ATENA: Proizvoljna je tvrdnja koja nije utemeljena ni potkrijepljena nikakvim dokazima da hrvatska obavještajna zajednica dopušta Rusima da jačaju svoj utjecaj u Republici Hrvatskoj – analiza

„Je li Hrvatska u raljama ruskih interesa?“, naslov je danas objavljene analize projekta ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

U središtu pozornosti analize koju potpisuju izv. prof. sc. Gordan Akrap i izv. prof. sc. Ivan Balabanić našao se tekst „Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2025: Izbor između 'ustavnog' i 'lažnog' domoljublja“, koji je objavio 8. siječnja 2025. Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani.

Kako se uvodno kaže, taj institut povremeno objavljuje analize određenih političkih i društvenih procesa država članica EU-a kao i onih koje se nalaze na Zapadnom Balkanu koje „obiluju neistinitim tvrdnjama, kao i tvrdnjama koje sadrže određenu razinu istinitosti, ali ih autori stavljaju u potpuno pogrešan kontekst čime čitatelji dovode u zabludu“.

Autori smatraju kako uradak o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj zaslužuje posebnu provjeru većega broja navoda, stoga u analizi najprije iznose sporne IFIMES-ove tvrdnje:

„Zbog ruskog uplitanja u regiju i u Hrvatsku, Hrvatska je došla u fokus američke politike, ali i NATO-a. Očekuje se da će američki fokus vjerojatno biti jedini korektivni faktor za sada pogrešno vođenje hrvatske politike u regiji Zapadnog Balkana. Zbog toga izvješća hrvatskog sigurnosno-obavještajnog sektora treba uzimati sa dozom rezervi i opreza. (…) Hrvatska i dalje izmišlja opasnost od migranata i navodne islamizacije BiH, dok pokušava otkriti stvarnu opasnost od 'mekog' ruskog utjecaja i vrlo 'tvrdih' milijardi eura koji se koriste u hrvatskom financijskom/gospodarskom sustavu. Detektirano je, da hrvatske sigurnosno-obavještajne agencije nisu dovoljno angažirane za praćenje ruskog utjecaja i tokova novca u Hrvatskoj. Hrvatski državni vrh održava čvrste odnose s Rusima i Miloradom Dodikom, prema kojemu gaje zaštitnički odnos i ustrajno ga štite od uvođenja sankcija EU“, kaže se u tekstu IFIMES-a.

U citiranom navodu, kako tvrde Akrap i Balabanić, krije se nekoliko neistina koje su vrlo opasne s obzirom na namjere s kojima su plasirane.

„Može se reći da je Republika Hrvatska uistinu došla u fokus EU-a i NATO-a s obzirom na rusko uplitanje u procese na Zapadnom Balkanu. Međutim, kako se to u ovom tekstu pokušava navesti, razlog nije negativan nego pozitivan.

Hrvatska se smatra sigurnom državom koja treba biti uzor ali i predvodnica zemalja Zapadnog Balkana koje još nisu u članstvu EU (kao i onima koje još uvijek nisu saveznice u NATO savezu). Štoviše vanjska politika Republike Hrvatske prema Zapadnom Balkanu dobiva potporu međunarodnih organizacija. Kao dokaz toj tvrdnji možemo samo ponoviti da su dvojica bivših ministara vanjskih poslova Republike Hrvatske Davor Ivo Stier (HDZ) i Tonino Picula (SDP) voditelj odbora EU parlamenta za suradnju i odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom (Stier) odnosno stalni izvjestitelj EU parlamenta za Srbiju. Da je Hrvatska vanjska politika takvu kakvu autori ovog dokumenta opisuju, sasvim sigurno dva bivša ministra vanjskih poslova ne bi dobila povjerenstvo EU Parlamenta za obavljanje ovih vrlo zahtjevnih i osjetljivih dužnosti u ovim složenim vremenima“, ističu autori, koji drže posebno zanimljivim tvrdnje o tome da je rad službi iz sastava hrvatske obavještajne zajednice sumnjiv, neprofesionalan te da ih treba uzimati s oprezom.

„Koja su to izvješća na koja se odnose ove tvrdnje? Ovakve stavove potrebno je dokazati relevantnim i pouzdanim izvorima. Paušalne ocjene dokumenata koji se ne mogu pregledati i provjeriti ukazuje na razloge pokušaja manipuliranja i plasiranja neistina“, tvrde autori.

Smatraju kako je u istoj razini proizvoljna tvrdnja koja nije utemeljena ni potkrijepljena nikakvim dokazima da hrvatska obavještajna zajednica dopušta Rusima da jačaju svoj utjecaj u Republici Hrvatskoj.

„Isto tako autori spominju, bez navođenja ikakvih dokaza, ruske milijarde koje se 'usisavaju u hrvatski financijski/gospodarski sustav'. Bilo bi dobro kad bi autori iznijeli podatke na kojima temelje ove tvrdnje kako bi se mogla provjeriti njihova istinitost“, napominju Akrap i Balabanić.

Dodaju kako hrvatski političari povremeno ističu zabrinutost vezanu uz utjecaj migracija na stabilnost Zapadnoga Balkana i moguće sigurnosne prijetnje povezane s radikaliziranim pojedincima.

„Ove teme često dolaze u prvi plan tijekom političkih rasprava o granicama Hrvatske, koja je ujedno i vanjska granica Europske unije, te sigurnosnoj politici na razini EU-a. Međutim, problem migracija na tzv. balkanskoj ruti, čiji su sastavni dio Srbija te Bosna i Hercegovina, ne prepoznaju samo hrvatski političari, već je problem prepoznat i na razini Europske unije. Tako su EU i njezine države članice poduzele niz mjera kako bi odgovorile na izazove povezane s migracijama na ovom pravcu. Europska unija poduzela je niz mjera za rješavanje izazova povezanih s ovom migracijskom rutom, uključujući suradnju s partnerima na Zapadnom Balkanu kako bi ojačala kapacitete za upravljanje migracijama, jačanje granične kontrole i poboljšanje azilantskog sustava te jačanje granične sigurnosti putem mehanizama koji uključuju modernu tehnologiju i suradnju s Frontexom kako bi se spriječili nezakoniti prelasci i borilo protiv krijumčarenja ljudi. Dakle, na problem migracija, koji se velikim dijelom odvijaju kroz teritorij Bosne i Hercegovine, ne upozoravaju samo hrvatski političari, već je i sama Europska unija prepoznala i priznala ovaj problem , pri čemu je zapadnobalkanska ruta istaknuta kao jedan od glavnih migracijskih putova prema Europi“, podsjeća se u analizi.

Akrap i Balabanić drže da poseban problem predstavlja popis dokumenata na koje se autori pozivaju. „Radi se o analizama koje su oni napisali za različite prigode i o različitim temama. Radovi s ovakvim tvrdnjama koji ne navode izvore svojih tvrdnji koje su vrlo opasne, posebno kad se objavljuju usred političkih procesa kao što su izbori, ogledni su primjer štetnog i zlonamjernoga pokušaja utjecaja na biračko tijelo prilikom donošenja odluka o tome treba li izaći na glasovanje i kome pokloniti svoje povjerenje.“

Projekt ATENA pokrenut je u svrhu provjere točnosti informacija (fact checker) iz područja obrane i sigurnosti te razotkrivati dezinformacije u vrijeme ratnih sukoba.

(mc, hkv)