HV Jednu od vjerojatno najopsežnijih i najtemeljitijih znanstvenih studija o zbivanjima u Medačkom džepu napisao je član Upravnog odbora HKV-a Miroslav Međimorec. Kako smo već izvještavali, ova studija objavljena je u časopisu National Security and the Future, a proteže se na gotovo 400 stranica, i uključuje oko 850 referenci. Iz ovog opsežnog rada izdvojili smo jedan od dijelova koji raspravlja ulogu kanadskog bataljuna UNPROFOR-a, u kojem između ostalog piše: "Deset (10) hrvatskih vojnika je poginulo za vrijeme cijele akcije - od početka, 9. rujna, do povlačenja, 17. rujna u 18.00. Gdje je 27 hrvatskih vojnika poginulih od kanadskih metaka? Na riječkoj patologiji obducirana su tijela poginulih srpskih vojnika i civila (naoružanih, kako tvrdi hrvatska, ili nenaoružanih, kako to tvrde srpska strana i UN). Nažalost, ni nakon opetovanih traženja nije mi bio omogućen uvid u protokole obdukcija. Također nije jasno jesu li isto tako obducirani i hrvatski vojnici; kad bi samo u jednom od tijela poginulih bio pronađen metak NATO-kalibra, koji su rabili Kanađani, to bi bio dokaz da je bitke (i pogibije hrvatskih vojnika) između Kanađana i HV bilo. Bilo bi dovoljno tek JEDNO ZRNO KALIBRA 5,56, kakva su rabili Kanađani!".

