I TLM u EU planu za spas aluminijaša

Iako su iz hrvatske Vlade, odnosno Ministarstva gospodarstva, ovih dana neslužbeno poručivali da nema razloga za intervenciju u domaćoj “aluminijskoj krizi” izazvanoj najavom zaustavljanja postrojenja u Mostaru, odakle se alu-blokovima opskrbljuje šibenski TLM, jer se radi o privatnim tvrtkama, za ponedjeljak je ipak iz kabineta ministra Ivana Vrdoljaka upućen poziv za sastanak svim zainteresiranim subjektima, od TLM-a preko HEP-a do mostarskog Aluminija.

TLM-ove Valjaonice danas ovise o isporuci 60 tisuća tona primarnog aluminija godišnje iz Aluminija Mostar kojemu zauzvrat HEP osigurava struju. Blokada postrojenja u Mostaru trenutno bi dovela u pitanje gotovo pet tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj.

Nije li to dovoljan razloga da država intervenira? To više što u isto vrijeme, dok ministar Ivan Vrdoljak mlako prati dramatična događanja koja prijete opstanku tvornice u Šibeniku, Europska komisija, kako ovih dana piše Reuters, najavljuje da će do kraja listopada završiti ispitivanje na koji način pomoći europskoj aluminijskoj industriji kako bi se održala.

Ugašena proizvodnja

U Europi je ugašeno oko dva milijuna tona aluminijske proizvodnje od izbijanja krize 2008. godine. Istodobno, globalna je proizvodnja porasla za oko 10 milijuna tona i to, piše Reuters, uglavnom u Aziji i na Bliskom istoku.

Promatra se kumulativni trošak EU zakonodavstva na aluminijski sektor, kako bi se utvrdila prekomjerna administrativna opterećenja, regulatorna preklapanja i nedosljednosti, objašnjavaju iz ureda potpredsjednika EK za industriju Antonia Tajania.

Reuters navodi da je ista akcija pokrenuta i prošle godine u listopadu kako bi se preokrenuo trend pada uloge industrije u europskom gospodarstvu, spasila radna mjesta i ublažilo oslanjanje na financijski sektor. Kod nas kažu da se Vlada ne treba miješati u privatne tvrtke, a u Europskoj uniji, piše Reuters, ocjenjuju: “Samo zato što zemlja ima jeftiniju radnu snagu i manje stroža klimatska pravila ne znači da bi sva industrija trebala napustiti Europu. Ako Europa može proizvesti na čišći način, to je bolje za okoliš i bolje za rast”.

Davorka Blažević
Slobodna Dalmacija