Izbori 2007. godine – detaljnije o programu koalicije HSS-HSLS-PGS-PGS

Nakon što smo obradili neke od najvažnijih dijelova izbornih programa HDZ-a, SDP-a i HSP-a, na red je došla i koalicija HSS-HSLS-PGS. Suma sumarum sveg što je napisano na njihovim internetskim stranicama sažeto je u sljedećih nekoliko redaka: "Svjesni velikih problema s kojima se moramo zajedno suočiti, predstavljamo Vam program za modernu i razvijenu Hrvatsku. Smanjenje nezaposlenosti, ulaganja u poljoprivredu, borba protiv korupcije, reforma institucija i bolji obrazovni sustav prioriteti su ove Koalicije i našeg programa. Taj program pokazuje kojim smjerom Koalicija namjerava voditi hrvatsku državu. Program sadrži popis ciljeva u svim najvažnijim područjima društvenog i gospodarskog života koje mislimo ostvariti. Njegova je svrha osigurati bolje životne uvjete sadašnjim i budućim generacijama u Hrvatskoj, pripremiti Hrvatsku za europsku obitelj, prihvaćajući norme nove obitelji, i maksimalno očuvati one kvalitete i tradiciju koje Hrvatska ima i njeguje stoljećima. Ako nakon izbora postanemo najjača politička snaga u Hrvatskoj, ovaj će program postati i program Vlade Republike Hrvatske. Ako budemo dio šire koalicijske vlasti, branit ćemo ciljeve navedene u ovom programu jer su ciljevi važniji od vlasti same. Jedina svrha našeg postojanja jest pošteno i odgovorno političko djelovanje na dobrobit svih hrvatskih građana i Republike Hrvatske.". U nastavku se može pročitati koje su mjere spomenute stranke pripremile za ostvarenje svojih ciljeva, iz čega se onda može i nešto više reći koliko su ovi ciljevi ostvarivi ili neostvarivi.

Što se vanjskopolitičkih ciljeva tiče koalicija navodi sljedeće:

* Provesti referendum oko mogućeg ulaska Hrvatske u EU i NATO.
* Podupiremo ulazak u EU uz obveznu zaštitu prirodnih bogatstva i nacionalnog identiteta u pregovorima s EU.
* Javnost kvalitetno i pravovremeno informirati o obvezama i pravima koje RH dobiva pristupanjem EU i NATO.
* Ubrzati gospodarske i društvene reforme te reformu državne uprave kao temeljne pretpostavke za ulazak Hrvatske u EU.
* Riješiti otvorena pitanja granica sa susjednim zemljama poštujući načelo nepromjenjivosti granica.
* Sudjelovati u međunarodnim mirovnim operacijama, ali isključivo uz prethodno odobrenje Hrvatskog sabora.
* Snažnije uključiti diplomaciju u službu gospodarskih interesa RH.
* Iskoristiti regionalnu suradnju za privlačenje stranih investicija i brži gospodarski razvitak.
* Snažnije povezivati domovinsku i iseljenu Hrvatsku te više koristiti iseljenu Hrvatsku u promociji domovine.
* Pomagati Hrvatima u drugim državama u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta.
* Snažnije promovirati Hrvatsku kao zemlju očuvane prirode, sigurnu i ugodnu za život.

Slijedom napisanog, uz nekoliko hvalevrijednih ideja, opći je dojam da im, kao uostalom i drugim strankama o kojima smo do sad pisali nedostaje konkretnosti. Nakon vanjske politike, dolazimo do nacionalnih interesa, kod kojih se posebice napominje potreba zaštite vodenih resursa, aktiviranje svih komponenata ZERP-a, odgađanje prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima na najmanje 12 godina nakon ulaska u EU. Potrebno je zatim, ističe koalicija, omogućiti seljačkim gospodarstvima održivo gospodarenje šumskim i zemljišnim bogatstvima kroz razne oblike njihovog raspolaganja (prodaja, zakup, koncesija), izraditi i usvojiti strategiju gospodarenja nacionalnim bogatstvima te pojačati potporu strateškim granama hrvatskog gospodarstva kroz mjere fiskalne i monetarne politike. 

