U subotu 5. svibnja 2007. godine Hina je izvijestila kako je Hrvatsko žrtvoslovno društvo tužilo "glavnu hašku tužiteljica Carla del Ponte pred Vijećem sigurnosti UN-a povodom tvrdnji Geoffreya Nicea da je zatajila neke važne dokumente u slučaju protiv Slobodana Miloševića, a protiv nje je podignuta i kaznena prijava, koja je upućena predsjedniku Haškog suda Faustu Pocaru, zbog nepoštivanja tog suda". Tragom ove vijesti zamolili smo dr.Zvonimira Šeparović a predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva, člana Hrvatskog kulturnog vijeća, da našim čitateljima razjasni korake koje je Hrvatsko žrtvoslovno društvo poduzelo u svezi s ovom tužbom. Ljubazno se odazivajući našoj molbi dr. Zvonimir Šeparović proslijedio nam je priopćenje za javnost u kojem je opisana pobliže trenutna situacija.
Priopćenje za javnost
17. travnja 2007. godine predali smo Narodnu tužbu (Actio popularis) protiv Carle Del Ponte, glavne tužiteljice Kaznenog tribunala u Haagu (ICTY), osobno Sir Emry Jones Perryu, veleposlaniku Velike Britanije, predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN u New Yorku.
Istoga smo dana tužbu uputili i dr. Faustou Pocaru, Predsjedniku suda u Haagu (ICTY).
U tužbi smo zatražili od Vijeća sigurnosti:
1. da smjesta razriješi Carlu del Ponte s mjesta glavne tužiteljice suda u Haagu zbog protuzakonitog i nečasnog postupanja;
2. da najhitnije zatraži skidanje tajnosti s dokumenata koji dokazuju izravnu umiješanost Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) u ratove u bivšoj Jugoslaviji;
3. da povodom ovog slučaja Vijeće sigurnosti raspravi o postupcima i radu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.
U međuvremenu je objavljeno da je 25. travnja Tužiteljstvo zatražilo "skidanje povjerljivog statusa" s dvaju dokumenata: odluke Žalbenog vijeća od 6. travnja 2006. i podneska Tužiteljstva od 9. veljače 2006. godine. Objavljeno je da glavna tužiteljica Carla del Ponte traži skidanje oznake tajnosti s transkripata Vrhovnog vijeća obrane SRJ. Ona je sama izjavila "nisam bila protiv da se na suđenju Miloševiću dio dokumenata zaštiti". Haaško tužiteljstvo, odlukom Carle Del Ponte, uputilo je u svibnju 2003. godine pismo bivšem ministru Srbije i Crne Gore Goranu Svilanoviću u kojem je ustvrdilo da se ne će protiviti zahtjevu za zaštitne mjere koje je, zbog spornih transkripata Vrhovnog vijeće obrane SRJ, Beograd tražio u procesu protiv Slobodana Miloševića. Odnosno, Carla del Ponte nagodila se sa službenim Beogradom. "Taj je njezin dogovor, koji je za mene bio neshvatljiv, išao na štetu BiH i Hrvatske", izjavio je Sir Georey Nice, glavni Miloševićev tužitelj, koji je teško optužio svoju bivšu suradnicu.
2. svibnja 2007. Huw Llewellin, pravni savjetnik Britanske misije pri UN, odgovorio je na moju tužbu upućenu Vijeću sigurnosti, da Ured tužiteljice energično otklanja naše optužbe, ističući da ono nema nadležnosti niti mogućnost uključenja u postupak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), i da je to bila odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ) da ne će zahtijevati dokumente koji su bili u pitanju. Tužiteljstvo je objasnilo da, u skladu sa pravilima i postupkom pred ICTY, Tužitelj nije ovlašten koji dokument može ili ne može biti izručen... "Mi i dalje imamo puno povjerenje u Tužitelja" kaže se na kraju pisma koje mi je uputio gospodin Llewellin.
4. svibnja 2007. uputio sam pismo Dr. Zalmay Khalilzadu, veleposlaniku SAD-a, predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN za mjesec svibanj, u kojem skrećem pažnju na tužbu koju smo podnijeli Vijeću sigurnosti, da je jedan od tri zahtjeva već ostvaren - da je Tužiteljstvo skinulo oznaku tajnosti s nekih dokumenata, da je Carla Del Ponte priznala da "nije bila protiv da se dio dokumenata zaštiti", da je pristala da se u kaznenom postupku protiv generala HV-a Norca i Ademija, koji se priprema pred Županijskim sudom u Zagrebu, ukloni iz optužnice odiozni pojam "zločinačkog pothvata", ali da ga je zadržala u optužnicama protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača optuženih u Haagu. Podsjetio sam da je prof. Shariff Bassiouni, SAD, bio pod pritiskom političara (Owen-Soltenberg) da smanji broj zločina Srbima (80%) i poveća broj Hrvatima i Bošnjacima (20%), što je on odbio i podnio ostavku. Ukazao sam i na nezadovoljstvo Kongresa SAD s radom suda u Haagu (ICTY).
4. svibnja 2007. godine pridružio nam se g. Ivan Jurašinović, iz odvjetničkog ureda J. P. Bougnoux i drugi iz Pariza, Anger, Francuska, koji je predsjedniku tribunala u Haagu (ICTY) ponio tužbu protiv Carle del Ponte, u ime svoga branjenika Marina Tomulića jer je namjerno zatajila sudu elemente tužbe za lažno svjedočenje Josipa Manolića i Stipe Mesića pred sudom u Haagu, koji su mogli biti dokaz i tako sama počinila kazneno djelo nepoštivanja suda.
Pokazuje se da je opravdano optužiti Carlu Del Ponte za sva njezina nedjela, neobjektivnost, pristranost, štetnost i nemoralnost. Uvjereni smo da će biti uspostavljena pravda i Carla del Ponte pozvana na odgovornost od Vijeća sigurnosti UN koji ju je i postavio.
dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Ivan Jurašinović, odvjetnik, J. P. Bougnoux i drugi, Angers, Pariz, Francuska
{mxc}