Ragovor s Perom Kovačevićem

Geopolitička situacija u svijetu i velik broj kriznih žarišta u mnogim su državama otvorili mogućnost uvođenja vojnoga roka. Okruženje u kojem se nalazi Republika Hrvatska vrlo je nestabilno, stoga je i u RH otvorena rasprava o ovome važnom pitanju. O uvođenju i organizaciji vojnoga roka, kao i o geopolitičkoj situaciji u Pero kovačevićsvijetu, izboru Turudića za glavnog državnog odvjetnika i predstojećoj superizbornoj godini, razgovarali smo s bivšim saborskim zastupnikom i pravnikom Perom Kovačevićem.

Obuka mora trajati najmanje četiri mjeseca

Posljednjih se tjedana spominje mogućnost uvođenja vojnoga roka. Nalažu li sigurnosne potrebe povratak vojnog roka? Koji su glavni izazovi i rizici po Hrvatsku?

Geopolitička kriza te sigurnosni zahtjevi u Europi i svijetu, kao i okruženje u kojem se nalazi Hrvatska su takvi da je nužno žurno uvesti obvezno služenje vojnog roka. Služenje vojnog roka prije njegovog zamrzavanja odnosno stavljanja u stanje mirovanja od 1. siječnja 2008. godine trajalo je šest mjeseci, tijekom godine je nešto oko 22 tisuće ročnika služilo vojni rok u Hrvatskoj. Budimo realni, Hrvatska vojska je brojčano mala (broji oko 15 200 profesionalnih vojnika) i ima sve više poteškoća u svojoj popuni jer mladima vojni poziv nije popularan iz više razloga. Trenutno imamo malu i nedostatnu pričuvu, a objektivno je možemo povećati ponovnim uvođenjem obveznog služenja vojnog roka. Ulaganje u naoružavanje, opremanje i obučavanje Hrvatske vojske i obrambeni sustav nije trošak, već je jamstvo sigurnosti zemlje u ovim izazovnim i nepredvidljivim geopolitičkim krizama. Dobro naoružana, opremljena i obučena Hrvatska vojska i obrambeni sustav su jamstvo odvraćanja svakog potencijalnog agresora od zamisli da napadne Hrvatsku.

U kojem obliku bi po Vama trebao biti organiziran vojni rok?

Suvremeni vojni standardi te metodologija nam daje odgovor na pitanje kako treba biti organizirano služenje vojnog roka. Za učinkovito obuku vojnika za izvršavanje obrambenih vojnih zadaća potrebno je da takva obuka traje najmanje četiri mjeseca. Takva obuka obuhvaća temeljnu i specijalističku vojnu obuku vojnika. Vojnik koji završi takvu MORHobuku je obučen i sposoban za izvršavanje obrambenih vojnih zadaća prema svojoj vojno-specijalističkoj dužnosti. Za učinkovitu obuku vojnika za izvršavanje napadnih vojnih zadaća potrebno je da takva obuka traje najmanje šest mjeseci. Odmah treba reći da je prijedlog o uvođenju obvezne vojne obuke u trajanju od mjesec dana, najblaže rečeno neodgovoran i neozbiljan. Optimalno je rješenje da služenje vojnog roka traje četiri ili šest mjeseci i da se sa služenjem započne od 1. siječnja 2025. godine. Vrijeme provedeno na služenju vojnog roka treba priznati u radni staž i dopustiti mogućnost ženama za dragovoljno služenje vojnog roka. Novake vojne obveznike koji se pozovu na prigovor savjesti treba uputiti na obuku za osposobljavanje za potrebe civilne zaštite, odnosno sustava zaštite i spašavanje u jednakom vremenskom trajanju kao što bude predviđeno za služenje vojnog roka. Nesporno je da dio novaka koji se pozove na prigovor savjesti može biti upućen i na služenje vojnog roka za potrebe obučavanja za vojno-specijalističke dužnosti koje nisu povezane s nošenjem oružja (npr. za elektroničko djelovanje, dronovi, radarski sustavi i slične specijalnosti). Podsjećam javnost da smo prvo upućivanje na služenje vojnog roka organizirali u ožujku 1992. godine, u vrijeme Domovinskog rata. Priprema i organizacija nam je trajala manje od šest mjeseci. Prema tome, imamo dovoljno vremena za učinkovitu organizaciju i pripreme kako bi služenje vojnog roka započelo 1. siječnja 2025. godine.

Srbija se sve više naoružava, srbijanski političari rade na realizaciji tzv. srpskog sveta, a njihovi geopolitičari predlažu „rekonfiguraciju“ postjugoslavenskog prostora, dakako na štetu Srbiji susjednih zemalja. Kako se Hrvatska tu treba pozicionirati?

Srbija mnogo ulaže u nabavu suvremenog naoružavanja i vojne opreme, a također je pokrenula postupak uvođenja obveznog služenja vojnog roka koje bi trajalo četiri mjeseca. Srbija nam u ovome trenutku nije vojna prijetnja, ali u budućnosti može biti latentna prijetnja, ako ne shvatimo da su nam dobro naoružana, opremljena i obučena Hrvatska vojska i obrambeni sustav jamstvo odvraćanja agresora od zamisli da napadne Hrvatsku. Jednako tako je i pitanje kako će NATO savez izgledati u budućnosti.

