Razgovor s Nikolom Grmojom, tajnikom Mosta i kandidatom za Hrvatski sabor

Prije izbora kontaktirali smo sve relevantne hrvatske stranke i postavili im nekoliko pitanja koja se tiču budućnosti RH i njezina razvoja. U nastavku donosimo razgovor s Nikolom Grmojom, tajnikom Mosta i kandidatom za Hrvatski sabor.

Uskoro nas očekuju izbori za Hrvatski sabor. Nalazimo se u razdoblju pada BDP-a, a sve prognoze govore da nas očekuje ekonomska recesija uslijed posljedica korona-krize koju će u Hrvatskoj dodatno generirati smanjena turistička aktivnost. Neovisno o sadašnjoj krizi, hrvatsko gospodarstvo opterećuju stari neriješeni problemi kao što su visoki porezi, pravna nesigurnost, korupcija, administrativna ograničenja, deficiti u zdravstvenom i mirovinskom sustavu itd. Kojim konkretnim mjerama namjeravate povećati broj zaposlenih u Hrvatskoj i zaustaviti iseljavanje najproduktivnijeg dijela stanovništva u inozemstvo?

Temeljni preduvjet gospodarskom rastu je eliminacija korupcije i klijentelizma, te depolitizacija pravosuđa. Hrvatska mora pod hitno donijeti Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine te u njoj jasno definirat temeljne odrednice održivog rasta i razvoja gospodarstva.Nikola Grmoja

Osim prijeko potrebne demontaže klijentelističkog sustava i stvaranja neovisnih i učinkovitih institucija, drugi važan korak predstavlja porezno rasterećenje. I u ovo vrijeme pandemije koronavirusa, prvi smo izašli s konkretnim mjerama za gospodarstvo. Neke od naših programskih mjera za rasterećenje gospodarstva su da se za poduzetnike i obrtnike ukine plaćanje poreza na dobit po predujmu, da se u sustav poreza na dobit vrati tzv. olakšica za reinvestiranu dobit te da se dobit imatelja udjela u trgovačkim društvima oporezuje samo jednom i to kod isplate dobiti, te ono što smatramo jako važnim – da se PDV plaća po naplaćenom, a ne izdanom računu. Zalažemo se i za ukidanje parafiskalnih nameta, prvenstveno u vidu ukidanja obveznih članarina u komorama, te za jednostavnost i stabilnost poreznog sustava.

Za cjelovitu poreznu reformu, jasan i jednostavan pravni okvir te sve druge reforme koje omogućuju poduzetničku klimu i rast potrebni su nam novi i nekompromitirani političari, koji će imati hrabrosti donijeti promjene. Svi znaju kako nam je samodostatnost u poljoprivredi važna, kako moramo biti energetski neovisni, kako moramo reformirat i digitalizirat javnu upravu, ali nažalost politike zadnjih 30 godina nisu ništa učinile po tom pitanju. Dakle, za povećati broj zaposlenih i zaustaviti iseljavanje mladih potreba je nova politika, s novim ljudima, koji znaju i imaju hrabrosti donijeti promjenu.

Kakav je Vaš stav o potrebi reforme javne uprave i reformi pravosuđa?

Reforma pravosuđa je najpotrebnija reforma u Republici Hrvatskoj i nužan uvjet razvoja društva i ekonomije. Bez neovisnog, depolitiziranog i funkcionalnog pravosuđa nema investicija, poduzetničkih inicijativa, stabilnosti, a ni općedruštvenog prosperiteta. MostMost je, za vrijeme sudjelovanja u Vladi, predložio zakonski paket koji se odnosi na ključna pitanja organizacije pravosuđa, sudačke neovisnosti, kvalitete sudovanja te načina izbora, ocjenjivanja i napredovanja sudaca. Trenutni sustav pravosuđa je rak rana našeg društva, i jedini lijek je njegova potpuna depolitizacija, transparentan pristup te uključenje svih građana u stvaranje ozračja povjerenja u pravosuđe. O tome kako pravosuđe funkcionira, te koliko je neučinkovito, najbolje govori slučaj Sabljak, kojeg sam više puta u javnosti isticao kao primjer (ne)pravde u Hrvatskoj.

Reforma javne uprave je također nužnost. Javna uprava treba biti učinkovita i jednaka prema svima. Taj princip je bio polazište kada smo pripremali operativni akcijski plan za reformu javne uprave, prije nego smo izašli iz vlade. Nažalost, taj Mostov akcijski plan i danas stoji u ladicama Ministarstva uprave i Vlada ga odbija provesti i učiniti sustav javne uprave modernijim i učinkovitijim. Javna uprava ne smije biti mjesto protkano klijentelizmom, već digitalizirani sustav koji servisira građane i poduzetnike. Ta relacija 'javna uprava-građanin' mora doživjeti novu paradigmu u kojem će odnosi biti ravnopravni, bez slučajeva u kojima se događa da jedno tijelo kao Državni inspektorat, umjesto savjetodavne i nadzorničke uloge, ima ulogu reketara nad građanima i poduzetnicima.

