Razgovor s Ivanom Vidišem, predsjednikom Mladeži HDZ-a i kandidatom za Hrvatski sabor

Prije izbora kontaktirali smo sve relevantne hrvatske stranke i postavili im nekoliko pitanja koja se tiču budućnosti RH i njezina razvoja. U nastavku donosimo razgovor s Ivanom Vidišem, predsjednikom Mladeži HDZ-a i kandidatom za Hrvatski sabor.

Uskoro nas očekuju izbori za Hrvatski sabor. Nalazimo se u razdoblju pada BDP-a, a sve prognoze govore da nas očekuje ekonomska recesija uslijed posljedica korona-krize koju će u Hrvatskoj dodatno generirati smanjena turistička aktivnost. Neovisno o sadašnjoj krizi, hrvatsko gospodarstvo opterećuju stari neriješeni problemi kao što su visoki porezi, pravna nesigurnost, korupcija, administrativna ograničenja, deficiti u zdravstvenom i mirovinskom sustavu itd. Kojim konkretnim mjerama namjeravate povećati broj zaposlenih u Hrvatskoj i zaustaviti iseljavanje najproduktivnijeg dijela stanovništva u inozemstvo?

Vlada je snažno odgovorila na virus, jednako učinkovito u zdravstvenom, ali i u gospodarskom smislu. Osim što su spašeni mnogi životi, spriječen je val otpuštanja i zatvaranje velikog broja tvrtki što je bilo izravna prijetnja cijeloj državi. Uz pomoć potpora Vlade očuvano je 610 tisuća radnih mjesta i poslovanje 103 tisuće poduzeća i obrta za što je do sada izdvojeno preko 5,5 milijardi kuna. Ivan Vidiš3Zajedno s doprinosima za radnike koje je isto tako preuzela država na sebe to je jednak iznos ukupnom ulaganju u zapošljavanje u mandatu koje iznosi 7,5 milijardi kuna. Osim te mjere, jučer je predstavljena i mjera skraćenog radnog vremena u sklopu koje će država sufinancirati razmjerni dio plaće za vrijeme koje će radnik imati smanjeni fond sati. Trajanje potpora bit će do 31. prosinca 2020. godine čime će se omogućiti velikom broju poslodavaca prevladavanje teškoća i zadržavanje zaposlenika. Dok u nekim državama postoje iznimno nepovoljni pokazatelji i veliki rast nezaposlenosti, podaci govore da danas u Hrvatskoj imamo više zaposlenih nego prije COVID-19 krize što je veliki uspjeh koji pokazuje pravovremenost i učinkovitost mjera.

Što se tiče mladih, naša je generacija posebno pogođena ovom krizom. Podrška mladima, stvaranje boljih životnih uvjeta i više mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje bit će snažan poticaj mladima da ostanu u Hrvatskoj. Mlade zanimaju isključivo konkretna rješenja za izazove pred njima.

Jedno od rješenja koje će pomoći zapošljavanju mladih, koje je ujedno i predmet mojeg rada kao savjetnika ministra rada i mirovinskoga sustava, je mjera pripravništva koju namjeravamo dodatno osnažiti na minimalno 60% bruto iznosa plaće za korisnike u realnom sektoru. Time postižemo učinak koji je povoljniji poslodavcima te bi većim korištenjem mladi imali primjereno plaćen i siguran prvi posao, koji nudi perspektivu daljnjeg zapošljavanja. S tim vezano, drago mi je da je ukinuto stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa jer tom je mjerom SDP mlade stavio pred izbor nesigurnog zaposlenja ili iseljavanja iz Hrvatske. Za nas je to neprihvatljiva opcija. Mladi su to prepoznali. Osim mjere pripravništva, svakoj mladoj osobi s poslovnom idejom dat ćemo 130 tisuća kuna za samozapošljavanje. Za 250 tisuća mladih ukinuta je ili prepolovljena obveza plaćanja poreza na dohodak, što će svi vidjeti pri povratu poreza 2021. godine. Vjerujem da se ovim mjerama mladima otvara sve veći prostor i omogućava sve veća odgovornost u društvu i gospodarstvu i za to ću se nastaviti zalagati.

Kakav je Vaš stav o potrebi reforme javne uprave i reformi pravosuđa?

