Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0_cilic_m

Veliki petak

Tra 06, 2007
Vidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.
Žaba

Stanovnike Vlaške ulice muči kreketanje žaba

Ruj 26, 2011
Stanovnici Vlaške ulice u Zagrebu predali su Gradskom poglavarstvu peticiju kojom mole da se riješi problem sa žabama, jer ih "kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči." (1870.) Uvjereni smo da bi današnji stanovnici Vlaške, jedne od najstarijih ulica grada Zagreba, koja se spušta s…
0_knin_2008

Reportaža: Knin – posljednji Dan pobjede?

Kol 08, 2008
S vojno-redarstvenom akcijom Oluja je slomljena velikosrpska agresija i oslobođena Hrvatska. Oni koji su Hrvate pekli na ražnju, oni koji su hrvatskim braniteljima rezali genitalije i kopali oči, a zatim im sve to ugurali u usta i ubili, oni koji su Hrvate prisiljavali da jedu vlastite uši prije smrt, oni koji su…
Svečanom akademijom obilježena 91. obljetnica rođenja Franje Tuđmana - Histrionski dom

Svečana akademija - daleko od medija, ali blizu srca

Svi 14, 2013
Svečanom akademijom jučer navečer je u zagrebačkom Histrionskom domu obilježena 91. obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. U svom govoru admiral Davor Domazet Lošo istaknuo je: "Problem Hrvatske i Hrvata jesu Jugoslaveni, odnosno nositelji unutarnje agresije". Osim njega, nazočnima su se…
7a Obljetnica-Franjo-Tudjman-2012

Aralica: "Jedini koji ga nikad nije izdao jest hrvatski narod"

Svi 15, 2012
Izlaganjima potpredsjednika Matice hrvatske akademika Ante Stamaća, predsjednika Komisije Iustitia et pax HBK sisačkoga biskupa mons. Vlade Košića i akademika Ivana Aralice u Zagrebu je obilježena 90. obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Svečanoj akademiji nazočili su između ostalih i…
0-Humac

Reportaža: Knjižnica franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Lis 01, 2009
Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu utemeljili ne samo duhovno i vjersko nego i odgojno središte za žitelje ovog kraja. U prostorijama samostana otvorili su pučku školu 1867. godine i uredili samostansku knjižnicu, a od 1871. i franjevačku srednju školu, te prvu godinu filozofsko-teološkog studija.…
0-_biskupija.jpg

Selo Biskupija kod Knina - zatiranje hrvatskog identiteta

Pro 22, 2008
Govori se da se putuje kako bi se štogod naučilo, da se prošire vlastiti uljudbeni i duhovni obzori. Turistička odredišta koja svjedoče o identitetu, vjeri i kulturi hrvatskoga naroda nisu ni danas na popisu "destinacija" koje nam agencije nude, a nekim mjestima namijenjena je ona strašna starinska kazna koja se zvala…
Savska c

Zagrebački gradonačelnik zabranio pušenje lula

Lis 13, 2011
Kada bi se mogli u sportskom autu vratiti kroz vrijeme, kao tinejdžer Marty McFly (Michael J. Fox) iz filmske trilogije Povratak u budućnost, vidjeli bi u Zagrebu i "Kinesku četvrt" iza današnjeg Muzeja Mimara na Rooseveltovom trgu, a tramvajem bi djecu vozili do Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici.…
Trski Vrh - Krapina - Crkva

Trški Vrh – hrvatski Jeruzalem u Krapini

Svi 24, 2011
Današnja kultura je područje koje malo zanima hrvatsko, a "dobar Hrvat" je samo onaj koji nije vjernik ni domoljub, nego je nadasve izdajica svih načela koje je baštinio od pradjedova, i koji je spreman sustavno njegovati uništenje toga nasljedstva. A hrvatska kultura i identitet, ono materijalno i danas dodirljivo,…
Ivo lolo

