„Hrvatski književni krajolici“

Hrvatska je „zemlja u fokusu“ 40. Slovenskoga sajma knjiga, koji se održava u Ljubljani od 25. studenoga do 1. prosinca 2024. Na svečanom otvorenju kao izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića sudjelovala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Upravo je u organizaciji Ministarstva kulture i medija i Zajednice nakladnika i knjižara pripremljen program „Hrvatski književni krajolici“, kojim će se slovenskim čitateljima predstaviti suvremeno hrvatsko književno stvaralaštvo.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

„[S]lovenskoj će se publici predstaviti dio bogate raznolikosti suvremenih hrvatskih kulturnih prostora - od Dalmacije s vizurama najslavnijeg hrvatskog planinara današnjice Stipe Božića, romanima Jurice Pavičića i Roberta Perišića, preko Like Damira Karakaša i urbanih tema Nade Gašić i Zorana Ferića do sjeverozapadne Hrvatske Kristiana Novaka i Marka Gregura i sjeveroistočne Hrvatske Ivane Šojat i Dine Pešuta. Tea Tulić i Monika Herceg predstavit će novu poetiku mlađih naraštaja, na bogatu hrvatsku kantautorsku tradiciju podsjetit će koncert najboljeg hrvatskog jazz-pijanista Matije Dedića, posvećen opusu legendarnog Arsena Dedića, ali i jedan od najboljih hrvatskih kantautora Zlatan Stipišić Gibonni, koji će predstaviti knjigu „Drvo“ s pričama 26 autora nadahnutih njegovim pjesmama. Pripremljen je i program posvećen 150. rođendanu najveće hrvatske književnice za djecu Ivane Brlić-Mažuranić, a hrvatske vizualne umjetnosti povezane s knjigom predstavit će se radovima ilustratorica Vendi Vernić i Klasje Habjan te autora stripa Irene Jukić Pranjić i Danijela Žeželja“, objavljeno je na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

Zanimljivo je primijetiti da suvremenu hrvatsku književnu produkciju predstavljaju mahom autori iz Hrvatskoga društva pisaca (HDP-a), koji su očito probitačniji od autora iz mnogo starije književne udruge – Društva hrvatskih književnika (DHK-a). Oni, međutim, koji ozbiljnije prate suvremeno hrvatsko književno stvaralaštvo i postupke Ministarstva kulture i medija, kažu da slovenski sajam nije iznimka nego da i inače na književnim sajmovima na kojima se predstavlja Hrvatska prednjače autori iz HDP-a, a tako je uglavnom i s potporama stranim izdavačima za objavljivanje prijevoda hrvatskih autora, sudjelovanjem u odlučivanju i dodjelama novčanih potpora i književnih nagrada i sl. Upozorava se pritom da osim dijela autora postoje i „omiljeni“ izdavači koji dobivaju najveće potpore iz blagajne Ministarstva kulture i medija i postižu najveću vidljivost u javnom prostoru pa se katkad stvara dojam da ono drugo i ne postoji.

(iš, hkv)