Skrećemo sada prema mjerama predviđenim za očuvanje i razvoj sela te razvoj poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Na žalost, i na tom smo području saznali samo općenite ciljeve, koji više izgledaju kao prepisani dio nekog teoretskog ekonomskog priručnika, nego ozbiljni izborni program:

• Stvoriti povoljne uvjete za rad i zaradu na selu.
• Povećati investicije na selu.
• Izgraditi infrastrukturu na selu.
• Zaštititi okoliš i urediti selo.
• Zamijeniti dio fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije.
• Poticati povratak i naseljavanje mladih obitelji u slabo naseljena ruralna područja.

Što se poljoprivrede tiče, sve se svodi na povećanje proizvodnje, veličine posjeda i uređenje istoimenog tržišta, dok se jedini precizni prijedlozi odnose na osnivanje poljoprivredne komore i agrobanke. U fiskalnoj politici, uz uobičajeno – ali metodama nedefinirano uravnoteženje proračuna predlažu smanjenje poreza na plaće te povećanje poreza na potrošnju luksuznih dobara, te uvođenje poreza na neaktivnu i špekulativnu imovinu. Razvoj gospodarstva koalicija će temeljiti na tri stupa: poticanju napredne poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje s dodanom vrijednošću u prehrambenoj industriji; razvoju usluga (dodatne usluge u turizmu, financijske, poslovne transportne i IT usluge); te razvoju metalo-prerađivačke, elektro-industrije i biotehnologije.

Što se samog funkcioniranja pravne države tiče, žele ga poboljšati tako da smanje broj zastarjelih zakonskih propisa, kaznena djela korupcije proglase nezastarivim, reformiraju državnu upravu, povećati preglednost njenog rada te uspostaviti osobnu odgovornost svakog njenog subjekta te sniženjem troškova državne vlasti (i njihovih eventualnih primanja?). Koalicija se općenito zalaže za decentralizaciju Hrvatske na više polja – upravnom, znanstvenom, političkom i zdravstvenom.

Najdefiniraniji program ove koalicije zasigurno je dio koji se odnosi na razvoj obrazovnog sustava gdje predlažu najkonkretnije mjere: donijeti tri temeljna obrazovna dokumenta - pedagoški standard, kurikulum i nacionalni kvalifikacijski okvir (NKO), produžiti obvezno obrazovanje na 11 godina, uvesti devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje s modelom 1+4+4, uvesti obavezno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od dvije, tri i četiri godine, provoditi državnu maturu ili završni ispit kao eksterni ispit koji provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanje (NCVVO), podići školski standard (jednosmjenska nastava, veći broj nastavnog osoblja, veći broj učeničkih domova) i podići standard korisnika učeničkih i studentskih domova, odvojiti sveučilišne od stručnih studija te povećati ulaganje u znanost tijekom sljedeće četiri godine na 2,5% BDP-a (3/4 - država, 1/4 - gospodarstvo), a tijekom sljedećih 10 godina na 3,5% BDP-a (1/2 - država i 1/2 - gospodarstvo).

Dio programa koji se odnosi na hrvatske branitelje i njihove probleme svojom se neodređenošću glede mjera kojima bi se istima prišlo u većem dijelu ne razlikuje od ostalih navedenih općenitosti. Te mjere naime, svedene su samo na – iznalaženje optimalnih zakonskih rješenja (kojih i kakvih?), te rješavanje posljedica Domovinskog rata i stvaranje «pozitivne atmosfere» među braniteljima (kojih i kakve?). Na koji sve to način spomenuto sprovesti – na žalost nije navedeno.

M.M.B.

{mxc}