NaslovnicaKnjiga Florence Hartmann “Mir i kazna” pokazuje se zanimljivijom nego što se u prvi tren činilo iz agencijskih vijesti, u kojima se najviše govorilo o dogovoru međunarodne zajednice da se Karadžića čuva podalje od Haaga. Naime, da taj dogovor postoji već se dugo govori. Ono što je novo su brojne pojedinosti koje Florence Hartmann iznjela u svezi ovog dogovora. A, ono što je posebno zanimljivo je ono što je ona napisala o hapšenju Ante Gotovine. Jutarnji list zadužio je čak tri novinara da napišu članak na ovu važnu temu, što je rezultiralo tekstom koji bez sumnje valja pročitati. Izdvajamo dio koji govori o "nesnalaženju" hrvatske politike: "Ali u Londonu on (Ante Gotvina, op. ur.) ima žestoke neprijatelje, koji ga pod svaku cijenu žele vidjeti u zatvoru. Washington se svrstava na tu stranu sredinom 2003., nakon što je Hrvatska odbila potpisati bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana ICC-u, stalnom Međunarodnom kaznenom sudu". Za vjerovati je kako će knjiga Florance Hartmann još više uzburkati duhove oko rada Haaškog suda koji je na zapadu već doživio brojne kritike. Da to nažalost ne vrijedi u Hrvatskoj, svjedoči izjava našeg "vrhunskog diplomata" Bechtelovca Miomira Žužula, koji se izborio za osobito važnu ulogu OESS-ovog posrednika između Rusije i Gruzije. Naime, umjesto da istakne svaku izjavu Florence Hartmann koja se može iskoristiti za hrvatske interese, a kojih nema tako malo, Žužul se odlučio dovesti u pitanje sve što je ona napisala: "Mi smo cijelo vrijeme imali konstruktivan dijalog s Amerikom o svim pitanjima. Imali smo razumijevanje i za naš stav prema suradnji s Haaškim sudom, ali nikada nisam imao dojam da je on uvjetovan bilo kojim drugim pitanjem. Gospođa Hartmann je iznijela puno fantastičnih tvrdnji u svojoj knjizi i bit će zanimljivo vidjeti može li ona te tvrdnje i potvrditi.". Reklo bi se da nam s takvim diplomatima neprijatelji ni ne trebaju. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Haaški sud U svojoj kolumni u Večernjem listu, Tihomir Dujmović piše o poraznim činjenicama vezanim uz djelo i rad Haaškog suda koje su dobile svoju potvrdu u knjizi «Mir i kazna» bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva Florence Hartmann. O sramotnom dogovoru velikih sila oko opstrukcije Karadžićevog uhićenja već smo pisali, no Dujmović donosi nekoliko zanimljivih pojedinosti glede suđenja Miloševiću: «Ona tvrdi da je glavni tužitelj u procesu protiv Miloševića sir Geoffrey Nice uporno pokušavao iz optužnice izbaciti najteže optužbe: one za zločine u Sarajevu i u Srebrenici» - a da bi to prikrio, optužio je Del Ponte da je s Beogradom dogovarala koji se dokumenti trebaju, a koji ne trebaju poslati u Haag. Malo je reći da ovakav rasplet ostavlja gorak okus u ustima. Izgleda da se nakon ovog svi zajedno možemo pokriti po ušima jer smo dopustili, a i dalje dopuštamo provođenje servilne i ponižavajuće politike prema instituciji koja predstavlja najobičniju farsu u režiji svjetskih moćnika. Na zapadu ništa novo... Zagovornici te i takve politike u njenu korist ističu okolnost da je Hrvatska «mala zemlja» koja se mora prikloniti općim strujanjima jer «nema» drugog izbora. To je laž! Nigdje ne piše da mali narod ne smije voljeti i držati do svoje domovine, oplakati i odati dužnu počast svojim žrtvama i slaviti svoje heroje! Nigdje ne piše da mali narod ne smije ponosno dići glavu, jer nema razloga spuštati pogled! Zbog svojih postupaka sramiti se ne moramo, za razliku od onih koji nam kroje sudbinu, a sami su crniji od crnog vraga. Posramiti nas može jedino činjenica što smo dopustili da tone dokumenata, među kojima i najdelikatnije državne tajne dođu na stol onima, koji su veoma dobro znali kako iste izmanipulirati protiv Hrvata. Sumnje su potvrđene, gorčina je tu, na red bi konačno trebala doći i djela!(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Florence HartmanNakon što je godinama marljivo skupljala šuškave novčanice u Haagu kao glasnogovornica Haaškog tužiteljstva  Florence Harmann odlučila si je olakšati dušu - i napisati knjigu. U toj knjizi piše kako su velike sile spriječile uhićenje srpskog ratnog vođe Radovana Karadžića u Bosni i Hercegovini. U dvanaest godina potrage provedene su samo tri istinske operacije, no njihov cilj nije bio uhititi Karadžića već spriječiti njegov politički rad, piše Hartmann i tvrdi da nijedna sila nije željela Karadžićevo uhićenje, već su sve one pregovarale s optuženikom: "Svaka velika sila ima vlastite dugove, osim dugova koje dijele sve zajedno, a Francuska nije nikada željela ukloniti sumnje oko okolnosti oslobađanja svojih pilota". I što sad "drugarice" Hartmann?