Add a comment Add a comment        
 

 
General Slobodan PraljakNedavno su internetske stranice generala Slobodana Praljka www.slobodanpraljak.com, koje smo već spominjali na našem portalu, doživjele značajnije izmjene, te je na njima danas moguće naći veliki broj dokumenata i tekstova koji rasvjetljavaju pojedine aspekte rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Podsjećamo, general Praljak organizirao je početkom rata obranu Sunje, koja je bila jedina enklava s južne strane Save od Siska do granice s Bosnom i Hercegovinom koju srpski pobunjenici nisu osvojili. Praljak je kasnije bio uključen u obranu mnogih drugih područja, pa je sigurno zanimljivo čuti što on ima za reći. Danas dokazuje svoju nevinost u Haagu u procesu protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Valentina Ćorića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljaka i Berislava Pušića. Naslovi nekih od publikacija koje se mogu naći na internetskim stranicama generala Praljka su: „Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj“, „Pomoć Republike Hrvatske muslimansko-bošnjačkom narodu i Armiji Bosne i Hercegovine tijekom 1991.-1995. godine“, „Zločini koje su počinili neki pripadnici ABiH nad Hrvatima u BiH“,  „Urbicid koji su počinile postrojbe ja pod vodstvom Momčila Perišića nad Mostarom u ljeto '92.“, „Kako je srušen Stari most - činjenice“, „Pad Bosanske Posavine 1992.“. Iz ove posljednje publikacije u nastavku donosimo predgovor.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
UNPROFOROvih nam dana iz nekih svjetskih medija pristižu informacije o zanimljivim detaljima pojedinih bitaka u Domovinskom ratu, točnije o akciji Medački džep. Tako kanadski dnevnik «Ottawa citizen», kao i drugi kanadski dnevnici, piše o bitci na Balkanu iz 1993. godine koja je kanadskim postrojbama donijela najveće počasti Generalnog guvernera i zasluge za suprotstavljanje namjeri hrvatskih snaga da ubiju nevine civile. Dnevnik je prenio dio iskaza svjedoka Davora Domazeta-Loše sa suđenja generalima Norcu i Ademiju u kojem u potpunosti osporava da je u toj akciji došlo do okršaja kanadskog bataljuna UNPROFOR-a i Hrvatske vojske s teškim gubicima HV-a. Naime, Kanađani tvrde da su u toj bitci na svojoj strani imali četiri ranjena te da su ubili 26 Hrvata. Lošo je 12. rujna svjedočio da se "HV nikada nije sukobila s pripadnicima kanadskog bataljuna UNPROFOR-a, iako su Kanađani zbog svoje najveće bitke nakon Korejskog rata podijelili 800 odličja. Nezamislivo je da se ovaj proces vodi a da nitko nije proučio zašto je podijeljeno 800 najviših kanadskih odličja za bitku u kojoj tvrde da su ubili 26 Hrvata", rekao je tada Domazet, tvrdeći sa sigurnošću da kanadski vojnici nisu ubili ni jednog Hrvata. "Ako su ubili 26 ljudi a Hrvate nisu, onda se može zaključiti koga jesu". (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Mesić u HaaguOvih dana pažnju javnosti zaokuplja medijsko prepucavanje bivše glasnogovornice Haaškog suda Florence Hartmann i glavnog tužitelja iz procesa protiv Miloševića Geoffreya Nicea, koji su u mnoštvu međusobnih optužbi prezentirali toliku količinu «prljavog rublja» da je se ne bi posramila ni jedna zločinačka organizacija, a kamoli institucija koja bi trebala predstavljati Međunarodni sud pravde. Pravde? Prije bi se moglo konstatirati – nepravde i to one koja će, ako to ne spriječimo ostaviti najgoru moguću ljagu na imenu Domovinskog rata odnosno borbe hrvatskog naroda protiv srbočetničke okupacije. I što sve predsjednik Republike Hrvatske ima reći na to? Ovo: "Ona (Hartmann, op. ur.) je iznijela jedno mišljenje. Na tužiteljstvu je, na sudu je da dokaže suprotno. Teško je kad nemaš argumenata".(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Mesić u HaaguOvih dana pažnju javnosti zaokuplja medijsko prepucavanje bivše glasnogovornice Haaškog suda Florence Hartmann i glavnog tužitelja iz procesa protiv Miloševića Geoffreya Nicea, koji su u mnoštvu međusobnih optužbi prezentirali toliku količinu «prljavog rublja» da je se ne bi posramila ni jedna zločinačka organizacija, a kamoli institucija koja bi trebala predstavljati Međunarodni sud pravde. Pravde? Prije bi se moglo konstatirati – nepravde i to one koja će, ako to ne spriječimo ostaviti najgoru moguću ljagu na imenu Domovinskog rata odnosno borbe hrvatskog naroda protiv srbočetničke okupacije. I što sve predsjednik Republike Hrvatske ima reći na to? Ovo: "Ona (Hartmann, op. ur.) je iznijela jedno mišljenje. Na tužiteljstvu je, na sudu je da dokaže suprotno. Teško je kad nemaš argumenata".(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
lipicanci Hrvatski lipicanci, koji su 1991 godine ukradeni, odnosno odvedeni preko susjedne BiH u Srbiju najvjerojatnije će, kako trenutno stvari stoje biti vraćeni kući. Podsjećamo, nakon dugogodišnjih apela hrvatske javnosti usmjerenih političkom vrhu države da se po tom pitanju nešto poduzme, te akcija od strane udruga koje se zalažu za očuvanje hrvatske baštine – stvar se ipak pokrenula s mrtve točke. Potkraj kolovoza u Novom Sadu sastali su se ministri poljoprivrede Hrvatske i Srbije – Čobanković i Milosavljević te dogovorili formiranje mješovitog tima veterinarskih stručnjaka, koji bi zajednički obavio sve potrebne provjere i utvrdio njihovo trenutno zdravstveno stanje. A ono je, sudeći po svim informacijama koje sa ergele Bukinac gdje se konji nalaze pristižu, nikako nije dobro. Čak su se i srbijanske udruge za zaštitu životinja pobunile na zastrašujući prizor konja koji su toliko izgladnjeli da im se rebra mogu prebrojati čak i iz veće udaljenosti. Tijela su im prekrivena ranama i ožiljcima, a slabost je tolika da nakon što od iznemoglosti padnu jedva smognu dovoljno snage da ponovno ustanu. Veći broj lipicanaca prodan je na crnom tržištu, a oni koji nisu, ostali su na milost i nemilost nemilosrdnom vlasniku ergele, koji ih je ovako jadne i zapuštene još bahato i bezobrazno htio i unovčiti. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Gotovina Novinarka Jutarnjeg lista razgovarala je u Parizu s Jeanom Lucatom bivšim agentom francuske tajne službe, koji je preko Dominiquea Erulina dobro upoznao hrvatskog generala Antu Gotovinu. Lucat je inače bio policajac te inspektor antiterorističke i kontraobavještajne jedinice francuske tajne službe DST koja je bila pod kontrolom predsjednika Francoisa Mitterranda te mu je služila za obračunavanje s političkim neistomišljenicima. Tvrdi kako je 80-tih godina Gotovina iz Legije stranaca došao u Pariz te postao desna ruka Dominiquea Erulina – šefa osiguranja predsjednika ekstremne desnice Jean-Marie Le Penna. Gotovinin odvjetnički tim tvrdi kako ga je zbog njegovog položaja tajna služba htjela uhapsiti odnosno ubiti. U hrvatskim medijima dosta se pisalo o Gotovininim francuskim uhićenjima za koje Lucat tvrdi da su namještena kako bi postao lak plijen političkim protivnicima: «Prvi su uhićeni Boyer i Chaillot kojima je policajac sugerirao da kažu da su s njima bili Gotovina i Erulin, pa da će dobiti manju kaznu. Boyer je na to nagovorio Chaillota. No, kasnije su promijenili iskaz i priznali da Erulin i Gotovina nikad nisu bili s njima - tvrdi Lucat dodajući da je u toj manipulaciji sudjelovao i policajac Paul Barill koji je godinama pokušavao uloviti Erulina zbog sumnji vladajućih da oni planiraju atentat na francuskog predsjednika.»
Add a comment Add a comment        
 

