Božinović o transferu većeg broja migranata u RH

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je da Hrvatska nije, neće i ne može postati božinovićmigrantski hotspot, nakon što je Deutsche Welle objavio kako se sprema transfer većeg broja migranata. Načelnik uprave za granicu MUP-a Zoran Ničeno rekao je da se sustav azila kontinuirano zloupotrebljava.

Ministar unutarnjih poslova naglasio je da podatak o 16 tisuća osoba, kako stoji u naslovima medija, predstavlja svjedočanstvo "nefunkcioniranja uredbe Dublin III".

- Vezano za vaše upite, ali i objavljene članke prenesene iz određenih medija, ja bih krenuo od sljedećeg. Kada govorimo o povratcima u RH tražitelja međunarodne zaštite iz Njemačke, Njemačka je u ovoj godini Hrvatskoj najavila 1519 osoba u povratku, a vratilo se njih 401, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Kako je istaknuo, "s njemačkom stranom imamo dogovor do kraja godine o povratku još 182 osobe".

- To su brojke koje su operativno dogovorene s njemačkom stranom, a ove brojke koje se stavljaju u naslove, to je svjedočanstvo nefunkcioniranja uredbe Dublin III s obzirom da je Dublin pisan za neka druga vremena i okolnosti. On je doživio svoj neuspjeh početkom migrantske krize 2015. i od tada se, zapravo, na razini EU-a razgovara kako se postaviti prema pitanju ilegalnih migracija i kako riješiti pitanje tražitelja međunarodne zaštite. Njihova struktura se promijenila. Teško da možemo govoriti o onom klasičnom statusu izbjeglica, riječ je više o ekonomskim migrantima, kazao je.

Ministar je naglasio da se od početka migrantske krize u Hrvatsku vratilo ukupno oko 3500 osoba.

- Ove godine, do 30. rujna, u Hrvatsku se vratilo 1157 osoba, a od toga čarter-letovima njih oko 70 posto. Prije nekoliko dana je bila tema tzv. tajnih čarter-letova, ali mislim da smo to uspjeli objasniti, ustvrdio je.

Kazao je i da je policija ove godine uhvatila gotovo 300 krijumčara te da je iz Hrvatske ove godine, kroz sustav readmisija sa susjednim državama, vraćeno 6958 osoba.

- Naša pozicija od samog početka je bila da se ne može ne vidjeti činjenica kako se radi o ekonomskim migrantima koji pokušavaju izbjeći pozitivne propise EU-a i da idu u zemlje koje su im krajnji cilj, koristeći migrante, istaknuo je Božinović.

"Hrvatska nije, neće, niti može postati migrantski hotspot"

- Stvarnost na terenu je takva da smo mi koordiniranim postupanjem Granične policije na vanjskoj granici RH, ali i drugih sastavnica MUP-a, stvorili sustav po kojem RH niti je, niti će postati, niti može postati bilo kakav hot-spot. Cijelo vrijeme komuniciramo da broj ljudi koji provedu jednu noć u Hrvatskoj nikad nije bio viši od 1000. Jutros su brojke negdje oko 650, ustvrdio je ministar.

Činjenica je, kako je rekao, da je "Europska unija donijela i usvojila novi Pakt o migracijama koji bi na snagu trebao stupiti 2026.".

- Po njemu će se izbjeći ovakve situacije i države koje budu prvi ulazak migranata dobile bi mogućnost da po ubrzanoj proceduri riješe pitanje statusa međunarodne zaštite, kazao je.

Dodao je kako najveći broj ljudi neće ostvariti taj status.

Na pitanje kakav je plan države za migrante koji se vraćaju, odgovorio je da plan ovisi o tome o kojem se broju migranata radi.

- Mi imamo planove, ti planovi se razlikuju po kategorijama pritiska, od 1000 do 2000 ljudi ili eventualno više. Taj broj će u konačnici ovisiti o tome koliko smo mi efikasni na vanjskoj granici RH, rekao je.

Istaknuo je da je Hrvatska smanjila broj ilegalnih prelazaka u 2023. godini te dodao da će se intenzivno raditi na opremanju policije stacionarnim radarskim sustavima.

- Želimo u što kraćem razdoblju tražiti sredstva kako bismo što prije zatvorili sve one slijepe točke na granici, dodao je.

"Hrvatska nije prva zemlja ulaska"

Objasnio je i zašto podaci o 16 tisuća migranata nisu točni.

- Njemačka, kao i sve zemlje koje nisu na vanjskim granicama, one su zemlje sekundarnih migracija. Kada dođu u kontakt s tim ljudima, gledaju gdje su oni prije bili. Mi smo na tzv. balkanskoj ruti, gdje migranti koji su u prvoj fazi turisti, dođu u zračnu luku Sarajevo i Beograd, onda uzmu taksi i idu na granicu s RH, rekao je.

- Kada mi te ljude nađemo unutar teritorija, mi ih registriramo. Međutim, velika većina, praktički svi, osim onih koji dolaze avionima, morali su prije ulaska u Hrvatsku proći neku drugu zemlju EU-a. To znači da njima Hrvatska nije prva zemlja ulaska. Njemačka je registrirala 77-78 tisuća takvih sekundarnih migranata, dodao je.

Božinović: Suspektni se smještaju u Ježevo do dovršetka azilnog postupka

Božinović je rekao i da se suspektne osobe smještaju u Ježevo gdje se nalaze do dovršetka azilnog postupka. Načelnik MUP-ove Uprave za granicu Zoran Ničeno rekao je da se u pravilu takvi zahtjevi odbijaju i da se njih deportira iz Hrvatske.

Ministar Božinović istaknuo je da je hrvatska policija ove godine na granici spriječila 70.000 ilegalnih prelazaka, objasnivši kako se ne radi o 70.000 osoba jer neki više puta pokušavaju prijeći granicu.

Na pitanje odakle dolaze suspektni migranti, Božinović je precizirao da su velika većina muškarci iz Sirije, Afganistana, ali i da je bilo slučajeva iz Rusije, Kine i Burundija, ocijenivši kako se od zemljopisnog položaja ne može pobjeći.

Ničeno: Hrvatska kompenzacijskim mjerama odvratila 12 tisuća migranata

Načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno ustvrdio je kako se sustav za traženje azila kontinuirano zloupotrebljava.

- Cijela ova priča je zlouporaba sustava azila. Migranti nezakonito prelaze državnu granicu i odmah zatraže azil. Neki već po samom nezakonitom prelasku rezerviraju karte na unutarnjim letovima kako bi brzo došli u Njemačku i Francusku. To je vrlo razrađen sustav izbjegavanja azilnog postupka, rekao je.

Hrvatska je, kako kaže, "u primjeni kompenzacijskih mjera, od ukupnog broja od 24 940 onih koji su nezakonito ušli, uspješno odvratila polovicu njih", prenosi HRT.

(hkv)

Pet, 13-12-2024, 19:03:05

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.