Sastanak Europskog vijeća

Snogi su večeras poslali Velikoj Britaniji jasnu poruku da ne može imati i ovce i novce – rekao je premijer Tihomir Orešković nešto prije ponoći, po završetku prvog dana sastanka Europskog vijeća, na kojemu je britanski premijer David Cameron obavijestio kolege iz 27 drugih država članica o rezultatima referenduma, ali nije aktivirao članak 50. Lisabonskog ugovora koji pokreće izlazak iz EU, nego je između redaka ostavio dojam da Britanci žele zadržati privilegirani pristup jedinstvenom tržištu čak i nakon što izađu iz članstva Unije i ukinu slobodu kretanja radnika.

– Ovo je brak koji se sada razvrgava, što može biti jedan lijep način ili grubi način – dodao je Orešković. Odluka o tome kakav će točno biti način tek treba biti donesena, jer EU ne može ništa učiniti dok Velika Britanija ne pošalje službenu obavijest da pokreće članak 50. Lisabonskog ugovora koji utvrđuje proceduru izlaska iz EU. A Britanci tu službenu obavijest ne šalju i ne zna se kad će. Britancima je, međutim, jasno poručeno da to trebaju učiniti što prije i da se ne može ignorirati rezultat referenduma.

Čeka se službena obavijest

– Ne vidim mogućnost da se to preokrene – rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel, misleći na rezultat referenduma.

– Moramo biti realni, nije vrijeme za razgovore o željama – dodala je.

– Ne razumijem zašto oni koji su željeli izaći iz EU sada uopće ne znaju reći što žele – rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker po završetku prve večeri summita. Mislio je na odbijanje britanskog premijera Davida Camerona da pokrene članak 50., ali i na poruke Borisa Johnsona, lidera kampanje za izlazak i mogućeg novog premijera, da neće žuriti s aktiviranjem tog članka.

– Članak 50 treba biti ubrzano aktiviran. Nemamo vremena za meditiranje, nego moramo djelovati – dodao je Juncker.

– Razumio sam da Cameronu treba vremena za razmišljanje, ali ne razumijem zašto pristaše izlaska iz EU ne žele odmah izići. Mislio sam da oni koji žele izići imaju plan, ali ga nemaju – rekao je Juncker.

– Naša rasprava bila je mirna i odmjerena. Čelnici razumiju da je sada potrebno neko vrijeme da se slegne prašina u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ali oni također očekuju da britanska vlada čim prije konkretizira svoje namjere – rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Čini se da je EU, koju su Britanci često optuživali da ignorira demokratsku volju naroda, odlučila na brutalan način pokazati svima da u ovom slučaju nije EU ta koja ignorira volju izraženu na britanskom referendumu, nego to ignoriraju sami britanski političari. Sastanak Europskog vijeća nastavlja se u četvrtak ujutro, ali po prvi put u formatu 27 premijera i predsjednika bez britanskog premijera. Raspravljat će se o tome kako će Unija s 27 članica nastaviti dalje.

Škrlec predlaže seljenje jedne agencije iz Londona u Zagreb

Hrvatska bi, zbog rezultata britanskog referenduma, mogla doći na red za predsjedanje Vijećem Europske unije 2020. godine, ranije nego što je to dosad bilo moguće, a hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec predlaže da Hrvatska zbog izlaska Velike Britanije iz EU dobije još nešto: sjedište jedne od europskih agencija koje su dosad bile smještene u Londonu.

– U tri godine članstva Hrvatskoj još nije dodijeljeno sjedište ni jedne od 40-ak europskih agencija koje djeluju na području EU, kako je to slučaj u drugim državama članicama, od Malte i Slovenije do Irske. S obzirom na Brexit, Hrvatska bi Vlada trebala što prije uputiti službeni zahtjev Europskoj uniji o premještanju Europske agencije za lijekove iz Londona u Zagreb – kaže Škrlec.

Što se predsjedanja tiče, prema rasporedu koji je 2007. godine (prije ulaska Hrvatske) utvrđen za razdoblje do druge polovice 2020., Velika Britanija trebala je predsjedati Vijećem EU od srpnja do prosinca 2017., no sada je očito da se to neće dogoditi. Još nije odlučeno kako popuniti “rupu”, no razmatra se ideja da se svi pomaknu za jedno mjesto unaprijed, čime na kraju, u siječnju 2020., ostaje prazno mjesto za jednu zemlju. A budući da Hrvatska još nije bila predviđena, može uskočiti na to prazno mjesto. Pod uvjetom da izrazi spremnost za takvo što i da drugi pristanu.

Predsjedanje Vijećem Europske unije zahtijeva i trud, i sposobnost, i novac. Računa se da država predsjedateljica iz svog proračuna plaća najmanje 50 milijuna eura.

Tomislav Krasnec/Vecernji.hr
Hina