PuljićDo čega je zapravo dovela hrvatska politika «ne miješanja» u međunacionalna politička zbivanja u BiH i koliko se to negativno odrazilo na životne prilike tamošnjih Hrvata najbolje pokazuje činjenica, kako su Hrvati u BiH daleko najzapostavljeniji narod u svakom smislu, posebice onom financijskom. Pa iako najnormalnije sudjeluju u podmirivanju javnih državnih tereta, prvenstveno poreza, izgleda da samo za hrvatske škole, knjižnice ili primjerice ceste nekako uvijek ponestane novca. A da je tome tako pokazuje i najnoviji primjer iz općine Uzdol gdje je prije nekoliko dana svečano otvorena prometnica koju su mještani čekali godinama. Najzaslužniji za gradnju te prometnice su mjesni župnik don Miljenko Džalto, bez čije upornosti projekt ne bi bio završen, te Vlada Republike Hrvatske koja je u projektu sudjelovala sa itekako značajnih 5.5 milijuna kuna. Zaključak je jednostavan – rezultati loše vanjske politike i maćehinskoga odnosa i nebrige spram Hrvata u BiH, doveli su njih u situaciju da budu u potpunosti zanemareni i ignorirani u tijelima BiH, a vlast u Zagrebu da plaća za vlastite političke propuste novcima poreznih obveznika Republike Hrvatske. Naravno, nitko nema ništa protiv što RH financijski pomaže hrvatskom narodu u susjednoj zemlji, već je problem činjenica kako je to jedino što je preostalo.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Bosanska PosavinaKoliko je situacija u kojoj Hrvati u Hrvatskoj na uštrp svojih prava (a na sveopće zadovoljstvo međunarodne zajenice) dodjeljuju stanarska prava ljudima kojih je većina za vrijeme trajanja Domovinskoga rata na suprotnoj strani držala oružje i pucali po svojoj zemlji, najbolje se može vidjeti ako se istovremeno povuče paralela s činjeničnim stanjem kako se Srbi u BiH, točnije Bosanskoj Posavini odnose prema tamošnjim Hrvatima. Ili, bolje rečeno, Hrvatima koji su na tim prostorima nekad živjeli, a zatim protjerani, ubijani i mučeni. Naime, njih više nema – ali doslovno. Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP) Suad Arnautović izjavio je ove subote da se Hrvatima prognanim iz Bosanske Posavine mora omogućiti glasovanje na općinskim izborima, s obzirom na to da je nedavno dobio dokument srpskih vlasti iz Bosanskoga Broda iz 2006. godine koji pokazuje da su Hrvate izbrisali iz matičnih knjiga i knjiga državljana za mjesta Novo Selo i Zborište. Izbrisali! Posljednja odluka Izbornog povjerenstva samo je nova u nizu aktivnosti kojima se etnički očišćeni Hrvati iz Republike Srpske nastavljaju čistiti sa biračkih popisa. Državno izborno povjerenstvo se i nakon ukidanja patronata OSCA nastavlja ponašati kao autonomna sila, kojoj vlast BiH ne može ništa ili ne želi ništa. Sa pravom se svi pitamo za koga radi to Povjerenstvo? Za narod i njegove interese sigurno ne. Neradom Povjerenstva koje je prepustilo registraciju birača van BiH nevladinim organizacijama, koje bez elementarnih sredstava trebaju raditi posao skupe i nefunkcionalne države, na što smo i ranije upozoravali, posebno su ugroženi Hrvati, jer nemaju ih putovnice te moraju prilagati Uvjerenja o državljanstvu, koje vade u domicilnim općinama od vlasti koja ih je protjerala i koja na suptilne načine opstruira izdavanje tog dokumenta. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Popis stradalih i nestalihU posebnom broju, sarajevski mjesečnik Svjetlo riječi - čiji je vlasnik Franjevačka provincija Bosna Srebrena - objavio je popis ubijenih i nestalih Hrvata u prošlom ratu u Bosni i Hercegovini. Ovi podatci objavljeni su u suradnji s Istraživačko dokumentacionim centrom (IDC) iz Sarajeva, organizacije koja pokušava prikupiti cjelovitiji popis ubijenih i nestalih za cijelu susjednu zemlju. Popis još nije završen, a postoji i mogućnost grešaka u do sada prikupljenim podatcima. Neovisno o tome, treba se složiti s urednikom Svjetla riječi Ivanom Šarčevićem kako se objavljivanjem imena ubijenih i nestalih Hrvata odaje dužan pijetet svima njima, odnosno iskazuje i solidarnost s njihovim bližnjima. Na tužnom popisu trenutno nalazi se 7.762 imena, od čega je vojnika 5.610, a civila 2.152. Osim imena, popis donosi mjesto i vrijeme rođenja, kao i mjesto i vrijeme stradanja za svaku pojedinu osobu. Cjelokupni popis koji je do sada napravio Istraživačko dokumentacioni centar sadrži 96.749 osoba, a od ovog ukupnog broja ubijenih/poginulih ili nestalih Bošnjaci čine 65,86%, Srbi 25,63%, Hrvati 8,02%, dok je 0,49% osoba ostalih nacionalnosti.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
SilajdžićS Online glasnika Nacionalnog kongresa BiH donosimo komentar razgovora Harisa Silajdžića danog BBC-u povodom uhićenja Radovana Karadžića. Komentar pokazuje neke od prijepora koji postoje među bošnjačko-muslimanskim političarima: "U intervjuu za BBC Silajdžić se žali da daytonski Aneks 7 (povratak izbjeglica) nije implementiran i za to optužuje neku imaginarnu "internacionalnu zajednicu". Međutim, on je taj koji je dogovorio i potpisao takav ugovor iako je znao da ne postoje nikavi mehanizmi koji bi omogućili uspješan povratak izbjeglica, čim se promjeni ustav i usposatvi Republika Srpska sa njenom policijom i svim drugim državnim mehanizmima kojima je jedini cilj da sačuvaju stečeno stanje. Ja sam jedan od trojice članova tadašnjeg Bosanskog kongersa koji smo Silajdzića zvali u Daytonu i upozoravali na sve opasnosti Daytona i molili da ne potpisuje. On je meni spustio slušalicu kada je ostao bez argumenata. I prof. Boyle, koji je tada bio još savjetnik BH Vlade, je također analizirao Dayton, i to veoma detaljno, i upozoravao protiv potposivanja, izjednačujući to s kapitulacijom."(dr. M. Bogovac)
Add a comment Add a comment        
 

