Vijeće sigurnosti UN-a Stručna komisija UN-a osnovana temeljem 780. Rezolucije Vijeća sigurnosti radi istraživanja kršenja ratnoga prava na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Vijeću sigurnosti 24. svibnja 1994. podnosi iscrpno Izvješće o vojnim operacijama vođenim na područjima tih dviju zemalja. Završno izvješće, između ostalog, sadrži i aneks o Medačkoj istrazi, «Annex VII, Medak investigation» na 12 stranica. Istragu je predvodio Kanađanin William Fenrick, pravni stručnjak za vojna pitanja koji je od 1974. do 1994. radio za kanadsku vojsku, dok mu je prvi savjetnik bio bojnik J.C. Holland, također pripadnik kanadske vojske. Navedeni aneks VII ovdje prenosimo u cijelosti na engleskom jeziku, dok smo 4. i 5. dio Izvješća, koji donose analizu u zaključke, preveli i na hrvatski jezik. Izvještaj je prvenstveno stručnog karaktera, što i nije za čuditi budući da je namijenjeno Vijeću sigurnosti UN-a. Ono malo političkih procjena pokazuju kako njegovi pisci nisu ničim bili naklonjeni hrvatskoj strani. Primjerice, u uvodnom dijelu spominje se da nisu jasni motivi hrvatske strane za pokretanje akcije Medački džep. Da je ovo pitanje postavljeno bilo kojem stanovniku Gospića 1993. nema sumnje da bi se dobio vrlo jasan odgovor. U svakom slučaju, izvješće sadrži niz vrlo zanimljivih elemenata koji su hrvatskoj javnosti, uostalom kao i samo postojanje ovog teksta, gotovo nepoznati. Primjerice, ono ni jednom riječju ne spominje navodnu bitku kanadskog bataljuna UNPROFOR-a s hrvatskom vojskom, a što se tiče civilnih žrtava jasno zaključuje kako nema ikakvih dokaza o kršenju međunarodnog ratnog prava. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
hmdc Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata uputio je 1. listopada javni Osvrt na presude MKSJ za zločin koji su srpske snage počinile na Ovčari u studenom 1991. Ravnatelj centra dr. Ante Nazor u tekstu komentira kako bi samo osnivanje sudova za međunarodne zločine trebalo predstavljati pozitivan civilizacijski iskorak, no presude za Ovčaru i Srebrenicu dokazuju da pravo i pravda nisu uvijek dva jednaka pojma, a pogotovo kad se tu upletu interesi «viših sila». No, arhivska građa, koju su prikupile obrane i tužiteljstva, iako sama po sebi vrlo vrijedna – nije jedini izvor i kao takva je kao i presude podložna znanstvenoj kritici. "Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata može ispuniti zadaću prikupljanja i sređivanja gradiva, dakako, surađujući na lokalnim razinama sa srodnim arhivskim i znanstvenim ustanovama, te s neposrednim sudionicima događaja. Zato i ovom prilikom sve koji posjeduju dokumente, zemljovide, fotografije, video zapise ili zanimljive predmete iz Domovinskog rata molimo da se jave u Centar". Iz Hrvatskog slova, spomenuti Osvrt na presude prenosimo u cijelosti.
Add a comment Add a comment        
 

 
Vukovarski stradalniciPedesetak vukovarskih stradalnika Domovinskog rata - majki i rodbine žrtava ubijenih na Ovčari 1991. godine, krenulo je jutros iz Vukovara autobusom za Zagreb, odakle će zrakoplovom otputovati u Haag gdje će održati prosvjedni skup protiv presude "vukovarskoj trojki". Put Haaga vukovarski stradalnici krenuli su s platoa na Ovčari, nedaleko od masovne grobnice iz koje je 1997. godine ekshumirano 200 žrtva srpske agresije na Vukovar ubijenih 20. studenoga 1991. godine, dva dana nakon što su u Vukovar ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi. U spomen na žrtve Ovčare, sudionici puta zapalili su svijeće kod mjesta masovne grobnice te se pomolili, predvođeni gvardijanom Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Zlatkom Špeharom. Očekuje se kako će se prosvjedu u Haagu, čiji su organizatori Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata i Hrvatsko žrtvoslovno društvo, priključiti i Hrvati koji žive i rade u Nizozemskoj i susjednim zemljama. U 15 sati izaslanstvo prosvjednika, u kojem će biti predsjednik vukovarske Predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Slavko Jurić, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovonog društva Zvonimir Šeparović i gvardijan vukovarski fra Zlatko Špehar, uručit će glavnom tajniku Međunarodnog kaznenog suda u Haagu Hansu Holthuisu apel Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Haaškom sudu. U nastavku, donosimo ekskluzivno tekst spomenutog apela.