Što je obilježilo 2016. godinu na gospodarskom planu?

Znatno brži rast gospodarstva nego što se očekivalo, rekordna turistička sezona i prvi pad javnog duga nakon niza godina, unatoč političkoj nestabilnosti u prvom dijelu godine, glavna su obilježja hrvatskog gospodarstva u 2016., smatraju ekonomski stručnjaci.

Ekonomski rast u 2016. nadmašit će očekivanja i onih najoptimističnijih, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Početkom godine osam analitičara u anketi Hine očekivalo je prosječan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini za 1,2 posto, nakon što je u 2015. gospodarstvo poraslo 1,6 posto. Međutim, nakon snažnog rasta BDP-a u prvih devet mjeseci ove godine, sada u prosjeku očekuju rast od 2,6 posto, što je više od prosjeka u Europskoj uniji.

Najbrži rast BDP-a od 2008.

U trećem tromjesečju BDP je porastao već osmi kvartal zaredom, i to za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblju, što je njegov najbrži rast još od predrecesijskih vremena, drugog kvartala 2008. godine. To se ponajviše zahvaljuje znatnom rastu osobne potrošnje i rekordnoj turističkoj sezoni.

Nastavljen je i osjetan rast osobne potrošnje, što se zahvaljuje smanjenju poreza na dohodak početkom 2015. godine, ali i deflaciji.

Otkazano izdanje obveznica, pad Oreškovićeve vlade

Rast gospodarstva ubrzan je, unatoč padu vlade Tihomira Oreškovića krajem lipnja zbog sukoba u vladajućoj koalicija HDZ-a i Mosta. Zbog toga je ove godine po prvi put u povijesti otkazano i izdanje hrvatskih državnih obveznica na inozemnim tržištima. Kako su potencijalni kreditori zbog političke nestabilnost tražili povećanu cijenu za to izdanje, Oreškovićeva vlada odustala je početkom lipnja od plasmana euroobveznica. Međutim, potrebna sredstva namaknula je na domaćem tržištu, zahvaljujući visokoj likvidnosti u hrvatskom bankarskom sektoru.

Pad javnog duga

Zahvaljujući dobrom punjenju proračuna, deficit bi ove godine trebao biti manji od kriterija iz Maastrichta od 3 posto, i to po prvi put od 2008. godine. A zbog toga će, pak, javni dug na godišnjoj razini najvjerojatnije zabilježiti prvi pad na godišnjoj razini. To su nagovijestili već podaci za prvo tromjesečje, kada je hrvatski javni dug iznosio 288,35 milijardi kuna, 4,7 milijardi kuna manje nego godinu dana prije, što je bio prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od 1999. godine, od kada se prate ti podaci.

Udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je na kraju prvog kvartala 85,8 posto, dok je godinu dana prije bio 89,1 posto. Procjenjuje se da bi na kraju ove godine mogao biti manji od 85 posto BDP-a, dok je na kraju 2015. godine iznosio 86,7 posto.

S&P poboljšao izglede za rejting Hrvatske

Zahvaljujući tome, ovih je dana zabilježen i prvi pozitivni pomak po pitanju kreditnog rejtinga Hrvatske u posljednjih devet godina. Agencija Standard & Poor's zadržala je, doduše, dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', no povećala je izglede s negativnih na stabilne.

Porezna reforma

Na prvoj sjednici Plenkovićeve Vlade krajem listopada predstavljena je porezna reforma, koja će porezno rasteretiti i građane i poduzetnike i koja će na snagu stupiti početkom 2017. godine.

Pad loših kredita u bankama

Premda su banke zbog te konverzije ogorčene, ova bi im godina mogla biti bolja od prethodnih. Hrvatska narodna banka (HNB) nastavila je provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, među ostalim, kroz redovne repo i četiri strukturne repo aukcije, što je pozitivno utjecalo na ionako visoku likvidnost bankarskog sustava.

Na poboljšanje kreditnog portfelja ukazuju podaci HNB-a, prema kojima je u dio tzv. loših kredita krajem lipnja, po prvi put u posljednje tri godine, pao ispod 15 posto, što znači da su od ukupno 264,55 milijardi kuna kredita kod hrvatskih banaka njih 39,66 milijardi kuna bili djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti.

Sve u svemu, 2016. godina pružila je dobru polaznu točku za jačanje optimizma, ali i provedbu reformi koje bi trebalo provesti u 2017., zaključuje Zrinka Živković-Matijević.

Hina