 
BiHKako prenosi Jutarnji list, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić gubi dio rezidencije koja je u vlasništvu Nadbiskupije vrhbosanske punih 110 godina! Tako je presudio Kantonalni sud u Sarajevu. Prema riječima kardinala Puljića, rezidencija Vrhbosanskoga nadbiskupa nikada nije bila nacionalizirana, te je spomenuti stan pravno uvijek bio i ostao u vlasništvu Nadbiskupskog ordinarijata. Komunistički je režim uselio stanare u prostor Ordinarijata, koji se borio za njihovo iseljavanje osiguravajući im druge stanove. Posljednji stanar je ostao Fadil Smajlović, doušnik bivše SDB-e (Služba državne bezbednosti), kojem je u komunizmu bilo omugućeno i dozvoljeno bespravno živjeti u tuđem stanu radi špijuniranja Ordinarijata Vrhbosanske nadbiskupije, a koji je posljednji rat proveo u Istri.(djl)
Add a comment Add a comment        
 

 
DerventaKako piše Slobodna Dalmacija, nepoznati počinitelj ili više njih 30. lipnja 2008. su kod crkve svetog Ivana Krstitelja pod okriljem noći porušili spomen obilježje hrvatskim braniteljima na Bijelom Brdu, općina Derventa u Republici Srpskoj. Podsjećamo, spomenik je podignut na mjestu gdje je srpska vojska 1992. godine porušila katoličku Crkvu. «Kada sam prilazio crkvi vidio sam grupu vjernika, malobrojnih povratnika na ovaj prostor, koja se okupila kod crkve. Smatrao sam da čekaju na početak mise, ali kada sam došao od prizora kojeg sam vidio samo što me nije pogodio šlag. Spomenik koji je udaljen pet metara od crkvenih vrata, a koji je podignut u znak žrtva svih hrvatskih branitelja u protekla tri rata srušen je do temelja – rekao je fra Petar Jelinić, župnik u Derventi.» Slučaj je prijavljen mjesnoj policiji, a o tom vandalizmu izvješteni su konzulati BiH i Hrvatske. Osim njih s ovim nemilim događajem upoznate su i sve katoličke misije od Amerike do Australije, rekao je fra Jelinić. Političari dođu i odu, sukladno interesima svjetskih sila riješe situaciju na sebi najprihvatljiviji način, ali za narod, posebice tamošnje Hrvate, danas malo tko, osim u vrijeme izbora više i pita. Sve dok se iskra ponovno ne pretvori u plamen, a svima je jasno, što događaji poput ovog i potvrđuju, koliko je malo potrebno da se tako nešto i dogodi.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
NapredakDana 18. lipnja 2008. u Napretkovu domu u Mostaru održana je 169. znanstvena tribina posvećena predstavljanju knjiga prof. dr. Zdravka Tomca. Predstavljene su dvije nove knjige iz profesorovog bogatog opusa, Moj obračun s KGB-om i Tuđmanizam i mesićizam. U programu su sudjelovali prof. dr. fra Andrija Nikić, prof. Tihomir Marić, prof..dr. Božo Žepić, prof. Martin Raguž i prof. dr. Zdravko Tomac. Glazbeni dio izvele su klape Bura i Napredak. Voditeljica programa bila je Ivana Aničić. Izdvajamo: "Ovo Društvo, usprkos neprijateljskim stavovima službenih vlasti, mladima životne uvijete osiguravalo. Tako i danas, na početku 21. st. naša nadarena i sposobna mladež u Hercegovini