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Domovinski rat HSP je 30. rujna u svim gradovima i većim mjestima u Hrvatskoj pokrenuo potpisivanje peticije za raspisivanje referenduma o suspenziji Ustavnog zakona o suradnji s Haškim sudom i prekidu suradnje s tim sudom. Podsjećamo da je s pozivom na prekid suradnje, odnosno raspuštanjem Međunarodnog suda «pravde», sa svojim priopćenjem izašlo i Hrvatsko kulturno vijeće. Što se tiče HSP-a, predsjednik stranke Anto Đapić novinarima u Saboru je objasnio kako stranka smatra da je krajnje vrijeme da se vidi volja naroda oko tog pitanja. "Ispada da samo žalujemo i da smo isfrustrirani, a da nitko ne zna što narod o tome zapravo misli", rekao je Đapić. Naglasio je da HSP, kao i sve stranke u Hrvatskoj, u ovom slučaju snosi političku odgovornost, od koje ne smije bježati. Prema dostupnim informacijama iz telefonskog razgovora obavljenog od strane Hrvatskog kulturnog vijeća sa odgovornima za davanje obavijesti u samom sjedištu stranke, peticiju je do sad potpisalo oko 100 000 ljudi i broj se kako tvrde iz HSP-a konstantno poivećava, jer se potpisivanje organiziralo na način da se – osim u naravno većim gradovima kao što je primjerice Zagreb, gdje građani svoj potpis mogu dati na Trgu Bana Jelačića, postave štandovi, a u malim mjestima HSP-ovi aktivisti čak idu od kuće do kuće. Svi ovi podaci nisu zanemarivi ako se u obzir uzme činjenica da je Hrvatski sabor referendum po zakonu dužan raspisati, ako se za njega u vidu peticije izjasni 10% ukupnog biračkog tijela RH. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Nema izjednačavanja krivnje!Presuda je sramotna i sud nije ispunio svoju zadaću, no Hrvatska bi prekidom suradnje s tim istim sudom samoj sebi zabila autogol – tako bi se nekako otprilike mogle sažeti izjave premijera Sanadera posljednjih nekoliko dana, vezano uz problematiku nastavka ili eventualnog prekida suradnje s Haagom. Što se iz ove izjave konkretno može izvući? Poruka je jasna, dopustit ćemo da nam Europa dijeli i najniže moguće udarce, ustvrdit ćemo kako, eto, to što nam rade nije u redu, ali ćemo svejedno spremno skinuti gaće da još dobijemo po goloj... A na prijedlog o mogućnosti prekida svih odnosa s tom farsom pravde, ustvrdit ćemo kako bi nam tada svim zajedno bilo još i gore. Na koji način gore? Hrvatski političari do sad su svojim ponašanjem svima nama zabili već toliko autogolova, da smo se do sad već na njih trebali i naviknuti. Nakon ovakvih sramotnih presuda i višestrukih potvrda da «ta» institucija u Haagu, koja više ne zavređuje naziv suda bilo kakve pravde, a kamoli međunarodne - služi za isključivo i samo prekrajanje i politiziranje istine o Domovinskom ratu i uloge hrvatske države u istom. Sanader bi pred Općom skupštinom UN-a 15. listopada trebao uložiti prosvjed i «opasno zaprijetiti», da ako presuda ostane ista, Hrvatska će ...što? Tu priča prestaje. Jer i Sanader i njegova vlada vrlo dobro znaju da oni međunarodnoj zajednici ne znače ništa, i da će biti na vlasti onoliko dugo koliko se to nekim veleposlanicima i njihovim vladama bude sviđalo. Da ne bi bilo zabune, nije narod zbog toga kriv. Kriv je Sanader koji je s tim narodom raskrstio čim se dočepao vlasti.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vukovar Donosimo niz reakcija na presudu Haaškog suda u procesu protiv "vukovarske trojke". U uvodu izdvajamo onu Emila Čakalića, koji je slučajno izbjegao smaknuće na Ovčari: "Svjedočio sam tri puta u Haagu, a pitam se zašto! Da bih sada najveće zločince gledali na slobodi! Za mene je Veselin Šljivančanin jedan od najodgovornijih za Ovčaru, ali i za sve zlo u Vukovaru koje se dogodilo, pa mi još ne ide u glavu da će se samo tako išetati iz zatvora. On je odgovoran i za sve moje ožiljke... Bio sam šef medicinskog laboratorija u vukovarskoj bolnici i dragovoljac Domovinskog rata. Na svoje sam oči vidio Šljivančanina i njegove pomoćnike u bolnici u kojoj smo potražili utočište. Ja sam bio u skupini koja je potrpana u autobuse i potom odvedena na Ovčaru: tukli su nas bejzbolskim palicama, ljudi su već podlegli batinama, a oni su se i dalje iživljavali nad njima. Meni su umalo kičmu slomili - sada imam teško oštećenje kralježnice, rukama ništa ne mogu, a psihički sam slomljen, imam iznimno težak PTSP, liječio sam se i na splitskoj Psihijatriji. On će se sada šepuriti na slobodi, a u Srbiji će ga slaviti kao heroja. Ja njemu i ostalima nikada neću moći oprostiti, a kamoli zaboraviti, jer ako bih oprostio, onda bih se narugao svim mrtvima koji nisu imali sreće ostati živi kao ja. Mene je iz pakla Ovčare spasio Srbin Stevan Zorić, koji me prepoznao i izdvojio iz kolone. Da nije bilo njega, danas sa mnom ne biste pričali."
