Već barem desetljeće i pol Hrvatska nije imala ministra poljoprivrede koji jasno i glasno kaže što mu je cilj napraviti u svom resoru i koji nakon toga vuče poteze u tom smjeru. Ministar Tomislav Tolušić je nedavno rekao, vezano za hranu, „Ne možemo uvoziti smeće i prodavati ga u Hrvatskoj“.

Nakon uvođenja izrazito postroženih kontrola kakvoće mesa, sada je na red došlo i mlijeko. Da je od prodaje Dukata, najvećeg otkupljivača i prerađivača mlijeka u Hrvatskoj, 2007. „strateškom partneru“ , hrvatska proizvodnja mlijeka doživjela katastrofu dovoljno govore podatci da danas domaća proizvodnja zadovoljava 59 % potreba, a da je primjerice 2009. taj udio bio 84 %. Da ne govorimo da su imena uvoznika mlijeka u prahu službena tajna (!?), a da različite državne službe iznose bitno različite podatke o količinama uvezenog mlijeka u prahu. Jedino što se sa sigurnosti može zaključiti jest da uvoz mlijeka u prahu svake godine znatno veći nego prethodne!

Osim nemjerljive koristi za zdravlje ljudi, mjere novog ministra izravna su pomoć hrvatskoj proizvodnji hrane, i to zdrave.

Kako samo lijepo zvuče riječi ministra Tolušića: „Ovo je samo početak“!

D.J.L.

Sada je sasvim jasno da je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pokrenuo lov na rekonstruirano mlijeko na policama domaćih trgovaca: 'Ovo je samo početak'

Po uzoru na nenajavljene kontrole mesa, voća i povrća, inspektori Ministarstva poljoprivrede krenuli su u akciju kontrole mlijeka u trgovačkim lancima, tržnicama i na ostalim prodajnim mjestima.

Zadovoljan rezultatima prethodnih nadzora ministar Tomislav Tolušić najavio je ovu mjeru kao početak uvođenja reda na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda koji nakon ulaska Hrvatske u EU bilježe dramatične brojke pada broja gospodarstva koji proizvode mlijeko i uvoza mlijeka i sireva po dampinškim cijenama iz zemalja EU.

- Strašno je da pola litre vode u dućanu stoji gotovo kao dvije litre mlijeka, to je nešto što je normalnom čovjeku apsolutno nemoguće objasniti. Mi krećemo još žustrije s provjerom patvorenosti mlijeka - ima li vode u takvom mlijeku, pravi li se od mlijeka u prahu - najavio je ministar.

Dodao je kako moli trgovce da mlijeko ne stavljaju na akcije s cijenom ispod proizvođačke cijene plus PDV jer se time urušava mljekarska proizvodnja u koju Hrvatska ulaže stotine milijuna kuna. No, dok se ovi problemi ne riješe Zakonom o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse, u Ministarstvu su se odlučili na pojačanu kontrolu.

Sumnjive cijene

Kako navode iz Ministarstva, upravo su počeli suradnju s Agronomskim fakultetom i drugim institucijama dogovaraju suradnju radi utvrđivanja patvorenog mlijeka.

- Namjera je provjeravati točku ledišta mlijeka (da utvrdimo prisutnost dodane vode) i prisutnost mlijeka u prahu u konzumnom mlijeku te propisati obvezu označavanja takvog rekonstruiranog mlijeka. Tako se izraz “mlijeko” može koristiti za mlijeko kojem nakon tehnološke obrade nije promijenjen sastav ili za mlijeko kojem je udio masti standardiziran, a ako se dobiva od, primjerice, obranog mlijeka u prahu, mora se opisati i mehanička obrada kojoj je bilo podvrgnuto, pod uvjetom da se promjena sastava odnosi samo na dodavanje i/ili oduzimanje sastojaka prirodno prisutnih u mlijeku, navodi se iz Ministarstva.

Što je rekonstruirano mlijeko? Mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, nedavno je rekao kako se rekonstruirano mlijeko u prahu ne smatra zdravstvenim problemom ili lošim utjecajem na zdravlje, ali smatra da bi potrošač trebao biti informiran koja je sirovina korištena.

Inače, rekonstruirano mlijeko u prahu je skuplje od svježe pasteriziranog mlijeka, a radi ga se ako nema svježeg mlijeka.

Laički rečeno, riječ je o prerađenom mlijeku, kao što se i meso prerađuje nakon povlačenja iz dućana.

Pojačanu kontrolu mlijeka pozdravljaju i u Croatiastočaru, udruženju proizvođača mlijeka, mesa i jaja.

- Neprimjeren je nesrazmjer da se u jednom trgovačkom lancu austrijsko mlijeko prodaje za 3,8 kuna, a isto to mlijeko u Austriji se isti dan prodaje po cijeni od oko jednog eura - kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. Prema njihovim podacima, Hrvatska je u proizvodnji mlijeka imala samodostatnost od 84 posto zabilježenu 2009. godine, da bi 2015. domaća proizvodnja zadovoljavala tek 59 posto potreba. Samo sirovog mlijeka smo 2011. uvozili oko 30.000 tona da bi 2015. ta brojka narasla na 141.494 tone.

Pad

proizvodnje Proizvodnja se, bez obira na veliki pad farmi, drži oko 600.000 tona, ali za preradu Hrvatskoj nedostaje oko 30 posto mlijeka. Sve to, prema podacima Eurostata za 2015., Hrvatsku svrstava na dno liste članica EU s proizvodnjom kravljeg mlijeka po stanovniku. Od naših 167 kilograma po stanovniku lošiji su samo Grčka - 67, Malta - 99 i Bugarska - 155. Slovenija, recimo, ima 295 kilograma, Poljaci 300, Njemci 400, Irci 1200....

Drugi problem tržišta je tzv. neugovoreno mlijeko kojeg ima na našem tržištu. To mlijeko se pojavljuje kada velike farme nemaju fiksne ugovore s mljekarama, već putem burza robe i veletrgovaca mlijekom dogovaraju prodaju svog mlijeka po burzovnim cijenama.

Zlatko Šimić
Jutarnji list