Ivo Lolo Fischer

Ožu 23, 2019
Meštar Bandić i njegov očenaš za povratak biste Ive Lole Ribara, koju su, nota bene, pobunjeni Srbi u okupiranom selu Vukmaniću 1991. bacili u zdenac, krivac je za ovu reportažu. Na prvi pogled, u zemlji koja slabo čita, zanimljiva kuća u Demetrovoj ulici i Lolo izgledaju jako nepovezano. (Lj. Škrinjar)
Gvozdansko - Misa

Hodočašće u Gvozdansko - Tamo gdje su Hrvati istrijebljeni

Sij 15, 2012
Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati…
0a-beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (2/2)

Svi 26, 2009
Među pričama na beramskim freskama nalazimo i priču o cijepljenju voćaka, ukomponiranu u fresku Zaruke Marije i Josipa, a dok Sv. Mihovil važe duše i nogama gazi đavla, netko od njegovih navijača je sitnim glagoljskim slovima ugrebao svoj komentar «Udri Miho».Nastavak reportaže Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“.…

Reportaže u kronološkom redu

Skup zajedništva lustriranih branitelja i naroda

Jučer je navečer u Zagrebu održan Skup zajedništva 100% za Hrvatsku. Prije skupa je misu povodom spomena na 20. obljetnicu oslobađanja zapadne Slavonije u zagrebačkoj katedrali predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško u koncelebraciji s pomoćnim biskupom Valentinom Pozaićem i dvadesetak svećenika. Hrvatski branitelji gotovo dvjesto dana borave na cesti i osjećaju kako se režu grane koje su sposobne nositi dragocjene plodove i pokazivati istinske hrvatske vrijednosti, izrasle na stablu kršćanske kulture, upozorio je biskup Šaško u homiliji te upitao „nije li provedena, ne provodi li se lustracija nad hrvatskim braniteljima i vrijednostima za koje su se žrtvovali?"

Ova reportaža, međutim, kreće od Trga maršala Tita, "političara, vođe antifašističkog pokreta, predsjednika FNRJ i SFRJ", kako su to dale na pločama Trga napisati aktualne zagrebačke vlasti. Naime, više nema dvojbi kako hrvatsko društvo ne će moći postići stvarno zajedništvo dok se u javnom prostoru konačno ne ispriča istina o svim povijesnim zbivanjima, posebice onima vezanim za komunistička vremena. Umjesto te istine i raskida s ideologijom totalitarističkog poretka kojega je bio uspostavio Josip Broz Tito, u modernoj Hrvatskoj dogodio se suprotan proces od onoga koji bi se očekivao u svrhu napretka. Lustrirane su, kao što je upozorio biskup Šaško, istinske hrvatske vrijednosti i hrvatski branitelji, u korist staroga poretka i njegove ideologije. Zato način na koji interno funkcionira današnja Hrvatska neodoljivo podsjeća na način kako je funkcionirala prije raspada Jugoslavije, a posljedice ovog vraćanja na „stara dobra vremena" vide se na svakom kutu. Proizvodnja svakim danom naočigled nestaje, a desetci tisuća mladih, mahom obrazovanih, sami ili sa cijelim obiteljima, odlaze u druge europske države gdje se ljudi ne dijela na fašiste i antifašiste, nego na sposobne i nesposobne.

1 Kavkaz

2 HNK

3 HNK

4 HNK

5 HNK

6 HNK

Dok su se branitelji i mnogi drugi okupljali pred Katedralom, na Trgu maršala Tita vladala je prava subotnja idila, bez gužve i žurbe. Grupa japanskih turista iz ruku nije ispuštala svoje fotoaparate, ne sluteći sigurno da je prekrasan trg na kojem su se našli predmet dubokih podjela u hrvatskom društvu.

