučaju sukoba interesa, uključujući i štrajk. »Pravo na socijalnu sigurnost« obvezuje na uspostavljanje i održavanje sustava socijalne sigurnosti najmanje u razni koja nije manja od minimalnog standarda, koji je propisan posebnom konvencijom o radu Međunarodne organizacije rada. »Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć« obvezuje da svatko tko nema dovoljno prihoda i tko nije kadar sam ostvariti minimalne prihode, može dobiti odgovarajuću socijalnu pomoć a u slučaju bolesti dobiti njegu, koju iziskuje njegovo zdravstveno stanje. »Pravo obitelji na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu« obvezuje na osiguranje potrebnih uvjeta za puni razvitak obitelji, kao temeljne jedinice društva, te na promicanje ekonomske, pravne i socijalne zaštite obiteljskog života, a posebice putem socijalnih i obiteljskih potpora, poreznih olakšica, poticanjem gradnje stanova prilagođenih potrebama obitelji kao i pomoć mladim obiteljima. Nažalost, dosadašnjim reformama i prilagodbama zakona često se nazadovalo.

Rješavanje socijalnih problema uvijek se mora temeljiti na načelima solidarnosti i uzajamnosti. Treba i dalje održavati u praksi načela solidarnosti i uzajamnosti u području rada i socijalne sigurnosti a naročito u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Prema naravnom, ali i Božjem zakonu, dostojanstvo, jednaka i neotuđiva prava svakog čovjeka posebno, ali i svih članova ljudske obitelji, trebaju biti temelj stvarne slobode, pravde i mira u svijetu. Sva ljudska bića bez obzira na rasu, naciju, vjeru, spol ili politička uvjerenja, imaju pravo uživati slobodu od straha i nestašice, a to se može postići samo ako su stvoreni uvjeti prema kojima svatko može uživati svoja ekonomska, socijalna i kulturna prava, jednako kao i svoja građanska i politička prava. Zato je nužno stvarno i stalno unapređivanje poštovanja prava i sloboda svakoga čovjeka, uzimajući u obzir da pojedinac, imajući neka posebna prava, ne smije ta prava zloupotrebljavati na štetu drugih. Kao što svi narodi imaju pravo na samoodređenje i da na temelju toga prava slobodno određuju svoj politički status i svoj ekonomski, socijalni i kulturni razvitak, tako i čovjek - pojedinac ima pravo na poštivanje svoga dostojanstva u radu i socijalnom položaju.

Svi narodi mogu za svoje vlastite ciljeve slobodno raspolagati svojim prirodnim bogatstvima i izvorima, ali bez štete za obveze koje proizlaze iz međunarodne ekonomske suradnje utemeljene na načelima uzajamne koristi i na međunarodnom pravu. Zato nisu vjerodostojne tobožnje »opravdanosti« raznih vojnih intervencija u zemljama bogatim naftom, iako se to opravdava borbom protiv terorizma. Kod prava na rad, koje obuhvaća pravo svakoga čovjeka na mogućnost zaraditi dovoljno za život slobodno izabranim i slobodno prihvaćenim radom, država ipak mora poduzimati i odgovarajuće mjere zaštite toga prava, a uz postizanje stalnoga ekonomskog razvitka i pune produktivne zaposlenosti u uvjetima koji osiguravaju pojedincu osnovne političke i ekonomske slobode. Zato pravedne i povoljne uvjete treba osiguravati i pravednim plaćama, odnosno jednakom naknadom za rad jednake vrijednosti te sigurnim i zdravim uvjetima rada i pristojan život. Samo tako moći će se očuvati obitelj kao osnovnu društvenu zajednicu koja je odgovorna za uzdržavanje i odgoj djece.

Politike moraju obećana prava građana, ne samo ugrađivati u svoje pravne sustave nego i izravno primjenjivati, jer samo takvim postupanjem dokazuju svojim građanima, ali i svijetu, vlastitu iskrenu opredijeljenost za zaštitu prava čovjeka i opće dobro naroda. U protivnom, socijalne politika ostaje samo politička demagogija.

Stjepan Androić
Glas Koncila
 
{mxc}
Sub, 8-05-2021, 16:15:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.