Razgovor s Margaretom Mađerić: HDZ je posljednji put bio na vlasti u Zagrebu prije trinaest godina

Budući da razgovaramo s kandidatkinjom HDZ-a na skorim lokalnim izborima za gradonačelnicu Zagreba, gospođom Margaretom Mađerić, počeli bismo naš razgovor upravo s izborima. Vjerujemo kako ćete se, gđo. Mađerić, složiti s nama da je u medijima i prije nego što ste uopće predloženi od strane HDZ-a stvorena slika kako će građani u Zagrebu na lokalnim izborima birati između Milana Bandića i trenutnoga SDP-ovog ministra Rajka Ostojića? Štoviše, tvrdilo se kako je Milan Bandić zapravo ujedno HDZ-ov kandidat.

Teško je ne složiti se s vašom tvrdnjom o stvaranju predodžbe o konkurenciji samo dva kandidata - Ostojiću i Bandiću i kada bi se pitalo pojedine medije, izbori se ne bi ni Margareta-Mađerić1trebali održavati. Po njima sve je poznato. E, s tim se, kao i s razmišljanjima pojedinaca o tome kako je Bandić kandidat HDZ-a ne bih složila. Podsjetit ću vas da je Milan Bandić izabran kao kandidat SDP-a, a za kojeg je premijer Milanović izjavio da je on najbolji kandidat SDP-a.

Dodat ću tome da u gradskoj Skupštini SDP podržava sve njegove odluke, od proračuna pa sve do nedavne potpore izgradnji skupih fontana. Oni zajednički vladaju i koaliraju već trinaest godine i ne vidim zašto sad to netko pokušava negirati i nama podmetati takva nebulozna razmišljanja.

Cijela ova situacija s izborima u gradu Zagrebu podsjeća nas pomalo na posljednje predsjedničke izbore, kada su u drugi krug ušli upravo Milan Bandić i SDP-ov kandidat. Može li se ponoviti isto i kakva je onda uloga HDZ-a?

Takvu smo situaciju doista imali prije nekoliko godina i sumnjam da naše biračko tijelo može napraviti dvije pogreške za Bandic Ostojicredom. Naime, u prvom krugu tadašnjih predsjedničkih izbora zbog ambicioznosti pojedinih članova HDZ-a i njihove nerealne želje da se upuste u izbornu utrku, došlo je do podjele desnog biračkog tijela što je iskoristio Bandić probivši se u drugi izborni krug. Takvo što danas je nemoguće i birači to prepoznaju i kažnjavaju.

Osim toga, odluka da ja budem kandidatkinja za gradonačelnicu grada Zagreba, rezultat je provedene unutarstranačke ankete u kojoj je anketirano članstvo najveći broj glasova od ponuđenih kandidata dalo meni. Prije provedbe ankete, predsjednik Gradskog odbora gospodin Mikulić obilazeći naše temeljne ogranke i područne odbore jasno je poručio članstvu da će poštivati njihovu odluku. Rezultat toga moja je kandidatura. Usuđujem se reći kako su naši članovi u Zagrebu prvi put autonomno izabrali svoga kandidata. Cjelokupna stranačka infrastruktura stavljena mi je na raspolaganje.

U svojim nastupima koji su se mogli čuti vrlo ste izravno i oštro kritizirali trenutno stanje u gradu Zagrebu, kao i stanje u Zagrebačkom holdingu. Nemoguće se više i sjetiti svih financijskih afera unazad desetak godina, što dijelom sigurno može objasniti nagomilane dugove i pored ogromnih prihoda koji se svake godine ubiru kroz prirez i razne druge doprinose u Zagrebu. Kako to komentirate i ima li Zagreb dovoljno novca za ono što mu treba?