Add a comment Add a comment        
 

 
general-gotovinaDavor Ivanković u Večernjem listu piše: «Haaško je tužiteljstvo zadnjeg dana prije isteka roka poslalo sudskom vijeću svoj podnesak, u kojem se oštro protivi zahtjevu obrane za puštanjem generala Ante Gotovine na slobodu». Prije više od mjesec dana pisali smo o pripremi takvog zahtjeva od strane generalova braniteljskog tima te o potvrdi premijera Sanadera o tome da će i Vlada dati potrebna jamstva. I tada je bilo jasno da zbog otegotne okolnosti Gotovinina četverogodišnjeg bijega ta jamstva sama po sebi neće biti dovoljna te da su dana više zbog pridobivanja političkih simpatija birača prije skorašnjih izbora. Obrana je tada najavila i nove inovativne metode koje je sada konačno i javno obznanila.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Križ na ušću VukeDonosimo propovijed fra Zlatka Špehara, gvardijana vukovarskog, sa svete mise održane danas povodom 15. obljetnice izlaska na slobodu i Dana Hrvatske udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora. Špehar je bez uvijanja progovorio o hrvatskoj sadašnjosti: "...medijski i politički neprestance izbjegavaju spomenuti zločini koji su počinjeni nad Vama vukovarskim braniteljima i civilima, zatočenicima srpskih koncentracijskih logora. Ukoliko se i tko oglasi, ugušuju ga sve glasniji i otvoreniji nastupi srpskih uniformi po hrvatskim  televizijskim programima, hrvatskim novinama a sve u orkestru tzv. nevladinih udruga i njihovih naručitelja. Što se time hoće postići? Nije li odgovor: omalovažiti vas, unijeti nesigurnost i strah u vaše redove iz kojega onda niče osjećaj nemoći i nedostižnosti pravde. Zar su vas prebijali, mučili i ubijali u logorima po Srbiji neki bezimeni ljudi? Zar se u njihovoj dokumentaciji ne znaju zapovjednici i izvršitelji, stražari i progonitelji? Zar su nestali u demokratskoj Hrvatskoj vaši pismeni iskazi i popisi mučitelja i njihovih zapovjednika?". No, gvardijan vukovarski isto tako podsjeća na upozorenje Ivana apostola: "Oni koji mrze ostaju ubojice, a nijedan ubojica nema trajnoga a kamo li vječnoga života u sebi".
