Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2007.

Rekli bi smo - napokon! Dakle, u Republici Hrvatskoj mogu se od jučer na jednom mjestu pročitati uklesana imena 15.840 poginulih tijekom Domovinskog rata. Mjesto gdje se to može učiniti je crkva "Sveta Mati Slobode" na zagrebačkom Jarunu u kojoj je u ophodnom prostoru iza oltara postavljen kenotaf s imenima žrtava, te datumima rođenja i pogibije. Ovime je Katolička Crkva u Hrvatskoj bez sumnje dala izuzetno važan doprinos naporima da se prestane obezvrjeđivati Domovinski rat, njegovi ciljevi i žrtve. Iz IKA-ine vijesti izdvajamo dio koji prenosi poruku kardinala Bozanića: "Govoreći o Domovinskome ratu često se čuje govoriti o svemu drugome, samo ne o vrijednostima koje su prožimale te godine hrvatskoga stradanja i patnje; godine ponosa i ljudskosti; godine molitve i pouzdanja u Božju providnost, istaknuo je kardinal, rekavši da je od samih početaka ostvarivanja hrvatske samostalnosti bilo u određenim krugovima pisanja i govorenja o hrvatskim braniteljima na način koji je bio daleko od istine, a i danas se u ime takozvane povijesne objektivnosti zanemaruju okolnosti, ozračje, životna zbilja koja je puno šira od političkih mišljenja i igara koje smo i tada naslućivali, a što malo-pomalo izlazi na površinu u svoj svojoj prijetvornosti.".

Detalji

Objavljeno: 28. listopada 2007.

U trenutcima kada obrana generala Gotovine upravo pokušava ishoditi da njihov branjenik dočeka suđenje u nekoj vrsti kućnog pritvora, Večernji list nije našao ništa bolje nego da iz pera Zorane Bajt objavi članak "Gotovina može biti kandidat za Sabor". U tekstu je do izražaja došlo "hrvatsko istraživačko novinarstvo": "Iako Haaški sud optuženima za ratne zločine zabranjuje komunikaciju s javnošću i političku aktivnost, pritvorenicima iz Scheveningena nije zabranjena kandidatura na izborima koja je par excellence politička aktivnost... "Rupu" u haaškim pravilima već je iskoristila Alijansa za budućnost Kosova, koja je haaškog optuženika Ramusha Haradinaja stavila za nositelja liste na parlamentarnim izborima koji će se održati u studenome.". To što nema ni jednog dokaza da Gotovina ima ikakvih političkih ambicija Zoranu Bajt nije ničim spomenula - sumnja je bačena - bolje će biti da general Gotovina ostane u zatvoru. Ne bi li se valjda Zorana Bajt, njezin sugovornik Ivo Josipović, i njima slični mogli u miru posvetiti potpuno temama europskih i regionalnih integracija. A kako nam idu ove integracije može se pročitati iz članka kojeg također prenosimo iz Večernjeg lista, a u kojem Snježana Mlinarević piše o konferenciji u Zagrebu zakazanoj dva tjedna iza izbora "s temom akvizicija i spajanja poduzeća u širem regionalnom kontekstu".(mm)

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2007.

Nedavno smo na našem portalu pisali o tome kako su novinari Večernjeg lista i emisije Istraga-Nove tv, utvrdili kako su šestorica pripadnika vojske RSK sa područja Banovine i Kostajnice zapravo ubijena od strane svojih sunarodnjaka, a ne od pripadnika HV-a kako su tvrdili Savo Štrbac i njegov Veritas. Davor Ivanković u Večernjaku ponovno se bavi istom tematikom. U svom tekstu navodi kako je ekipa Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Zagrebu, svojim kontinuiranim radom s ciljem da se argumentirano utvrdi prava istina o žrtvama tog rata bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost došla do podataka koji se uvelike razlikuju od onih koje Štrbac i njegovi ljudi kao potpuno legalne izvore, neometano i sustavno serviraju ICTY-u. Voditelj centra Ante Nazor decidirano tvrdi kako se očigledno radi o pokušaju manipulacije brojkama, kao što je to bio slučaj i sa žrtvama Jasenovca. Hrvatska politička elita ove i slične navode, kao i brojne provokacije i zabrinjavajuću velikosrpsku retoriku koja se ponovno i sve češće na ovim prostorima može čuti, uopće ne doživljava kao nešto na što bi trebalo obratiti pažnju, ili u određenim situacijama odreagirati. No nije problem samo i isključivo u vodećim ljudima hrvatske političke scene, pogledajmo malo u to što nam i na koji način svakodnevno servira većina hrvatskih medija.