Turudićev izbor žestoko dijeli ljevicu i desnicu

Posljednjih tjedana najaktualnije političko pitanje nedvojbeno je bio izbor Ivana Turudića za Glavnoga državnog odvjetnika. Ljevici očito smeta zbog dragovoljačke i antikomunističke pozadine, no i oni koji ne pripadaju tome spektru najviše mu zamjeraju bliskost s HDZ-om. Kako Vi gledate na ovu problematiku? Je li uopće moguće izabrati neovisnog GDO-a?

Izbor Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika bila je i ostaje jedna od najvažnijih tema u našem javnom i političkom životu. U ovoj kratkoj analizi nastojim neovisno i profesionalno prikazati ponašanje vladajućih i oporbe Plenković Milanovićpredvođenih Andrejom Plenkovićem odnosno Zoranom Milanovićem i Peđom Grbinom, te samog Ivana Turudića. Naime, nije sporno da su jedni i drugi zagovornici, odnosno priznaju samo onu „demokraciju“ i one demokratske standarde koje oni kroje i utvrđuju“ po svojoj mjeri i za svoj račun. Također nije sporno da su oni rodonačelnici dvostrukih mjerila po načelu „je li naš ili vaš“. Za to načelo nije bitno činjenično stanje, već je bitna činjenica je li on naš ili vaš. Niti jednoj strani nije bilo bitno izabrati glavnog državnog odvjetnika koji će u punom smislu te riječi biti hrvatski glavni državni odvjetnik. Njima je najbitnije bilo da to bude „njihov“ glavni državni odvjetnik. Nitko u brojnim polemikama i svrstavanjem na stranu Andreja Plenkoviće ili Zorana Milanovića odnosno Peđe Grbina nije iznio bilo koju činjenicu ili dao odgovor zašto je hrvatska pravna država već niz godina u „bijelom štrajku“, zašto nikada nismo procesuirali pljačku i grabež u priči zvanoj pretvorba i privatizacija na „hrvatski način“ itd… Priznajem, nemam niti trunke povjerenja u Plenkovićeve priče za uređivanje Hrvatske kao djelotvorne i nadasve efikasne pravne države na sliku i priliku hrvatskog naroda, a jednako tako nemam povjerenja u političku misiju i motive ljevice, poglavito nakon baražne vatre i bombardiranja Turudića iz DORHA-a preko Jutarnjeg lista, porukama iz optužnih predmeta odnosno dosjea.

Vidljivo je da se oko Turudića stvorio medijski i politički zid koji žestoko dijeli ljevicu i desnicu. Iako se i jedna i druga strana pozivaju na suvremene demokratske standarde i vrijednosti, realno su i jedni i drugi daleko od tih vrijednosti i tih demokratskih standarda. Javnosti je plasirana teza da je Turudić desni reformator koji će „istjerati Bajića i njegov duh iz DORH-a" i da je zato Turudić tu. To bi samo po sebi trebala biti dobra najava, ali čisto sumnjam u neke značajne reforme koje će Turudić provesti. Turudić zadovoljava hrvatske demokratske standarde za svoj izbor. Za dorhdužnost glavnog državnog odvjetnika prijavilo se četvero kandidata – odvjetnik Mladen Dragičević, zamjenik županijskog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner, trenutni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić i sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić. Objektivno i realno Ivan Turudić je bio najkvalificiraniji između ova četiri kandidata. Turudić je neosporno puno „radio“ na sebi, popunio bezbroj praznina koje je početno iskazivao odnosno imao, radio na svom pravnom znanju i vještinama. Poruke i podaci iz optužnih dosjea o vezama Ivana Turudića sa Zdravkom Mamićem i Josipom Rimac odnosno Pleslić, te predmet njegovog bratića nisu naštetile Turudiću, prema hrvatskom demokratskim standardima, kao i njegovo „zaobilaženje istine“ o tim događajima. Turudić im očito nije ništa pogodovao jer su Zdravko Mamić i njegov brat osuđeni, a Josipa Rimac je optužena. Zaključno, zadovoljeni su aktualni hrvatski demokratski standardi.