treba Božje blagoslove, Božju milost, Božju naklonost i ljudsku podršku, posebice onih koji predstavljaju hrvatski narod u Gradu, Županijama i Hercegbosni, ali i Hrvatskoj koju je hercegovačka hrvatska i katolička mladež obranila, pomladila i uljudila. To čini, posebice od akcije fra Didaka Buntića na povećanju hrvatskog življa po Slavoniji i još nekim hrvatskim predjelima. Na evanđeoskim, franjevačkim i hrvatskim tekovinama izrastao je Napredak. On stoji uz bok Hrvatskoj akademiji za znanost i umjetnost, te Matici hrvatskoj. Napredak je prihvatio za ruku poslovično nadarenu a siromašnu djecu i pokazivao im i pokazuje put u svijet kulture i uljudbe, a s istinom uz uljudbu i kulturu u sretniju budućnost . Ideja i stvarnost Napretka nije potrošena, nego se razbuktala, što potvrđuje naša mladež.."
Add a comment Add a comment        
 

 
Mediji S obzirom na to da na posljednjoj sjednici Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, koja je održana 12. lipnja 2008. godine, nije donesena Odluka o uplati šest neuplaćenih plaća svim medijima koji su u prošloj godini bili korisnici proračunskih sredstava, a među njima su i: Radio Herceg-Bosne, Hercegovačka televizija Mostar i Radio postaja Mostar, kao i zbog dugogodišnjega nerješavanja statusnih problema ovih javnih medijskih kuća koji program emitiraju na hrvatskom jeziku - ravnatelji, glavni urednici, sindikalni povjerenici i uposlenici su na današnjem sastanku donijeli četiri zaključka. Ovi zaključci mogu se pročitati u priopćenju za javnost koje donosimo u cijelosti.
Add a comment Add a comment        
 

 
HIZ BiHU organizaciji kolega iz HIZ BiH-a u Mostaru je održana tribina "Haaško sudište i BiH" na kojoj su gostovali predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, dr. Nedeljko Mihanović, bivši predsjednik Hrvatskog sabora, i novinarka Višnja Starešina. Organizatori su nam javili kako su o tribini opširnije izvijestili lokalni mediji, pa su nam poslali i preslike izvještaja koje su donijeli u svojim bosanskohercegovačkim izdanjima Večernji list, Slobodna Dalmacija i Dnevni list. Drago nam je bilo čuti i kako su osim tiskanih medija o tribini izvijestili Hercegovačka televizija Mostar i Radio Herceg Bosne. Ne treba vjerojatno posebno podsjećati kako su tri gosta iz Hrvatske na mostarskoj tribini "Haaško sudište i BiH" svi redom jednom ili više puta također nastupali i na tribinama Hrvatskoga kulturnog vijeća „Haaški sud - Zajednički zločinački pothvat - Što je to?“. Međutim, nikada mediji u Republici Hrvatskoj nisu ni približno tako opširno izvijestili o bilo kojem HKV-ovom skupu kao što je to bilo sa skupom HIZ BiH-a u Mostaru. Je li su teme koje zanimaju Hrvate u Bosni i Hercegovini toliko drugačije od tema koje zanimaju Hrvate u Republici Hrvatskoj, ili se radi o besramnoj cenzuri, čitatelji neka prosude sami.(mm)
Add a comment Add a comment        
Pon, 10-02-2025, 18:09:43

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.