Detalji

Objavljeno: 23. listopada 2007.

U našim medijima nezapaženo je prošla vijest da je 9. listopada 2007. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) najavio u priopćenju za tisak osnivanje "nezavisnog povjerenstva" koje bi trebalo utvrditi na koji način najbolje osigurati dostupnost pismohranama ICTY/ICTR-a (Međunarodni kazneni suda za Ruandu). Dijelovi priopćenja koje je izdao ICTY izazivaju suze ganuća u očima: "Sudske pismohrane jedinstven su i neprocjenjiv izvor za žitelje Ruande i bivše Jugoslavije, Ujedinjene narode i međunarodnu zajednicu. Među blagodati i moguće koristi pismohrana spadaju njihove uloge u olakšavanju tekućih i budućih suđenja, služenje kao povijesni dokumenti, a doprinose i miru i pomirenju u regiji". Mali hvalospjev ovoj odluci ICTY-a koji prenosimo u nastavku napisala je Merdijana Sadović, suradnica Instituta za izvještavanje o ratu i miru (IWPR), iz kojeg je moguće saznati kako je kadrovski riješeno "nezavisno povjerenstvo". Da ne bi ispalo da su svi ganuti najnovijom odlukom ICTY-a objavljujemo i tekst Tomislava Kuzmanovića iz Milwaukeea koji je postavio pitanje od koga bi trebalo biti nezavisno spomenuto povjerenstvo. Pitanje koje se nama nameće je tko će određivati koji će dokumenti ostati u pismohrani ICTY/ICTR-a, i kome će oni biti dostupni. Što će primjerice biti s dokumentima koji su šakom i kapom dijeljeni iz Predsjednikova ureda? Ako ih Republika Hrvatska ne zatraži nazad, da li ćemo ih i mi moći napokon vidjeti, ili će oni i dalje ostati ekskluzivno dostupni onima koji su do sada s njima manipulirali?(mm)

Detalji

Objavljeno: 19. listopada 2007.

Detalji

Objavljeno: 15. listopada 2007.

Kao što se očekivalo, govor predsjednika Vlade RH Ive Sanadera pred Glavnom Skupštinom UN-a nije donio nikakve značajne promjene u odnosu Hrvatske prema Haaškom sudu: "...sa zadovoljstvom bilježimo da su neki ciljeva iz mandata Suda i njegove misije postignuta". Sanader je istaknuo kako je Haaški sud propustio procesuirati vrh JNA za ratne zločine u Vukovaru, međutim po tom pitanju nije predložio nikakva rješenja: "...optužnice nisu podignute protiv Veljka Kadijevića i Blagoja Adžića, ljudi na čelu JNA, koji su bili instrumenti provođenja takve politike vojnim sredstvima, u najmanju ruku kroz zapovjednu odgovornost, a po svemu sudeći i kroz sudjelovanje u zajedničkom zločinačkom pothvatu odgovornom za brojne ratne zločine." Jedini prijedlog koji bi se nazvao novim je onaj s kojim je u javnost izašao prvo predsjednik RH Stjepan Mesić po kojem bi se hrvatskim časnicima trebalo suditi u Hrvatskoj, umjesto u Haagu: "Hrvatsko pravosuđe je već dokazalo svoju zrelost u pravednom i slobodnom suđenju i u najosjetljivijim slučajevima. Kao rezultat toga, Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji pokazao je povjerenje u hrvatsko pravosuđe kada je proslijedio slučajeve hrvatskih časnika Ademija i Norca hrvatskom sudu. U okviru izlazne strategije Suda, Hrvatska je spremna preuzeti sve preostale slučajeve koji uključuju hrvatske državljane. U okviru izlazne strategije Suda, Hrvatska je spremna preuzeti sve preostale slučajeve koji uključuju hrvatske državljane." Postavlja se pitanje da li je premijer RH Ivo Sanader mogao predložiti nešto više u okolnostima u kojima u skladu s izlaznom strategijom Haaški sud ne podiže više optužnice. Naravno da je mogao. Primjerice, mogao je zatražiti pomoć međunarodne zajednice da se srpskim zločincima sudi u Hrvatskoj kada se već nije u Haagu. No, to bi već bio ozbiljniji zaokret prema provođenju pravde koja nikoga ne zanima. Ni hrvatske političare, ni Haaški sud, kao ni međunarodnu zajednicu predvođenu zapadnim demokracijama.

