Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2007.

Hrvatski list donio je članak Domagoja Margetića u kojem su objavljeni transkripti razgovara Slobodna Miloševića, Radovana Karadžića i Blagoje Adžića iz 1991. godine. Iako Margetić ne navodi način na koji su ovi transkripti postali dostupni Hrvatskom listu, njegov članak prenosimo u uvjerenju kako se radi o autentičnim zapisima koji su još jedan dokaz izravne umiješanosti kako srbijansko političkog i vojnog vrha, tako i Srba iz Bosne i Hercegovine u rat u Hrvatskoj. Iz transkripta razgovora Miloševića i Karadžića od 24. listopada 1991. godine izdvajamo (bez prijevoda) Karadžićevu procjenu stanja u Hrvatskoj: "Tuđman se mora skršiti vojno. Mora se uništiti vojna sila Hrvatske. Ja Vam garantujem, biti će teško, ali se mora dići petsto hiljada Srba, tu nema govora više. Tu nema govora više! To je uništavanje, iscrpljivanje ... i zavlačenje u zimu i mi ćemo svi isprepadati... Ovi ratnici Crnogorci to poručuju sa bojišta da ih ... ne čeka u Crnoj Gori ..."."

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2007.

O tome da postoji niz svjedočenja kako u slučaju Glavaš optužba do dokaza dolazi "milom i silom" već smo više puta pisali na portalu. Portal Javno.com objavio je tonski zapis razgovora s ratnim gradonačelnikom grada Osijeka, Zlatkom Kramarićem, u svezi slučaja Glavaš. Iz popratnog teksta koji ukratko prepričava što je Kramarić rekao za Portal Javno.com na temu njegovog iskaza u slučaju Glavaš izdvajamo: "Kada je pokrenuta istraga protiv Glavaša, dao je (Kramarić, op. ur) dvije izjave - jednu policiji, a drugu istražnom sucu. Izjava dana policiji nije relevantna za sudski postupak protiv Glavaša, jer nije autorizirana, dok ona druga, dana sucu, jest, tvrdi Kramarić. Upravo je ta prvospomenuta izjava postala sporna jer je prema Kramarićevim riječima "određena kompozicija toga svjedočenja dala naslutiti da su se njegove izjave na jedan literaran način povezivale." Kramarić je nakon emisije "Nedjeljom u 2" dao izjavu za Javno u kojoj je naveo da se prvospomenuti iskaz dan policiji na određene načine komponirao i da su u tome vidljivi elementi montaže.".

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2007.

Prenosimo vijest Hine o rezultatima ankete Centra za istraživanje tržišta, prema kojima 91% građana Hrvatske smatra da Hrvatska ne treba odustati od tužbe protiv Srbije zbog genocida. Ta brojka ne čudi, ali trebalo bi čuditi ponašanje hrvatskih vlasti i medija. Hrvatska vlada, naravno, "razmatra situaciju" i, opet naravno, "učinit će sve najbolje za Hrvatsku". Tako se njen predstavnik Ivan Šimonović odmah po donošenju presude u sudskom postupku u kojem je Bosna i Hercegovina pokrenula protiv Srbije zbog genocida požurio izjasniti da bi Hrvatska trebala odustati od tužbe. Što se medija tiče, prvenstveno Hrvatske televizije, po kontakt emisijama koje su se bavile tim pitanjem moglo bi se zaključiti da je većina građana Hrvatske za odustajanje od tužbe. Naime, u emisijama HTV-a koje se bave temama od nacionalnog interesa, a koje vode "perjanice" hrvatskog novinarstva Bago, Merlić, Latin itd., uvijek gostuju naravno vrhunski eksperti i moralne vertikale hrvatskog društva, gospoda Puhovski, Šimonović, Kregar, Prodanović, i sl.. Ovi gosti javnosti odašilju uvijek jasne poruke. No, vidi peha, iako se to vješto skriva ovim porukama se uporno protivi ogromna većina hrvatskih građana. Razvidno je da je na djelu pluralizam javne nezavisne transparentne televizije, kojeg većina građana ne razumije, ili zapravo upravo suprotno, vrlo dobro razumije. (djl)

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2007.

