Razgovor s Darijom Župančić
R azgovarao sam s poslovnom savjetnicom i direktoricom tvrtke za poslovno vođenje tvrtke Darijom Župančić u uredu tvrtke D3 Megafactor, s ciljem da mi približi novu fiskalnu politiku koja stupa na snagu 1.1.2013. Mnogo je toga zakonom nedorečeno te sam htio nedoumice razobličiti u ovom razgovoru.
Fiskalizacija se ostvaruje donošenjem internog akta - o poslovnicama i načinu slijednosti računa, koji se zadržava u tvrtci i pokazuje za potrebe poreznog nadzora. Prilagodba računa je vrlo bitna za fiskalizaciju; vrijeme i datum računa, oznaku oeratera, oznaku osobe koja je izdala račun, te oznaku načina plaćanja.
Dostava podataka o poslovnim prostorima u kojima se naplaćuje gotovina, kroz uspostavljeni sustav razmjene podataka, fiskalizaciju izdanih računa, ovjeru, izdavanja računa, putem uspostavljenja veze za razmjenu podataka, održavanje kontinuiteta poslovanja, nabavka knjige uvezanih račun.
Zanima me jesu li veleprodaje, koje ne rade s gotovinom i karticama obveznici fiskalizacije?
I veleprodaje su obveznici fiskalizacije, ali one koje ne rade s gotovinom ne moraju kupovati udređaje za direktan kontakt s FINOM. Te veleprodaje moraju tek prilagoditi poslovanje kao i svi obveznici fiskalizacije, prilagoditi račune, donijeti interni akt, te istaknuti upozoravajuću naljepnicu.
Smatra li se plaćanje karticama "Maestro", "Visa"," Mastercard"i American Express i ostalim bilo debitnim, bilo kreditnim karticama prometom gotovinom?
Plaćanje navedenim karticama i drugim debitnim karticama smatra se prometom u gotovini. Nije potrebno provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa, ako se plaćanje obavlja općom uplatnicom na račun i ako se plaća s računa na račun.
Ako sve račune naplaćujemo uplatom na račun, treba li takva osoba nabaviti certifikat od FINE te kupiti naplatni uređaj?
Ne treba, kako njegova naplata nije ona koja se po Zakonu smatra gotovinom , pa s tim u svezi ne treba nabaviti niti certifikat, niti uređaj za naplatu. Međutim ne smije niti primiti uplatu , koja se smatra gotovinom.
Jesu li neprofitne organizacije obveznici fiskalizacije, npr. udruge?
Neprofitne organizacije , koje su obveznice prometa na dobit su obveznici fiskalizacije. Znači neprofitne organizacije , koje su obveznici prometa na dobit ili im je Porezna uprava odredila rješenjem i to dio ili ukupnu djelatnost, svakako podliježu fiskalizaciji u svim elementima. Sve ostale udruge i organizacije nisu obveznici fiskalizacije.
Jesu li mjenjači obveznici fiskalizacije, s obzirom da koriste programe ovjerene od HNB-a i otkupljivači zlata?
Jesu. Moraju nabaviti uređaje i prilagoditi akte u poslovnicama u svezi takvog načina poslovanja.
Jesu li obveznici fiskalizacije iznajmljivači apartmana, postelja i soba?
Nisu, jer svoj dohodak ne ostvaruju od samostalne djelatnosti , već od imovine i imovinskog prava.
Jesu li obrtnici paušla obveznici fiskalizacije?
I oni su obveznici fiskalizacije , te isto moraju prilagoditi svoje poslovanje; prilagoditi sadržaj računa, akt o poslovnicama i opisom poslova i istaknuti naljepnicu o radu sa gotovinom.
Obveznici fiskalizacije nisu oni koji prodaju svoje proizvode na tržnici,kao i situacija da na tržnicama danas nema obveze izdavanja računa i na otvorenim prostorima, tako da i ti segmenti prodaje ne podliježu fiskalizaciji.
Kako će osobe koje npr. rade čišćenje stanova, odnosno tvrtke naplaćivati, znači izdavati račune; , na licu mjesta ili tijekom povratka u tvrtku?
Oni će biti dužni odmah po obavljenom poslu s prijenosnom blagajnom izdati račun.
Kako provoditi fiskalizaciju na otocima, koji imaju lošu internetsku liniju?
Taj problem u Zakonu predviđa čekanje računa 48 sati od izdavanja, ako i dođe do zastoja navodno stroj pamti kada je ukucan račun. Ako ima većih problema , može uz prijavu HAKOM-u. To je detaljno opisano na stranicama Porezne uprave.
Kako do sad to nije sprovođeno, molim vas na suzdržanost, jer tek trebamo vidjeti, kako će funkcionirati. Problem može ispasti izuzetno bitan i vrijeme će pokazati njegovu točnost.
Iz ovog razgovora se da naslutiti poprilični mali rok za provođenje fiskalizacije, jer je izuzetno mnogo detalja na koje se treba paziti, a vrlo je šturo objašnjeno u Zakonu. Isto tako iz ovih detalja i razgovora je razvidno kako su se država i stručne službe države mogla više približiti poslodavcima, seminarima i obučavanjem, te tako izbjeći sumnju kako je ovo samo dobra predstava za nabijanje kazni. Država se ovdje nije pokazala kao partner, nego kao i svaka prijašnja vlast, kao policajac. U policijskoj privrednoj kulturi nema suradnje, povjerenja, već logika kazni.
Kad idete s policijskom logikom izostaju rezultati, poduzetnička klima pada. Ako dodamo i uvjete u kojima se proglašava nelikvidnost,zapravo policijsko čišćenje privrednika je započelo. Pitanje je samo kada će doći vrijeme nelikvidnosti ovakve države?
Igor Drenjačević