7 KATEDRALA

8 KATEDRALA

9 KATEDRALA

10 KATEDRALA

U katedrali se okupilo ogromno mnoštvo vjernika tako da se bilo gotovo nemoguće micati za vrijeme trajanja svete mise. Obraćajući se hrvatskim braniteljima biskup Ivan Šaško je rekao „Ovamo ste donijeli svježinu slavonskih polja na kojima se i ovoga svibnja pokušavaju izdići mekane žitne vlati da barem malo zaštite ranjivost istine; donijeli ste slani šum Jadranskoga mora, da ne nestane širine pogleda ni okusa radosti; donijeli ste sjenovitost borova i toplinu kamena, da ne klonemo od umora; zaljuljali ste valove svih naših rijeka koje se u ovakvim spomenima žele ogledati u vukovarskom Dunavu ili u Savi koja je ipak potekla uzvodno. Štoviše, ona je večeras nabujala do mjere da je stvorila korito zagrebačkom Savskom ulicom te donijela ljude i osjećaje, glasove i pitanja iz šatora u koji stane svako srce ispunjeno brigom za Hrvatsku; iz kojega se čuje tako često zatirana istina. No, prije svega drugoga, večeras ste donijeli sa sobom radost i čežnju za hrvatskim zajedništvom; osjetili ste da nam upravo zajedništvo nedostaje. To je taj osjećaj, slutnja, istinitost koju u sebi nose hrvatski branitelji; danas, kao i onda kada se golim životima trebala braniti domovina".

11 KATEDRALA

12 KATEDRALA

Hrvatski branitelji, za koje se često čuje govoriti da su obranili istinske vrijednosti hrvatskoga društva, ne prestaju govoriti, te nam večeras imaju nešto reći, rekao je biskup. Od svibnja prošle godine do danas, a naročito od listopada, iz svoga šatora, upozoravaju nas da na hrvatskome stablu niču čudni plodovi, još čudnijih oblika; neki su bezokusni, neki bezbojni, neki gorki, a neki truli. Tu i tamo se čuje i riječ 'lustracija' koja se brzo proglasi neprovedivom, nepotrebnom, nepravednom, dok se istodobno lustracija provodi, ali u suprotnome smjeru. Obojena i zasljepljujuća svjetla su uperena iznad hrvatskih branitelja, o kojima se govori rječnikom uvrjeda, dok se istodobno govorom o povlasticama žele ocrniti u vlastitom narodu; preispituju se njihove rane, kako one na razini metafore, tako i one tjelesne. Osvjetljavaju se njihovi životni i ratni putovi, odvaguju njihove riječi; pročišćuju se njihovi životi do neshvatljivih optužaba da su teret društvu i da su čak i protiv domovine za koju su bili i jesu spremni sve darovati. Namjerno se stvara dojam kako nije jasno što traže; kako ne znaju artikulirati zahtjeve i ciljeve, kako nisu dorasli političkomu trenutku.

13 KATEDRALA

14 KATEDRALA

15 KATEDRALA

Hrvatski su branitelji osvijetlili neistine i dali istini da se razgrana, pročišćujući tamu prošlosti i unoseći svježinu do debla hrvatske radosti. No, s vremenom su shvaćali da se lustracija perfidno primijenila na njih. Zato su sada zabrinuti, dok promatraju Hrvatsku kojoj se zemlja rasprodaje, iz koje odlaze mladi, koja se udaljava od Hrvata izvan domovine, koja se nedovoljno brine za obitelji i dopušta da blijede vrijednosti koje su ulijevale oduševljenje i čuvale nadu, naglasio je, te homiliju zaključio riječima „I koliko god netko pokušava reći da ne razumije što zapravo branitelji žele mora znati da njihov spomen ostaje, jer ostaju njihova djela i istina koja pročišćuje. Oni koji to ne prepoznaju već su prepušteni zaboravu. Ostat će tek mali usputni suhi list u spomenici. Jer u ovome zajedništvu ljudi bez nogu pokazuju kako Hrvatska može trčati; oni u crnini, kako Hrvatska vjeruje u sjaj uskrsnuća; oni koji su pogaženi, kako visoko dopire stijeg slobode" - zaključio je biskup Šaško.