Iz novog broja Glasa Koncila od 29. travnja 2007. prenosimo zanimljiv članak diplomiranog pravnika Stjepana Androića o tome kako je Srbija agresiju na svoje susjede priznala u svojim zakonima. Autor navodi: " Ako se tvrdi da Hrvatska nije bila u ratu sa Srbijom i Crnom Gorom a niti sa SR Jugoslavijom, treba utvrditi da su Srbija i Crna Gora bile u ratu s Hrvatskom. Srbija je agresiju na susjede priznala u svojim zakonima... Iznenađuje neznanje Europe i svijeta pa i naših političara "koji obično sve znaju" da ne uočavaju takve činjenice i okolnosti, odnosno pogreške i priznanja od strane bivših neprijatelja, ili možda to ne žele znati.". 

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

Sada kada se političke manipulacije Haaškog suda više ne mogu sakriti, osim možda jedino u Hrvatskoj gdje u dobrom dijelu medija i političara još uvijek politika ovog suda uživa otvorenu potporu, jedan po jedan javljaju se ljudi koji su radili za tužiteljstvo prebacujući krivnju za ovakvo stanje na rad Carle del Ponte. Posljednji u nizu je Graham Blewitt, koji je više od deset godina bio zamjenik glavnog tužitelja Haaškog suda. On je za sarajevski Dnevni avaz ustvrdio kako u dogovorima s Beogradom nije sudjelovao: "Takvo ponašanje bilo je ne samo neprikladno i neprofesionalno nego i protiv žrtava kojima služimo. Kako je vrijeme odmicalo, ona se ponašala sve neprofesionalnije.". Svoju profesionalnost Graham Blewitt nije našao za shodno komentirati, no mi hoćemo. Dakle, i pored opće amnezije koja djelomično vlada hrvatskim medijima, vrlo se dobro sjećamo kako je Blewitt bio taj koji je još 1994., dakle prije Oluje, dogovarao suradnju sa Savom Štrbcom (članom triju vlada pobunjenih Srba) i njegovim Veritasom, "nevladinom i nestranačkom organizacijom koju su krajem 1993. godine osnovali građani s područja Republike Srpske Krajine".

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 23. travnja 2007.

Ovih dana svjedoci smo sve glasnijih napada na glavnu haašku tužiteljicu Carlu del Ponte koji dolaze od njezinih bivših suradnika. Tako se prošli tjedan ponovo javio i dr. Marko Attila Hoare (doktorirao je na Yaleu kod Ive Banca) koji je jedno vrijeme također bio haaški istražitelj. Podsjećamo kako smo početkom travnja već prenijeli na ovom portalu razgovor s dr. Hoareom koji je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji. Politički sadržaj ovog prvog razgovora mogao se ukratko svesti na to da su i hrvatska i srpska strana krive, osim što se srpska spletom okolnosti i nesnalaženjem Carle del Ponte uspjela izvući bez osude. U razgovoru koji ovaj puta prenosimo optužbe na račun Carle del Ponte znatno su konkretnije, a Hrvatska se uopće ne spominje. Izdvajamo: "...zbog Del Pontinih "malih" ustupaka Srbiji, plaćena je teška cijena nauštrb pravde. Ali Del Ponte također nije vrlo sofisticirana osoba, i već je ranije izjavljivala kako je nije briga tko je agresor, a tko žrtva. Tako je teret optužnica pao na male "ribe", male ljude, Srbe iz Bosne i Hrvatske, umjesto na visoke dužnosnike iz Srbije, odnosno optuženi su radije suradnici agresora nego sami agresori.".

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2007.

Iz Hrvatskog lista prenosimo članak u kojem su opisni neki manje poznati aspekti slučaja Lora. Ovaj slučaj, slično kao i slučaj Glavaš danas, praćeni su od strane većine medija na način koji je stvorio klimu kako su optuženi sigurno krivi. Ne ulazeći u sudsku presudu koja je donesena, primjećujemo da je ovakav pritisak medija teško uklopiti u standarde demokratskog društva u koje se ti isti mediji naveliko zaklinju. Ovom prilikom zato prenosimo argumente i druge strane, kao i posebno zanimljivu sudsku kronologiju slučaja Lora.