Hrvatska će se 2016. godine spojiti s plinovodom Južni tok

Ruski Gazprom i hrvatski Plinacro potpisali su u Zagrebu plan aktivnosti za provođenje projekta Južni tok, vrijedan 60 milijuna eura. 

Riječ je o 100 kilometara dugom dvosmjernom plinovodu od Srbije do Slavonskog Broda kapaciteta dvije milijarde i 700 milijuna kubičnih metara plina. Do srpnja ove godine Gazprom i Plinacro osnovat će zajedničku tvrtku Južni tok s jednakim udjelima vlasništa.

Početak gradnje plinovoda predviđen je polovicom 2015., a dovršetak potkraj 2016. Gazprom će zakupiti cjelokupni kapacitet tog plinovoda, čime je povrat kapitala zajamčen.

Hrvatska ovim projektom dobiva novi dobavni smjer važan za sigurniju opskrbu i jeftiniji plin.

Južni tok je plinovod za transport ruskoga prirodnog plina prema zapadnoj Europi. Ide preko Crnog mora, Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije do Italije, zaobilazeći Ukrajinu koja je do sada bila glavna tranzitna zemlja.

Rusija je pokrenula radove na njegovoj izgradnji početkom prosinca prošle godine. Procjenjuje se da će u izgradnju Južnog toka biti uloženo 16,5 milijardi eura i da će njime Rusija u Europu transportirati 63 milijarde kubičnih metara plina godišnje.

Posjet visokog izaslanstva Gazproma Hrvatskoj jasna je poruka da Gazprom želi ozbiljno poslovati u Hrvatskoj i prilika da se odnosi s Gazpromom i Rusijom bolje urede i unaprijede, a za potrošače to bi moglo značiti niže cijene plina, ocjenjuju energetski stručnjaci.

Više od 90 posto nafte koja se prerađuje u Hrvatskoj ruskog je porijekla, a i kod plina, iako Hrvatska nema izravnih ugovora s ruskim dobavljačima, što nije dobro, više od 90 posto uvoznog plina ipak dolazi iz Rusije, rekao je za Hinu energetski stručnjak Jasminko Umičević. Očekuje da će dolazak Gazproma povoljno utjecati na cijene plina za industriju. Smatra da će ulaskom Gazproma doći i druge tvrtke i nuditi niže cijene, a Ina će dobiti konkurenciju i morati razmisliti o svojoj poziciji.

Energetski konzultant Davor Štern smatra jako dobrim što se Gazprom pojavljuje kao zainteresirana strana za dobavu plina, ali i razvoj infrastrukture. Posebno vesele razgovori o kraku Južnog toka kroz Hrvatsku, koji je zasad zamišljen kao krak, ali ako budemo spretni i dokažemo se kao stabilan i ozbiljan partner, možda se na tom polju nešto i promijeni jer Hrvatska ima brojne prednosti koje je čine pogodnom za glavnu trasu Južnog toka, smatra Štern. S tim u vezi dodaje kako ne treba zaboraviti da je dobava planiranih 2,7 milijardi kubika ruskog plina godišnje, iz pravca Srbije, moguća i bez gradnje odvojka Južnog toka.

hrt.hr