Po mnogočemu Zagreb danas nije onakav kakav bi trebao biti.  Zagreb ne koristi dovoljno potencijale koje ima. Gotovo da nema projekta koji je financiran bespovratnim sredstvima Europske ProblemiPo mnogočemu Zagreb danas nije onakav kakav bi trebao biti. Zagreb ne koristi dovoljno potencijale koje ima. Gotovo da nema projekta koji je financiran bespovratnim sredstvima Europske unije. Puno je toga zanemareno, zapušteno, ne osjeća se poduzetnički impuls koji jedino može grad izvući iz krize. Da ne govorim o radu Holdinga, neracionalnom i netransparentnom trošenju novca poreznih obveznika, nenamjenskim trošenjem sredstava prireza, broju stanovnika koji nema vodovod i kanalizaciju, lošim prometnicama i prometnom kolapsu, nedovoljnom broju vrtića, ...unije. Puno je toga zanemareno, zapušteno, ne osjeća se poduzetnički impuls koji jedino može grad izvući iz krize. Da ne govorim o radu Holdinga, neracionalnom i netransparentnom trošenju novca poreznih obveznika, nenamjenskim trošenjem sredstava prireza, broju stanovnika koji nema vodovod i kanalizaciju, lošim prometnicama i prometnom kolapsu, nedovoljnom broju vrtića, ZG Holdingruševnim školama, bijegu industrije zbog ogromnih nameta za komunalne usluge i tako bih mogla u nedogled.

Ovo što imamo danas sigurno nije stanje koje zadovoljava žitelje najvećeg hrvatskog grada. A svi problemi koje sam nabrojala, nisu rezultat globalne ekonomske krize jer je proračun grad Zagreba i te kako dostatan da se mnogi od navedenih problema riješe. Uz njegovu racionalniju i transparentniju raspodjelu vjerujte mi brzo bih vratila osmjeh građankama i građanima grada Zagreba.

Činjenica je da vladajući nemaju ideju kako riješiti krucijalne probleme funkcioniranja grada. Stoga krivicu za to stanje pokušavaju prebaciti jedni na druge – Gradsko poglavarstvo na Holding i obratno. Na žalost svi mi postajemo žrtve njihova sukoba, možda bolje rečeno sukoba dojučerašnjih partijskih kolega. Hvala Bogu, lokalni izbori su sve bliži i oni jedini mogu zaustaviti to „prepucavanje" čiji račun plaćaju građani grada Zagreba.

Oni, koji su nas uvjeravali da znaju i da će uz njih život biti bajka, samo su se svađali i probleme grada „gurali pod tepih". Pri tom su suglasni bili jedino u odobrenju poskupljenja komunalnih i drugih usluga i slanju građanima ovršitelja i ovrha zbog nemogućnosti plaćanja računa. Ne vjerujem da su građani spremni takvima dati još jedan mandat i podržati njihove skupe igrice.

Okrenimo se i vrlo praktičnim temama. Velik dio roditelja u Zagrebu na ovaj ili onaj način pati od manjka mjesta u vrtićima, o čemu je bilo dosta riječi po novinama. Slično je sa smještajem umirovljenika. Puno obećanja, a malo konkretnih djela. Kako Vi vidite ovu problematiku?

Danas grad godišnje iz svojeg proračuna za potrebe sustava predškolskog odgoja izdvaja preko 720 milijuna kuna, od čega preko 580 milijuna ide na troškove zaposlenih, a koji skrbe o preko DjecaGrad bi mogao potaknuti vlasnike različitih postojećih ad-hoc igraonica da kreiraju i ponude programe cjelodnevnog smještaja za djecu i na taj način rasterete postojeće gradske ustanove. Uz njih, slični poticaji bi mogli biti dani i drugim institucijama, poput vjerskih ili sportskih udruga, osnovnih škola te javnih i privatnih poduzeća. Dodatno, grad bi mogao pomoći i davanjem gradskih prostora u povoljan najam roditeljima koji su spremni sami se organizirati na nekoj mikrolokaciji (recimo adaptacijom dijela prostora mjesnih odbora po četvrtima) i samostalno angažirati odgajatelje.33.000 mališana u 60 gradskih dječjih vrtića. To je jedan vrlo nepovoljan kontekst i zato su potrebni hrabri i promišljeni potezi kako bi se osigurali nužni preduvjeti za kvalitativnu i održivu djecji-vrtic-099promjenu cjelokupnog koncepta brige o najmlađima u gradu Zagrebu.