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatski memorijalno dokumentarni centar Domovinskog rataPosljednjih smo nekoliko godina svjedoci raznih pokušaja – nekih više, a nekih manje uspješnih – manipuliranja problematikom Domovinskog rata. Zbog sve većeg broja neistina i lažnih informacija koje se objavljuju putem medija, postoji opravdana bojazan da će mnoga od tih zlonamjernih podmetanja, ako ih se ne počne kontinuirano i argumentirano demantirati s vremenom postati «istina». A da bi prava istina ostala sačuvana i dokumentirana za generacije koje dolaze osnovan je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, čiji je ravnatelj mr. sc. Ante Nazor. U svojoj relativno kratkoj, ali iznimno bogatoj karijeri, Nazor je, između ostaloga, bio predavač u Dočasničkoj školi u Jastrebarskom te na Katedri za vojnu povijest Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu, a i danas je časnik za vojnu povijest u ZZIO-u te predavač na Visokoj dočasničkoj školi, gdje u sklopu predmeta Vojna povijest predaje Operacije OSRH-a u Domovinskom ratu. Centar je utemeljen kao javna znanstvena ustanova - specijalizirani arhiv i smješten je u zgradi Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu u Zagrebu. Ustrojavanje centra počelo je 10. prosinca 2004 godine, a Nazor o odabiru svojih suradnika ističe: «Predsjednik Upravnoga vijeća je akademik Franjo Šanjek, a uz legendu Domovinskoga rata - dr. Juraja Njavru iz Ministarstva branitelja, među njegovim članovima su predstavnici ministarstava kulture i znanosti te poznati povjesničari koji se bave problematikom Domovinskoga rata.» U svibnju ove godine održana je i promocija njihove izdavačke djelatnosti na kojoj su predstavljeni naslovi poput Kronologije procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991., Na istočnom pragu domovine (Slavonija, ljeto/jesen 1991. - kamerom i perom), Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990-1995 itd. S obzirom da na žalost ovakvih institucija i obavijesti o njihovom djelovanju u hrvatskim medijima najčešće nema ovom prilikom prenosimo razgovor ravnatelja centra Ante Nazora iz vojnostručnog magazina Hrvatski vojnik.
Add a comment Add a comment        
 

 
ČetniciO biranju vođa pobune iz početka devedesetih u vijeća i odbore predstavnika srpske nacionalne manjine, u krajevima koji su za vrijeme Domovinskog rata bili pod četničkom okupacijom već smo pisali na našem portalu. Slična pitanja sad postavlja i Tihomir Dujmović u svojoj kolumni u Večernjem listu, gdje se osvrće na nedavno otkrivene spomenike «palim borcima»-četnicima, kojima se usred Hrvatske veličaju zasluge pokreta koji se svojski trudio paliti, pljačkati i okupirati. No, nije ni to ono najgore. Najgora su dvostruka mjerila koja primjenjuju oni koji bi u Hrvatskoj trebali biti mjerodavni u ovim i ovakvim situacijama. Šute hrvatske institucije i vlast, šute europski predstavnici, a šute i predstavnici srpske nacionalne manjine, koji su se odlučili nažalost prikloniti politici ljudi koja je dovela do toga da uopće postoje spomenici poginulim pripadnicima srpske pobune tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Do kad će ovakvi predstavnici srpske manjine «gurati po svom» i biti najglasniji u obrani svojih nazovi manjinskih prava?(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Medački džep - kupaonicaKanadska novinarka Carol Off svojedobno je provela opsežno istraživanje u kojem je pokušala utvrditi u kakvoj su to bitci sudjelovali kanadski vojnici u Medačkom džepu. O svojim nalazima snimila je televizijski dokumentarac i napisala knjigu “Sablasti Medačkog džepa”. Knjiga je prevedena na hrvatski, u izdanju izdavačke kuće Stih Ante Kostelića, a o njoj je u studenom 2006. Jutarnji list objavio poduži članak. Iako je iz raznih izjava Carol Off jasno da ničim nije naklonjena hrvatskoj strani, morala je priznati da nije uspjela utvrditi razmjere bitke koju su kanadski vojnici vodili. "Ni nakon detaljnog istraživanja novinarka nije definitivno sigurna u to što se doista događalo u rujnu 1993. u Lici. Dokumenata iz tog vremena gotovo nema, a iz onih koje je dobila malo se što dade izvjesno zaključiti. Sjećanja veterana su škrta i proturječna, mnogi su odbili razgovarati." Usput, uz članak u Jutarnjem listu objavljena je i slika ostataka neke spaljene kupaonice. Usred ostataka vidi se kutija cigareta Croatia koja bi očigledno trebala sugerirati što su Hrvati u Medačkom džepu radili. Jedino nije jasno zašto kutija nije izgorjela zajedno s ostatkom kupaonice.(mm)
Add a comment Add a comment        
Pon, 10-02-2025, 18:11:09

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.