Veseli me vidjeti pomak u području digitalizacije javne uprave. U posljednje četiri godine poduzeto je nekoliko važnih koraka koji su olakšali našim građanima i poduzetnicima svakodnevni život i poslovanje. Smanjeni su redovi i čekanje na šalterima, a zahvaljujući sustavu e-Građani, koji sadrži više od 70 usluga, imamo efikasniju i učinkovitiju javnu upravu.

I sam sam svjedočio svim pozitivnim učincima digitalizacije. Uvijek se sjetim prijave za stažiranje u Europskoj Pravosuđekomisiji. Doslovno klik mišem. To je smjer kojem moramo težiti. Ova Vlada je prepoznala važnost ovoga pitanja te sam uvjeren kako ćemo još snažnije nastaviti graditi državu bez papira. Što se tiče reforme javne uprave, smatramo da se treba povećati učinkovitost i transparentnost - to je ključ jednostavnijeg života za građane i poslovanja za poslodavce.

Podržavam reforme u pravosuđu jer je pravovremenost i pravna sigurnost jedan od najvažnijih elemenata za život naših građana. U području pravosuđa vidljiv je napredak. Prošle godine donesen je paket od pet pravosudnih zakona, reorganizirana je mreža pravosudnih tijela, osigurana bolja dostupnost sudova građanima, revidirani su pojedini pravni instituti parničkoga prava, a uvođenjem novih digitalnih rješenja omogućeno je brže i ekonomičnije vođenje postupka. Vjerujem kako će u sljedećem mandatu uslijediti dodatan napredak jer moramo dodatno ubrzati procese, spora pravda nije pravda kakvu naši građani žele. Ono na što smo kao mladi posebno osjetljivi je korupcija koja je negativan društveni fenomen protiv kojeg ćemo se i dalje snažno boriti jer obeshrabruje mlade i ugrožava našu budućnost.

Kako gledate na problem školstva i nepovoljne strukture studenata na sveučilištima, gdje i dalje prevladavaju upisi na studije za koje nakon njihova završetka nema posla? Kako hrvatska privreda može držati korak s konkurencijom ako nema dovoljno stručnjaka koji mogu pratiti razvoj visokih tehnologija?

Moramo biti svjesni kako se naš obrazovni sustav ne prilagođava dovoljno brzo dinamičnom globalnom okruženju u Obrazovanjekojem se danas nalazimo. Zalažem se za temeljitu analizu već započete reforme školstva kako bi utvrdili u kojoj su mjeri gradivo i stečena znanja u skladu s potrebama mladih.

Poseban fokus ovdje stavljam na poticanje izvrsnosti kod učenika i studenata, uz prepoznavanje potreba tržišta rada i usklađivanja obrazovnih sadržaja u suradnji s poslodavcima. Ovo vidim kao izazov koji će odrediti smjer u kojem će se Hrvatska kretati, a možemo ga uspješno savladati kroz povećanje izdvajanja za obrazovanje i znanost što bi rezultiralo većom konkurentnošću na europskoj razin; zatim daljnju obnovu, izgradnju i opremanje škola uz razvijanje školske infrastrukture koja čini poticajno okruženje za rad te kroz veću zastupljenost medijske, financijske i informatičke pismenosti te poduzetničkog obrazovanja u sklopu kurikuluma.

U posljednje četiri godine učinjen je značajan iskorak u području znanosti i visokog obrazovanja. Osnovano je 13 znanstvenih centara izvrsnosti, milijardu kuna je uloženo u znanstvenu opremu i infrastrukturu, što je najveće opremanje hrvatske znanosti u posljednjih 15 godina, a osigurano je 40 tisuća stipendija za studente nižeg socioekonomskog statusa i 17 tisuća STEM stipendija.

Kakav je Vaš stav o kulturnoj politici? Trebaju li nam drukčije kulturne politike?

Kultura je važan čimbenik u osobnom razvoju svakog pojedinca, a nezamjenjiv je dio promicanja identiteta. KulturaPromicanje kulture uvelike je povezano s reformom obrazovanja jer bi se posljedično kroz razvoj obrazovnih sustava trend populariziranja kulture mogao poboljšati. Snažno se zalažem za veće uključivanje mladih u kulturne i umjetničke aktivnosti kako bi poticali vlastitu kreativnost i pozitivno oblikovanje društva u kojem se nalazimo.