HDZ je svjestan izazova vezanih uz raspoložive smještajne kapacitete, ali koji posljedično imaju snažan utjecaj i na samu kvalitetu i izvedbu programa, obzirom da su normativi definirani državnim standardima na krajnjoj granici izdržljivosti kada primjerice predškolska grupa zna brojati i do 36 djece na dva odgajatelja. Mi bismo zato svoj angažman u ovom segmentu brige za naše sugrađane usmjerili na dva polja: prvo, u smjeru povećanja ukupnih smještajnih kapaciteta i drugo, u smjeru povećanja kvalitete i raznovrsnosti ponuđenih programa.

Naime, grad bi mogao potaknuti vlasnike različitih postojećih ad-hoc igraonica da kreiraju i ponude programe cjelodnevnog smještaja za djecu i na taj način rasterete postojeće gradske ustanove. Uz njih, slični poticaji bi mogli biti dani i drugim institucijama, poput vjerskih ili sportskih udruga, osnovnih škola te javnih i privatnih poduzeća. Dodatno, grad bi mogao pomoći i davanjem gradskih prostora u povoljan najam roditeljima koji su spremni sami se organizirati na nekoj mikrolokaciji (recimo adaptacijom dijela prostora mjesnih odbora po četvrtima) i samostalno angažirati odgajatelje.

Drugi dio angažmana grada odnosio bi se na standardizaciju kvalitete i povećanje broja i vrsta takvih programa kroz potpore za obrazovanje novih odgajatelja, njihove dodatne specijalizirane edukacije, osiguravanje pomoći stručnih timova (psiholozi, pedagozi, medicinske sestre) i pomoć u izradi (sa standardima usklađenih) konkretnih planova i programa rada takvih inicijativa izvan okvira gradskih vrtića. Ovime bi se ujedno osigurala i nova radna mjesta, rasteretilo bi se postojeće gradske ustanove, a dio gradskih prostora koji su danas neiskorišteni dobio bi značajnu i korisnu svrhu.

Dotakli bismo se i nesređenoga stanja u osnovnom i srednjem školstvu. Iako je to najviše u ingerenciji ministarstva kojega trenutno vodi ministar Željko Jovanović, ostaje činjenica da su mnogi naši sugrađani izluđeni činjenicom da za upis u pojedine zagrebačke gimnazije nije dovoljan niti uspjeh 5,0. Gdje to vodi, i što bi eventualno danas-sutra na nacionalnoj, pa onda i gradskoj, razini HDZ mogao ponuditi?

Školovani, kompetentni i poduzetni mladi ljudi su uporišna točka uspjeha i ovog grada i ove zemlje. A sve to počinje još u predškolskoj dobi i zato se taj sustav ne smije prepustiti stihiji. Pitanje upisa u srednje škole vezano je s relevantnim pravilnicima i upisanim kvotama. Svakako treba biti transparentno što su elementi prednosti između istih prosjeka kako se ne bi dovodilo u pitanje diskriminaciju po bilo kojoj osnovi.

Trenutno je u Hrvatskoj aktualna afera jednog drugoga ministra Ostojića, ne Vašega protukandidata, onoga koji vodi Ministarstvo turizma. Afera je vezana za basnoslovno  bogaćenje kroz prenamjenu zemljišta. Međutim, dovoljno je pogledati obronke Medvednice koji su činili zelene zone, sad i prije desetak godina, za shvatiti kako su se i u gradu Zagrebu prenamjene zemljišta u korist privatnih investitora masovno prakticirale. Na mnogim lokacijama zeleni pojas stanjen je do neprepoznatljivosti, a zamijenile su ga brojne urbane vile koje su, usput budi rečeno, prekoračile sve moguće urbanističke propise kad je omjer beton/zelenilo u pitanju, jasno na štetu ovoga drugog. Izdvojili smo ovaj primjer jer on zorno pokazuje kako su u gradu Zagrebu privatni interesi nadjačali javne. Može li se tu što promijeniti ili su stvari otišle predaleko?

Kad bi to bila samo Medvednica, lako bi smo stvari doveli u red. A što je sa Trešnjevkom, Dubravom, Kozari Bokom ili Novim Zagrebom u kojem se predivne zelene površine pretvaraju u Medvednicagradilišta? Koje god naselje da navedem imat ćete istovjetne probleme. Za početak, takvu praksu ćemo zaustaviti i promijeniti filozofiju u lakom mijenjanju generalnog urbanističkog plana.

