Srbija službeno kardinala Stepinca nazvala ranim zločincem tri dana nakon 'povijesnog' susreta
Srbija je u srijedu uputila oštar prosvjed zbog izložbe “Hrvatski svetac kardinal Stepinac” koja se održava u Europskom parlamentu, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Beogradu.
Prosvjedna pisma upućena su predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Shultzu, predsjedavajućem Odbora za vanjske poslove Elmaru Brocku i EPP-u, a o prosvjedu će biti obaviješten i izvjestitelj za Srbiju i zastupnici u EP. Šef srbijanske misije pri EU-u u Bruxellesu Duško Lopandić dobio je instrukcije da također oštro reagira.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir organizirala je, naime, konferenciju o humanitarnom djelovanju blaženoga Alojzija Stepinca u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Radnom skupinom Europske pučke stranke za međukulturalni i religijski dijalog.
O životu i djelu Alojzija Stepinca govorili su Esther Gitman, američka povjesničarka židovskog podrijetla, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić te profesori Hrvatskog katoličkog sveučilišta Mario Kevo, Jure Batelja i Jure Krišto.
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova ukazuje na “neprihvatljivost organiziranja izložbe kojom se veliča lik i djelo” kardinala Stepinca, koji se predstavlja kao “istinski biser Katoličke crkve i hrvatskog naroda”, a kojeg srpski narod i Srpska pravoslavna crkva smatraju “odgovornim za masovne zločine protiv srpskog i drugog nehrvatskog življa tijekom Drugog svjetskog rata na području Nezavisne Države Hrvatske”.
Izjavili su da je “Stepinac osuđen 1946. godine u Zagrebu na 16 godina zatvorske kazne i gubitak građanskih i političkih prava u trajanju od tri godine zbog svog djelovanja i poticanja na zločine, izdaju i suradnju s ustaškim režimom i masovnog pokrštavanja desetine tisuća Srba”.
Mediji pišu da je i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić aktivno angažiran na prikupljanju dokumentacijskog materijala koji treba biti stavljen na uvid tom povjerenstvu kako bi argumenti koji govore protiv kanonizacije Stepinca bili uzeti u obzir.
Srbija smatra da je ovo pitanje “vrlo važno ne samo za odnose s Vatikanom, već prije svega s Hrvatskom, jer bi se neuvažavanje povijesnih činjenica i uloge Stepinca tijekom NDH u Drugom svjetskom ratu odrazilo na proces pomirenja između dvije zemlje, kao i u regiji”.
Hina