U dosadašnjem radu zagovarao sam važnost zaštite hrvatske kulturne baštine i našeg identiteta kao trajnog nasljeđa za generacije koje tek dolaze. Ono što je dosta važno je i digitalizacija kulturne baštine koja omogućava i nove načine pristupanja kulturnim sadržajima, što se posebno vidjelo tijekom COVID-19 krize. Kultura je sve dostupnija, a na nama mladima je važno da to prepoznamo.

Tko su po Vama ključni hrvatski strateški partneri na regionalnom planu, a tko na globalnom planu? Kako gledate na modele izgradnje EU-a u budućnosti? Kako ćete se postaviti prema pitanju položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, a kako se planirate postaviti prema Srbiji u kontekstu ulaska u Europsku uniju i do sada neispunjenih zahtjeva koji se odnose na vrijeme velikosrpske agresije?

Hrvatska će za nekoliko dana proslaviti sedam godina članstva u Europskoj uniji te će završiti svoje prvo predsjedanje Vijećem Europske unije. Pozitivni učinci hrvatskog članstva vidljivi su u svakom kraju Hrvatske te je naše članstvo postalo generator razvoja.

Nema sumnje kako smo uspješno odradili šestomjesečno predsjedanje, unatoč promijenjenim okolnostima i najvećoj krizi s kojom se Hrvatska morala suočiti od Domovinskog rata, a Europska unija od vlastitog osnutka. RH EUNa samom početku postignut je povijesni Sporazum između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine što je prvo napuštanje jedne države članice, uz nastavak teških pregovora o budućim odnosima. Zbog sigurnosti okruženja u kojem se nalazimo, Hrvatska je inzistirala na pitanju jugoistočne Europe što je rezultiralo sastankom na vrhu u Zagrebu i Zagrebačkom deklaracijom kojom je poslana snažna podrška nastavku europske perspektive za jugoistočnu Europu.Usuglašen je i okvir za provedbu Konferencije o budućnosti Europe, a ono što je važno je uključiti što veći broj mladih u te rasprave kako bi se EU prilagodila njihovim potrebama.

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini fokus je svih naših politika. Često se čuje teza kako bi Hrvatska, zbog navodnog RH BIhučinkovitog rješenja obrane od migrantskog vala trebala na granici sa Bosnom i Hercegovinom postaviti žicu. Takvim prijedlozima moramo se odlučno suprotstaviti. Nema razdvajanja hrvatskog naroda!

Što se tiče Srbije, nedavno smo jasno rekli da se prema hrvatskoj manjini ne ponaša na primjeren način i s reciprocitetom te da nema suradničkog pristupa u rješavanju otvorenih pitanja, osobito pitanja nestalih koje je ključno za daljnju suradnju. Ovakav pristup pokazali smo i na posljednoj sjednici Mladeži Europske pučke stranke (YEPP) kada smo glasovali protiv podrške Aleksandru Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci zbog povijesnih razloga iz vremena agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, ali i zbog načina vladavine što je posebno bilo vidljivo u vrijeme pandemije COVID-19.

Budući da ste pripadnik mlađeg naraštaja političara, kako gledate na angažman mladih u političkim i društvenim procesima?

Mladi su i za vrijeme pandemije COVID-19 iskazali solidarnost prema potrebitima. logo mladez HDZVolontirali su, pomagali starijima i nemoćnima, iskazali nevjerojatnu hrabrost za vrijeme potresa u Zagrebu. Mnogi su žrtvovali svoje poslove i karijere kako bi broj zaraženih, a posljedično i preminulih bio što manji.

Zadovoljan sam što smo znatno osnažili položaj mladih unutar Hrvatske demokratske zajednice, što je rezultiralo i s nekoliko iznimno kvalitetnih pojedinaca koji su prepoznati u svojim sredinama. Ovim putem želim naglasiti i snažnu podršku našim kandidatima Sonji, Moniki, Nikolini, Tomislavu i Ivanu Karlu jer vjerujem kako su oni nositelji promjena, što su dosadašnjim radom i dokazali. Položaj mladih osnažen je u posljednjih nekoliko godina, a posebno je vidljiv utjecaj mladih kada je na prijedlog Mladeži tadašnji kandidat, a sadašnji zastupnik u Europskom parlamentu, Karlo Ressler predložen za nositelja liste. Uvjeren sam kako će mladi i u budućnosti unutar Hrvatske demokratske zajednice igrati važnu ulogu. 

Razgovarao: Davor Dijanović

 

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 28-09-2021, 18:58:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.