Nakon svete mise mnoštvo se polako uputilo prema glavnom zagrebačkom trgu, Trgu bana Josipa Jelačića.

20 Jelacic

21 JELACIC

22 Jelacic

23 Jelacic

26 Jelacic

Ploča u spomen prosinačkim žrtvama: 5. prosinca tri 8-milimetarske teške strojnice ubile su 13, a ranile 17 Hrvata, koji su nenaoružani, i uz veliko narodno ogorčenje, prosvjedovali protiv uvlačenja Hrvatske u južnoslavensku državu Jugoslaviju: "Dolje srpska dinastija! Dolje kralj Petar! Dolje srpski militarizam!"

25 Jelacic

17 JELACIC

18 JELACIC

Mnoštvo se okupljalo polako. Na gornjoj slici vidimo Trg bana Josipa Jelačića oko 19:30 sati, dok će glavni program početi četrdesetak minuta kasnije. Procjene o broju nazočnih, naravno, ovise o trenutku kada su načinjene i tko ih je radio, pa tako hrvatskim medijima očekivano dominiraju one s početka skupa i desetak tisuća nazočnih kad je okupljanje bilo daleko od vrhunca. Sami branitelji procijenili su da se na skupu u jednom trenutku okupilo pedesetak tisuća ljudi, što je po nekim kasnijim slikama sigurno bliže točnoj brojci nego ona s kojem barataju naši visokotiražni mediji.

Skup zajedništva Zagreb 2. svibnja 2015.

Kadar snimljen mobilnim telefonom kasnije tijekom skupa

19 JELACIC

24 Jelacic

Nakon gotovo tri sata programa okupljenima se obratio predsjednik Udruge 100 postotnih invalida Domovinskog rata Đuro Glogoški i naglasio kako "oni nisu u Savskoj samo zbog hrvatskih branitelja nego zbog svakog malog obespravljenog čovjeka koji živi u Hrvatskoj". Mjesecima nema razumijevanja za branitelje, ali nismo mi u Savskoj samo zbog hrvatskih branitelja nego zbog svakog malog čovjeka koji živi u Hrvatskoj. U četvrtak je 200. dan prosvjeda. Premijeru dajemo rok do tog dana da otvori dijalog, ali javno, pred medijima, da se izbjegnu manipulacije, laži i obmane kojima se njegova vlada služi. Nakon istjeka roka, podsjećam na riječi koje smo zadnji put izrekli na ovome mjestu: da je mali korak od Trga bana Jelačića do Trga svetog Marka. Ako ne možete osigurati budućnost hrvatskom narodu, odstupite, ako ne prije, onda na Dan državnosti 30. svibnja. A mi, mi ćemo ostati u Savskoj sve dok ne napravimo društvo po mjeri svakog čovjeka u Hrvatskoj - poručio je Glogoški, a njegov govor često je bio prekidan pljeskom i povicima "Đuro Đuro", te "U boj za narod svoj".

Svibanjske žrtve 2015.

"Trg svibanjski žrtava 1995." i spomen-ploča na zgradi FINA-e podsjetnik su na srpske pobunjenike koji su iz Petrinje raketirali Zagreb 2. i 3. svibnja raketnim sustavom "Orkan", dakle točno prije 20 godina. U raketnim napadima s kasetnim punjenjem (tzv. zvončići) na civilne ciljeve u Zagrebu poginulo je šestero ljudi, a 205 ih je ranjeno, 39 teško i 136 lakše.

27 Svibanjske zrtve 1995

28S Svibanjske zrtve 1995

Ploča s imenima poginulih u napadima, međutim, izvedena je tako loše da su slova gotovo neprepoznatljiva. I ova sramota zorno govori gdje su hrvatsko društvo dovele nametnute i brižno plasirane podjele na fašiste i antifašiste, umjesto podjele na sposobne i nesposobne.

Ljubomir Škrinjar, Redakcija
(hkv)

Čet, 21-10-2021, 14:31:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.