Manifestacija „Dužijanca – ponos bunjevačkih Hrvata i doprinos europskoj baštini“ predstavljena u Bruxellesu
Manifestacija žetvenih svečanosti bačkih Hrvata, pod nazivom „Dužijanca – ponos bunjevačkih Hrvata i doprinos europskoj baštini“ predstavljena je 6. svibnja u Europskom parlamentu. Svečanost se u Vojvodini održava svake godine tijekom ljeta, a njezin je vrhunac u Subotici. Sastoji se od vjerskih, kulturnih i zabavnih sadržaja. Dvadesetak članova i sudionika Dužijance prikazali su okupljenima ispred Europskoga parlamenta tradicionalne plesove, nošnju i rituale koji su sastavni dio svečanosti. O tom događaju kratko smo razgovarali s organizatorom posjeta, zastupnikom Davorom Ivom Stierom.
Hrvatska javna glasila nisu baš poklonila neku pozornost posjetu bačkih Hrvata Europskomu parlamentu, a javni televizijski servis zadržao se uglavnom na živopisnom i atraktivnom folklornom nastupu ispred Europskoga parlamenta, odnosno prezentaciji kulturne baštine. Što je sve bilo programom obuhvaćeno?
Dužijanca je vjerojatno najvažnija manifestacija hrvatske zajednice u Srijemu, Banatu i pogotovo u Bačkoj. Ona ima nacionalnu i duhovnu dimenziju, kao zahvala Bogu za plodove zemlje. Zato, kada smo u Subotici dogovarali prezentaciju Dužijance u Europskom parlamentu, odredili smo da sve njezine sastavnice moraju biti uključene i u tom smo smislu program započeli sa svetom misom. Kasnije je pred glavnim ulazom prikazana sva raskoš nošnji i ljepota glazbe i plesa bunjevačkih Hrvata. Nastavili smo s dokumentarnim filmom i panelom o samoj Dužijanci, te su na kraju bandaš i bandašica u znak zahvalnosti darovali krunu od slame. U trenutku kada se osporava hrvatski karakter ove manifestacije, bilo je važno njezino predstavljanje u Europskom parlamentu, kao dio nematerijalne baštine bunjevačkih Hrvata.
Je li se razgovaralo s predstavnicima Europskoga parlamenta i Europske komisije, koja su pitanja potencirana?
Vodstvo Hrvatskoga nacionalnoga vijeća, na čelu s Jasnom Vojnić, imalo je sastanke u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu, s direktorom u Glavnoj upravi za proširenje i sa stalnim izvjestiteljem za Srbiju, kao i sa šefom Operativnoga tima za pristupne pregovore Srbije s Europskom unijom. Gđa Vojnić nakratko se susrela i s predsjednikom Europske pučke stranke Manfredom Weberom. Posjet Bruxellesu bio je prilika za detaljnu raspravu o svim izazovima s kojima se susreću Hrvati u Srbiji. Neke su teme zajedničke s drugim manjinama, kao što su bugarska ili rumunjska, koje također imaju problema oko obrazovanja i politike razbijanja zajednice favoriziranjem podetničkih skupina. Međutim, povrh toga su Hrvati jedna od najčešćih meta govora mržnje. Zato je vrlo korisno da se s njima vodi otvoreni dijalog i da budu uključeni u izradi i procjeni Akcijskoga plana za manjine u okviru poglavlja 23. pristupnih pregovora.
Kako je među europarlamentarcima primljen posjet?
Moj je dojam da su svi sugovornici mogli zaključiti kako su bunjevački Hrvati lojalni građani Republike Srbije koji, međutim, žele sačuvati i njegovati svoj hrvatski identitet. Na to imaju pravo, po domaćim i europskim zakonima. Osim potpore Republike Hrvatske, koju je na panelu jako dobro prezentirao državni tajnik Zvonko Milas, hrvatska zajednica u Srbiji mora biti prepoznata i u europskim institucijama. I to barem iz dva razloga. S jedne strane dobar dio njih ima hrvatsko državljanstvo, te su stoga europski građani. S druge strane, Srbija je kandidat koji pregovora s Europskom unijom i važno je da europske institucije procijene stupanj zaštite manjinskih prava. To je važan uvjet za članstvo i nema boljega sugovornika od samih predstavnika manjinskih zajednica.
Samo pet posto hrvatske djece u Srbiji upisuje nastavni program na hrvatskom; treba mijenjati narativ i društvenu klimu kako bi se ta situacija popravila
Je li se razgovaralo o aktualnom političkom položaju Hrvata u Vojvodini?
U svim su razgovorima predstavnici Hrvatskoga nacionalnoga vijeća iznosili argumente i konkretne brojeve. Naime, mnogo je toga riješeno u zakonskom smislu, ali je problem u provedbi, u ozračju u kojem se ti zakoni moraju primijeniti. Na primjer, Hrvati imaju pravo na školovanje na materinskom jeziku, ali samo pet posto hrvatske djece u Srbiji upisuje nastavni program na hrvatskom. Treba dakle mijenjati narativ i društvenu klimu kako bi se ta situacija popravila. Tu sam mogao svjedočiti da su čelni ljudi HNV-a iznimno zreli, odgovorni i spremni na dijalog sa svima koji mogu utjecati na poboljšanje stanja. U tom su pogledu bili vrlo aktivni u rješavanju problema oko nastave na hrvatskom u vrtiću u Tavankutu i izgleda da bi napokon moglo doći do pozitivnih pomaka. Za rješavanje problema bunjevačkih Hrvata potreban je dijalog s tamošnjim vlastima, ali je taj dijalog djelotvorniji kada Hrvati u Srbiji imaju aktivnu potporu matične države i europskih institucija.
O stradanju Hrvata u Vojvodini na početku srbijanske agresije na Hrvatsku malo se piše. Po dostupnim podatcima pod pritiskom i prijetnjama iselilo se između 35 i 40 tisuća Hrvata iz Vojvodine. Jesu li europarlamentarci pokazali zanimanje za te fakte?
Imate pravo kad ističete tu činjenicu, koja nažalost nije dovoljno prepoznata čak ni u hrvatskoj javnosti. Velik broj Hrvata protjeran je iz svojih domova i ono što danas možda najviše boli jest činjenica da je jedan od najodgovornijih za te zločine, Vojislav Šešelj, i dalje medijski eksponirana figura u Srbiji. Želim reći da nije došlo ni do kakve katarze nego, obratno, društvena klima i dalje se stvara iznimno opasnim narativima i govorom mržnje. Posljedice osjećaju Hrvati u Vojvodini, ali vjerujte mi da takvo ozračje nije dobro ni za druge građane koji bi željeli živjeti u uređenoj državi s europskom perspektivom.
Medijski napadi iz Srbije na Hrvatsku gotovo su svakodnevni. Hrvatsku se optužuje kao jednoga od suorganizatora studentskih prosvjeda. Sve to ima utjecaja na tamošnje Hrvate, što o tome možete ovom prilikom reći?
Da, često se mogu čuti i pročitati medijski napadi na Republiku Hrvatsku u smislu organizacije neke obojene revolucije u Srbiji. To naravno nije točno. Naš interes nije rušiti ili postavljati vladare u Srbiji, nego od vlasti i oporbe podjednako tražiti rješavanje otvorenih pitanja, čvrsto braneći načela temeljena na međunarodnom i europskom pravu. Pritom položaj Hrvata u Vojvodini i poštivanje njihovih prava mora biti u središtu našega djelovanja.
Gospodine Stier, hvala na razgovoru!
Marko Curać