 

Carla Del Ponte Nedavno smo na Portalu donijeli komentar pojedinih dijelova knjige "Mir i kazna", bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva Florence Hartmann. U njima je autorica optužila glavnog tužitelja u procesu Miloševiću - Geoffreya Nicea da je iz optužnice pokušao izbaciti zločine u Srebrenici i Sarajevu, a da bi to prikrio kazao kako je Carla Del Ponte tajno pregovarala s Beogradom oko slanja potrebne dokumentacije. Jutarnji list donosi najzanimljivije dijelove pisma koje je Nice poslao kao svojevrstan demanti. Izdvajamo: "Bilo bi dobro da Hartmannova objasni koji su se to dokazi prikrivali i opstruirali jer, kako i ona sama kaže dokaza protiv Miloševića u listopadu 2000. nije bilo. Kako onda objašnjava to da su najvažniji dokazi prispjeli između 2002. i 2005. godine, znači otkako sam ja preuzeo slučaj. Reagirao sam na svaki trag o informacijama s mogućim dokazima, dajući instrukcije istražiteljima". Samo pismo ne predstavlja nikakav dokaz da bi iz njega mogli zaključiti tko od njih dvoje govori, odnosno ne govori istinu, koja je vjerojatno negdje u sredini. Ono što jedino sa sigurnošću možemo reći jest da su konačno pale i posljednje krinke i da konkretna situacija sama po sebi predstavlja "corpus delicti" onog u što se godinama sumnjalo.(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 
general Petar Stipetić U ovotjednom komentaru u svezi suđenja za akciju u Medačkom džepu već smo konstatirali kako se ono pretvorilo u čisti politički obračun. Dio časnika Hrvatske vojske, koji su svi redom prije toga bili oficiri JNA, uvjerava hrvatsku javnost kako su tijekom Domovinskog rata postojale dva zapovjedna lanca. Nije teško pogoditi da su po toj teoriji upravo oni činili legalni zapovjedni lanac, a njihovi politički neistomišljenici drugi, odmetnuti i zločinački. Dojam koji se stječe nakon ovakvih iskaza je da je Domovinski rat dobiven pukom srećom, odnosno da sve to skupa nije vrijedilo ni pišljiva boba. Ružniju sliku o Domovinskom ratu ne bi vjerojatno ni oni najekstremniji s kojima smo ratovali mogli zaželjeti. A što je s navodnim zločinima, odnosno okolnostima pod kojima su poginuli oni zbog kojih je optužnica podignuta, kao da više nikog ni ne zanima. Tek je jučer umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo u svom svjedočenju pokrenuo krajnje nejasno pitanje uloge kanadskog bataljuna Unprofora: "Kanađani tvrde da su u toj akciji ubili 26 ljudi. Kako Hrvate nisu ubili, može se zaključiti koga jesu jer optužnica spominje 27 srpskih civila". No, da ovu krajnje šokantnu podudarnost hrvatski sud želi rasvjetliti, onda ne bi još u lipnju odbilo uvrstiti u postupak dokumente o oružju i municiji koju su koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a.(mm)
Add a comment Add a comment        
Ned, 16-02-2025, 07:17:33

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.