Ivan Turudić u uređenoj zapadnoj demokratskoj državi ne bi bio izabran za glavnog državnog odvjetnika. Zašto to kažem? U zapadnoj demokraciji normalno je i uobičajeno podnošenje ostavki nakon što se sazna da je netko umiješan u skandal koji mu narušava vjerodostojnost. Jednako tako takvim osobama nije dostupna javna dužnost zbog činjenice svoje nevjerodostojnosti za javnu funkciju. Eto, britanski ministar obrane Michael Fallon podnio je ostavku jer je dirao radijsku novinarku po koljenu. Fallon je u svom obraćanju rekao kako ostavku podnosi jer “nije ispunio visoke standarde koje zahtijeva njegov položaj”. Naravno da je Fallon podnio ostavku jer je umiješan u skandal koji mu je narušio vjerodostojnost. Političari u zapadnoj demokraciji moraju biti moralni ljudi, te prije svega moraju odgovarati narodu koji ih je i doveo na vlast. U zapadnoj demokraciji normalno je i uobičajeno podnošenje ostavki nakon što se sazna da je netko umiješan u skandal koji mu narušava vjerodostojnost ili da je na čelu resora u kojem se događaju skandalozne situacije. - Britanski ministar unutarnjih poslova Blanket ostavku je podnio jer je zatražio požurnicu za rješavanje radne dozvole dadilji svoje prijateljice. - Švedska ministrica Maria Borelius je ostavku podnijela jer je dadilju zaposlila na crno. - Druga švedska ministrica je službenom karticom kupila čarape jer nije imala turudićgotovine, novac za čarape odmah je vratila, ali je podnijela ostavku koja je prihvaćena. - Aida Hadžalić, bivša ministrica za visoko i srednje obrazovanje Kraljevine Švedske podnijela je ostavku nakon što ju je policija zaustavila za volanom i našla joj 0,2 promila alkohola u krvi. - Britanska zastupnica u parlamentu podnijela je ostavku zbog nepravilnosti u obračunu putnih troškova. Ostavku je dala i zbog činjenice da joj je muž službenom karticom platio najam dva filma u videoteci. - Francuska ministrica vanjskih poslova podnijela je ostavku nakon što se s ljetovanja umjesto komercijalnim letom vratila avionom tuniskog predsjednika. Bivši japanski premijer Yukio Hatoyame prije nešto više od šest godina podnio je ostavku jer su neki od njegovih ministara dospjeli pod istragu zbog navodne korupcije, a nije, kako je priznao, ispunio ni obećanje da će izmjestiti američku vojnu bazu s Okinawe. Europa je puna primjera dobrovoljnog odlaska: Poljski ministar pravosuđa dao je ostavku nakon niza samoubojstava zatvorenika. Finski ministar vanjskih poslova, iako nerado, zbog erotskih SMS-ova koje je poslao striptizeti. Član mađarskog ministarstva socijalne skrbi zbog neslaganja s načinom tretiranja beskućnika. Nizozemska vlada zbog genocida u Srebrenici. I to deset godina nakon tog tragičnog događaja. Mislim da vam ovi, za hrvatske standarde banalni primjeri dovoljno govore o tome zašto Ivan Turudić ne bi bio izabran, odnosno siguran sam da se ne bi niti usudio javiti na natječaj za bilo koju javnu funkciju u zemlji s jasnim demokratskim standardima. Nadam se da vam je ova neovisna i profesionalna analiza pomogla u realnom sagledavanju stanja stvari u hrvatskoj politici, hrvatskom pravosuđu i našim postignutim demokratskim standardima.

Migrantska kriza

Tema koja nesporno sve više zanima i stanovnike Hrvatske migrantska je kriza. Ako znamo za posljedice pogrješnih migrantskih politika diljem EU-a, kako se po Vama Hrvatska treba tu postaviti?

Služena hrvatska vlast sama si je svezala ruke dobivenim nalozima i zahtjevima Europske komisije. Rat na Bliskom istoku nam prijeti novim izbjegličkim valovima za koje nemamo odgovor niti mi niti EU. Većina stanovnika diljem EU nije zadovoljna djelovanjem tijela EU. Očekujem bitne promjene nakon izbora novog saziva Europskog parlamenta i vodstva Europske komisije. Nemojmo se zavaravati i očekivati učinkovito i smišljeno djelovanje naših „političkih“ elita, oni „plešu kao Bruxelles dirigira“. Pravno se to jednostavno riješi, svaki nelegalni prelazak državne granice treba tretirati kao kazneno djelo ili teški prekršaj i kaznenom politikom djelovati preventivno, i rezultati su tu.

Superizborna godina

Nalazimo se u tzv. superizbornoj godini. Kako gledate na izglede pojedinih političkih grupacija?

Ova godina nam je stvarno superizborna godina, ali su očekivanja svjesnih i odgovornih hrvatskih birača mala. Kad izborigovorimo o izgledima pojedinih političkih grupacija, prvo treba znati da ne možemo očekivati veću izlaznost na parlamentarnim izborima od zadnjih parlamentarnih izbora. Navedeno znači da će, prema sadašnjem stanju stvari, HDZ biti relativni politički pobjednik. Nazovi „ljevica“ nema nekakve veće šanse jer pokazuju svu svoju nesposobnost počev od Peđe Grbina, Platforme (NE) Možemo, Puljaka i sličnih likova koji su bljesnuli na prošlim lokalnim izborima.

Most i Domovinski pokret trenutno ne mogu privući nove birače koji bi izašli na izbore i glasali za njih. Možda postoji mogućnost pojavljivanja neke nove političke grupacija na desnici koja bi to mogla, naravno bez floskula o zajedništvu. Sve u svemu ne vidim bitnih promjena u odnosu na sadašnje stanje. Očekujem vrlo malu izlaznost na izborima za Europski parlament i neka iznenađenja.

Razgovarao: Davor Dijanović

Ned, 21-04-2024, 15:45:28

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.