Detalji

Objavljeno: 08. listopada 2007.

Beogradski mediji prenijeli su prije dva tjedna iz ruskog izdanja knjige bivšeg jugoslavenskog ministra obrane Veljka Kadijevića da ga je Mesić 1990. godine nagovarao da zajedno svrgnu Tuđmana i Miloševića, i s Antom Markovićem zasjednu na čelo Jugoslavije. Predsjednik Mesić na ovu vijest zaprijetio je Kadijeviću da se sada zna gdje je (u Rusiji), i da će ga se suditi u Hrvatskoj. Koliko se Kadijević prepao prijetnji predsjednika Republike Hrvatske najbolje govori činjenica da se njegov lik u svečanoj generalskoj odori smiješi s naslovnice najnovijeg broja beogradskog tjednika NIN, koji je objavio poduži razgovor s Kadijevićem u rubrici naslovna tema. Zanimljivo je kako sam sadržaj Kadijevićevih navoda sadašnji Predsjednik RH nije komentirao, a ova tema nije se pokazala unazad dva tjedna zanimljiva ni medijima u Hrvatskoj. Zašto? Odgovorimo protupitanjem. Nije li ono što se događa u Hrvatskoj od 2000. godine barem što se tiče Mesića i krugova oko njega dobrim dijelom jedan veliki povratak na 1990. godinu, samo bez Tuđmana? Dovoljno je pogledati njegove suradnike i politiku koju vodi. Čak se ni vijenac ne može položiti na Tuđmanov grob kada se za državne praznike RH obilazi Mirogoj. Stoga bi u Hrvatskoj Kadijevićeve tvrdnje da je Mesić želio 1990. biti na čelu Jugoslavije mogle začas pasti na plodno tlo. To je ujedno i još jedan dodatni među brojnim drugim razlozima zbog čega treba sumnjati da će se Kadijević ikada pojaviti pred nekim hrvatskim sudom.(mm)

Detalji

Objavljeno: 12. listopada 2007.

Hrvatska radiotelevizija otkrila je u četvrtak "toplu vodu" objavljujući u udarnom Dnevniku "ekskluzivno" snimke koje dokazuju da je JNA vodila bitku za Vukovar, te da su zapovjednici i jedinice koje su odgovorne za ratne zločine bili pod njezinim zapovjedništvom. Dobro jutro! Kao da se to u Hrvatskoj nije do sada znalo. No, da su ovakve snimke od kada su počela haaška suđenja češće bile puštane na nacionalnoj televiziji možda optužnica kao i presude vukovarskoj trojci Šljivančaninu, Mrkšiću i Radiću ne bi ispale ovako kako su ispale. Ali u Hrvatskoj se radije provodio akcijski plan, kako bi se hrvatski nacionalizam (čitaj domoljublje) svelo na najmanju moguću mjeru. Poruka koja je u četvrtak HRT preko Dnevnika poslana Haaškom sudu bi valjda sada trebala toj instituciji sugerirati da je vrijeme za otkrivanje "tople vode" i u Haagu. Drugovi, a gdje ste do sada bili?(mmb,mm)