Kako gledate na problem školstva i nepovoljne strukture studenata na sveučilištima, gdje i dalje prevladavaju upisi na studije za koje nakon njihova završetka nema posla? Kako hrvatska privreda može držati korak s konkurencijom ako nema dovoljno stručnjaka koji mogu pratiti razvoj visokih tehnologija? Kakav je Vaš stav o kulturnoj politici? Trebaju li nam drukčije kulturne politike?

Obrazovni sustav mora biti povezan s tržištem rada pri čemu treba imati u vidu da je obrazovni sektor i kreator tržišta rada, a ne neki puki objekt koji služi zadovoljavanju njegovih potreba. Jedan od načina povezivanja obrazovanja i tržišta rada jest sustav stipendiranja deficitarnih zanimanja. Važno je se uvijek voditi načelima izvrsnosti i solidarnosti, te konstantno ulagati u mlade ljude, koji će biti generatori nove i prosperitetnije budućnosti. Imamo sjajne mlade, puno potencijala, ali važno je da im dadnemo mogućnost da te potencijale mogu ostvariti.Slika2

Uz obrazovanje, kultura je važan čimbenik razvoja društva, koja je u hrvatskom društvu često bila sredstvo ideološke borbe s neistomišljenicima. Mostova kulturna politika je jedna potpuno nova matrica koja u fokus stavlja pravedniju i ravnomjerniju raspodjelu javnih sredstava i resursa kako bi do izražaja došao istinski tradicijski, vrijednosni i estetski pluralizam hrvatskog društva. Kulturne politike ne smiju gušiti umjetnička stvaralaštva, niti biti neprijateljski nastrojene prema vrijednostima većine građana koji pune proračune, već trebaju biti u službi jačanja našeg identiteta, prepoznatljivosti, ali i povezanije s gospodarstvom.

Tko su po Vama ključni hrvatski strateški partneri na regionalnom planu, a tko na globalnom planu? Kako gledate na modele izgradnje EU-a u budućnosti (federalistički, suverenistički)? Kako ćete se postaviti prema pitanju položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini? Kako se planirate postaviti prema Srbiji u kontekstu ulaska u EU i do sada neispunjenih zahtjeva koji se odnose na vrijeme velikosrpske agresije (materijalna šteta, nestali itd.)?

Članstvo u NATO-u i Europskoj uniji jasno iskazuje našu euroatlantsku orijentaciju. Svakako je važno da se još snažnije odmaknemo od Zapadnog Balkana te pozicioniramo kao srednjoeuropska zemlja, koja treba imati ravnopravniji položaj unutar Europske Unije. Samu EU vidimo kao zajednicu suverenih država, koje prije svega surađuju u području ekonomije. u8 zastava

Na globalnom planu, Hrvatska treba njegovati dobre odnose sa svim velikim silama, kako bi maksimalizirala svoje nacionalne interese i osnažila sigurnost.

Hrvati u Bosni i Hercegovini su konstitutivan narod i moraju biti ravnopravni s druga dva naroda. Nažalost, Hrvati u BiH ne mogu izabrati svoje političke predstavnike i toj političkoj i ekonomskoj majorizaciji Hrvata, osim dijela međunarodne zajednice i bošnjačkog unitarizma, doprinijela je i loša politika hrvatske države, pogotovo u zadnjih 20 godina. Republika Hrvatska mora napokon početi provoditi konkretnu državničku politiku prema Bosni i Hercegovini te kroz vanjskopolitičko djelovanje učiniti sve da osigura punu ravnopravnost Hrvata u BiH. Politička i stručna pomoć BiH na euroatlantskom putu, jačanje gospodarske suradnje, različiti oblici financijske potpore samo su neki od elemenata cjelovite politike RH prema Hrvatima u BiH. Osim Hrvata u BiH, ne smijemo zaboraviti ni dijasporu, koju treba uključiti u društveni, politički i gospodarski život matične države. Za sve to su potrebne jasne i konkretne politike, bez bespotrebnih “domoljubnih“ parola.

Što se tiče ulaska Srbije u EU, Republika Hrvatska mora jasno postaviti minimalne uvjete, koji se tiču nestalih, vraćanja kulturne imovine te drugih pitanja vezanih uz Domovinski rat. Važno je osigurati i da prava hrvatske manjine budu na razini prava srpske manjine u Hrvatskoj. Kao članica EU, imamo priliku nametnuti rješavanje nekih problema sa Srbijom, ali za to trebamo imati hrabru i principijelnu vlast.

Razgovarao: Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Ned, 26-09-2021, 02:06:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.