Tko smo mi da potrošimo sve gradske resurse i generacijama koje dolaze ostavimo kaos. Koliko god se to nekom sviđalo ili ne, pobornik sam konzervativnog pristupa u mijenjanju GUP-a. Mi naprosto ne smijemo dopustiti da se za šaku kuna olako mijenja GUP i devastiraju dugo čuvane zelene površine. Zbog takve politike i pogodovanja sitnim interesima, Sljemenski obronci koji predstavljaju pluća grada Zagreba zahvaćena su betonskim karcinomom.

Zagreb je osim što je nekad bio industrijsko središte, ujedno bio i kulturno središte. Za loše stanje u privredi prvenstveno su odgovorne hrvatske vlade, ali na kulturnom planu jedinice lokalne samouprave imaju još uvijek znatan manevarski prostor. Međutim, stanje s kulturom u gradu Zagrebu je loše, to govore i umjetnici i publika, a o kulturi se nažalost najviše govori u kontekstu skandala, koji su najčešće političke i ideološke naravi. Što se tu može učiniti?

Za loše stanje i nezadovoljstvo na području kulture u gradu Zagrebu odgovornost nose prije svega oni koji su mogli zGKulturaKao gradonačelnica učinit ću sve da Zagrebu vratim "rukopis" kulturne metropole. Za početak: gradu trebaju nova moderna Gradska knjižnica, dovršenje zgrade Povijesnog muzeja u sklopu projekta revitalizacije kulturne baštine, dovršenje zgrade Muzičke akademije i nova koncertna dvorana.odlučivati, a odlučivali su krivo. Kultura jednoga grada i države mora nadrasti ideologiju medija, novinara, koji su ju sveli na pijedestal skandala. Također, kultura, za koju konstatirate da je politički ideološki obojena, više je rezultat medijske propagande, na koju"nasjedaju" odgovorne gradske strukture sklone dodvoravanju medijima, te na odgovorna mjesta u kulturi nisu odabirali kompetentne osobe.

Kultura ne može biti svedena na showbiz, medijski impostirane osobe koje se "dopadaju" masi. Kultura je na određeni način elitizam odabranih, pri tome mislim – onih kulturnih elita koji ju žive i promoviraju. Kao gradonačelnica učinit ću sve da Zagrebu vratim "rukopis" kulturne metropole. Za početak: gradu trebaju nova moderna Gradska knjižnica, dovršenje zgrade Povijesnog muzeja u sklopu projekta revitalizacije kulturne baštine, dovršenje zgrade Muzičke akademije i nova koncertna dvorana.

Dakako, Zagreb će doživjeti kulturnu renesansu zahvaljujući pomno odabranima i stručnima koji će promovirati kulturnu infrastrukturu grada. Pitati i slušati struku - to bi bio način kako nadvaldati ovu situaciju koju postavljate svojim "pitanjem.

Koje biste još probleme u gradu Zagrebu Vi izdvojili, te kakva biste rješenja za njih ponudili?

Prije svega želim istaknuti kako je HDZ posljednji put bio na vlasti u Zagrebu prije trinaest godina. Od tada gradom upravlja isključivo SDP i njihov do nedavno partijski veteran Milan Bandić. A s koliko uspjeha vidimo svakodnevno iz priloženog. Gomilanje gubitaka, neracionalno i netransparentno poslovanje Gradskog poglavarstva i Holdinga, gotovo svakodnevna poskupljenja komunalnih i drugih usluga koje pruža Grad, neizgrađena infrastruktura, ne rješavanje problema odlaganja smeća i da ne lognabrajam dalje.

ObećanjaKao što sam već rekla vremena za zvučna obećanja su prošlost, kao što su i prošlost ljudi koji su mnogo obećavali, a malo toga ostvarili. Zbog krize, koju je sadašnja vlast produbila na razini države i tako nas dovela gotovo do "prosjačkog štapa", potrebna nam je nova vizija i rješenja kao što nam je potrebna nova vizija za grad Zagreb. Zagreb istinska metropola, sa svim obilježjima koje ima to značenje riječi vizija je naše budućnosti.Sve to mi daje za pravo kada govorim kako je došao trenutak da se u gradu Zagrebu promjeni vlast. A ja sa svojim timom nudim Grad Zagreb, suvremenu metropolu s karakterom i identitetom kroz investicije u razvoj gospodarstva, poticanje visokog obrazovanja i zapošljavanja , razvoja gradskih, kulturnih i sportskih potencijala te brigu o mladima, hrvatskim braniteljima, umirovljenicima i svim socijalno ugroženim kategorijama građana. Zagreb to može i mora.