Add a comment Add a comment        
 

 
nadbiskup Ivan Prenđa Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa ovih dana postao je predmet zanimanja hrvatskih medija zbog toga što je uporabio svoj crkveni autoritet dajući jamstva da će se general Ante Gotovina odazvati svakom zahtjevu za povratak u haaški pritvor ako mu bude dozvoljen kućni pritvor. Pređa se je obrazlagajući svoje zauzimanje za Antu Gotovinu prisjetio i prilike kada je prije akcije Maslenica održao predavanje na inicijativu Ante Gotovine hrvatskim časnicima i dočasnicima o etičkom ponašanju u ratu. Iako naravno svakom treba biti drago da postoji mogućnost da će general Ante Gotovina dočekati suđenje izvan haaških zidina, treba ipak primijetiti da smo došli do razine kada se  veselimo činjenici da će jedan hrvatski general možda biti "pušten" u kućni pritvor. U nastavku donosimo izjavu nadbiskupa Ivana Prenđe u svezi njegovog jamstva za Antu Gotovinu.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Križ na ušću Vuke Donosimo snažnu i zapaženu propovijed gvardijana vukovarskog gvardijana fra Zlatka Špehara koju je on održao na Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, u Vukovaru. Špehar je dobro procijenio da se u današnjoj klimi koja vlada Hrvatskom treba ponovo podsjetiti nekih osnovnih podataka vezenih uz Domovinski rat: "Danas Beograd i predstavnici Srba u Hrvatskoj pokušavaju optužiti "Oluju" za protjerivanje srpskog stanovništva sa prostora Hrvatske i na taj način i dalje manipuliraju hrvatskim Srbima. A ovi i dalje ostaju "topovska hrana" za neke sulude ciljeve Beograda. Ne spominju 250.000 prognanih Hrvata iz tzv. Krajine, pobijene Hrvate, razorena hrvatska sela i gradove. Iza srpske agresije na Hrvatsku ostalo je 15.000 ubijenih, 30.000 ranjenih, osakaćenih, invalida, a da ne govorimo o šteti na kućama, crkvama, školama, tvornicama...koja se mjeri milijardama dolara." U nastavku se gvardijan vukovarski obratio braniteljima, a mi izdvajamo misao: "Nemate pravo na šutnju. Vašim ste se zauzimanjem i hrabrošću u stvaranju slobodne Hrvatske 1991. - 1995. godine, oduzeli to pravo - jer, šutnjom prešutno pristajete na vlastitu osudu koju vam nameću politički vrhovi i strani i domaći." Može se dodati da je jedan od razloga šutnje branitelja činjenica da su na čelu brojnih braniteljskih udruga često ljudi koji reagiraju tek onda kada ih se nazove iz središnjice neke od vodećih hrvatskih stranaka. U međuvremenu, valjda, jedino što rade je da paze da im nitko ne ugrozi njihove funkcije, po čemu se ne razlikuju bitno od svojih političkih sponzora. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Knin - projekcija filma3. kolovoza povodom obilježavanja Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti u Domu Hrvatske Vojske Kralj Zvonimir u Kninu, u organizaciji Udruge prvi hrvatski redarstvenik podružnice šibensko-kninske, prikazan je dokumentarni film "Tzv. Krajina uoči Oluje" redatelja Pavla Vranicanija. Ovaj dokumentarni film nastao je prikupljanjem videozapisa koje su snimili pobunjeni srbi neposredno prije vojno-redarstvene operacije Oluja, a koje su hrvatske snage pronašle u kućama i uredima koje su koristili dužnosnici tzv. Republike Srpske Krajine. Film govori o planskoj evakuaciji i iseljavanju stanovništva koje je organizirala vojska tzv. Republike Srpske krajine prije Oluje.
Add a comment Add a comment        
 

 
dubrovnik-gori_mHina piše kako je «Tužiteljstvo za ratne zločine u Beogradu podiglo optužnicu protiv umirovljenog časnika bivše JNA Vladimira Kovačevića-Ramba za ratni zločin u Dubrovniku». Zločin je počinjen u prosincu 1991. protiv civilnog stanovništva pri čemu ih je dvoje ubijeno, a troje ranjeno. U toj akciji na dubrovački je Stari grad ispaljeno više stotina projektila, uništeno je 6 povijesnih spomenika pod zaštitom UNESCO-a, te oštećeno više od 46 objekata. Hina ističe kako je ovo prvi slučaj ustupanja procesa od strane Tribunala u Haagu, tužiteljstvu za ratne zločine Srbije. Nakon ove vijesti, na prvi pogled će se vjerojatno nekima u Hrvatskoj ideja o procesiranju slučajeva koje je Haag ustupio Hrvatskoj (Ademi-Norac) činiti prihvatljivijom. No, to je samo na prvi pogled. (mmb)
Add a comment Add a comment        
Ned, 16-02-2025, 05:55:42

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.