Namjerno ne spominjem neke megalomanske projekte jer su vremena velikih obećanja i laži odavno iza nas i stoga nudim ono što je realno, i ostvarivo. Primarni mi je cilj omogućavanje građanima Zagreba kvalitetniji život, odnosno bezbolnije prevladavanje krize, za koju nisu krivi, a njome su najviše pogođeni.

Kao što sam već rekla vremena za zvučna obećanja su prošlost, kao što su i prošlost ljudi koji su mnogo obećavali, a malo toga ostvarili. Zbog krize, koju je sadašnja vlast produbila na razini države i tako nas dovela gotovo do "prosjačkog štapa", potrebna nam je nova vizija i rješenja kao što nam je potrebna nova vizija za grad Zagreb. Zagreb istinska metropola, sa svim obilježjima koje ima to značenje riječi vizija je naše budućnosti.

Profesionalna ste političarka i do sad ste obavljali vrlo različite dužnosti. Što mislite koje su Vaše glavne prednosti, a što mane, kao kandidatkinje za gradonačelnicu grada Zagreba?

Rođena sam u Zagrebu u kojem sam provela najljepše godine života. Uvijek sam željela da moj grad bude primjer drugim gradovima, tim više što ima izuzetno povijesno i tradicijsko nasljeđe. 60761619-margareta-madzericPripadnik sam jedne nove, usuđujem se reći drugačije generacije od one koja danas vodi Zagreb i koja ga gura po kvaliteti života na začelje europskih gradova.

Ne smatram to prepotentnim ako kažem da imam želju, energiju i prije svega znanje da zajedno s našim sugrađanima od Zagreba napravimo istinsku europsku metropolu. Nije važna veličina i broj stanovnika, u tom se ne možemo mjeriti s velikim europskim gradovima, važno je funkcioniranje grada i kvaliteta života u njemu. Po tome moramo biti uz bok najrazvijenijim gradovima Europske unije.

Konkretno kad me pitate o mojim prednostima i manama najbolji sud dat će birači. Drugim riječima, ne opterećujem se protukandidatima, koncentrirana sam na predstavljanje svoje vizije razvoja grada i vjerujem da ću uspjeti zadobiti povjerenje birača i pobijediti.

Kako gledate na stanje u Hrvatskoj u nekoliko sljedećih godina? Nezadovoljstvo je veliko, a za aktualnu vlast svi govore kako je nesposobna. Ipak, da bi se situacija pozitivno razriješila potrebno je ponuditi stvarnu alternativu postojećem stanju, a to bez kvalitetnih ljudi ne ide. Slažete li se s našom procjenom, i kako tu HDZ stoji, počevši od gradske razine?

Kao vodeća politička stranka u Republici Hrvatskoj HDZ i u tom pogledu prednjači. Prije svega želim istaknuti kako smo ostvarili sve strateške ciljeve postavljene devedesetih godina. Hrvatska je međunarodno priznata i visoko - pozicionirana u zajednici demokratskih zemalja svijeta, uspjeli smo se obraniti od srpske agresije i pobijediti u nama nametnutom ratu, ušli smo u NATO i konačno u srpnju ulazimo u Europsku uniju.

Posljednjim stranačkim izborima stranku smo osjetno osvježili ne odričući se pri tom iskustva starijih članova. Na cijeni su dobili stručnost i inicijativa. Svjedoče o tome i kandidati za gradonačelnike te liste kandidata za druga tijela na lokalnoj razini. Takav trend vidljiv je i u kandidacijskoj listi HDZ-a za izbore za EU parlament. Usporedite ih s kandidatima drugih stranaka za EU parlament i sve će vam biti jasno!

M. M.

Uto, 14-01-2025, 07:56:32

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.