Đ. Vidmarović: Vrijedan prilog hrvatskoj kulturnoj baštini

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2025.

U cjelini gledano Pavličevićeva zbirka imat će važno mjesto u hrvatskoj narodnoj kulturi i poslužit će svima koji će htjeti poslije njega stručno ili esejistički osvjetljavati kulturu s raznih aspekata i za pisanje stručnih radova. Ne će morati tražiti po arhivima ili odlaziti na teren, premda Pavličevićeva knjiga pokazuje jednu bitnu osobinu bećarca, a to je njegova „izdržljivost“, dugovječnost i neiskorjenjivost. (Đ. Vidmarović)

"Hrvatska u žrvnju Jugosfere" - rezervirajte svoj primjerak i omogućite drugo izdanje knjige!

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2025.

Knjiga je Hrvatska u žrvnju Jugosfere 2015. je tiskana u relativnoj maloj nakladi koja je odavno rasprodana. S obzirom na veći broj upita za njezinu kupnju koje je autor dobio prilikom predstavljanja knjige "Hrvatska - država koja se samoukida", postavilo se pitanje tiskanja drugog izdanja ove knjige. (dd)

J. Sabol: Uskrsnuli Isus - jedinstvena istina vjere u povijesti čovječanstva

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2025.

Istina o jednom čovjeku koja je jednom utvrđena, posvjedočena, priznata i spoznata ostaje istina za sva vremena. To načelo vrijedi i za Isusa iz Nazareta. Sama činjenica da se kronologija temelji na Isusovu rođenju pokazuje koliko je taj događaj bio i jest temeljni za čovječanstvo... Također je jedinstveno koliko su povijesno dobro osigurani i time vjerodostojni izvještaji o Sinu Božjem Isusu iz Nazareta. (J. Sabol)

Lirika Velikog petka: Ante Stamać, Adrijan Vuksanović i Tuga Tarle

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2025.

U Velikom tjednu prigodno objavljujemo duhovnu liriku nadahnutu Kristovom mukom s ovogodišnjega susreta Lirike Velikog petka. (hkv)

Pismo samostalnoga umjetnika II.

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2025.

Kažu, gotovo biblijski, da je unutar svake skupine potrebno odijeliti žito od kukolja, pa Vas i ovim putem srdačno molim, poštovana Republiko Hrvatska, da to učinite bez jeftinoga prikupljanja političkih bodova, jer preskupo je slušati učestale napade posljednjih dana, napade koji poopćavaju svaku zasebnu umjetničku priču. (T. Šovagović)

I. Bekavac: Svijet laži i orjunaških izazivanja

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2025.

Na ovu zemlju, na kojoj Hrvati žive više od tisuću godina, udarali su sa svih strana, ali ih nisu ni iskorijenili, ni s nje istjerali. Stoljećima su živjeli i u zajednicama s drugim narodima. Samo je sedam desetljeća Hrvatska bila dijelom države koja je mijenjala nazive, ali se uglavnom nazivala Jugoslavijom. Ovih dana tjednik 'Novosti', javlja da „onda kada se iz jednadžbe ukloni Jugoslavija, od današnje Hrvatske ne ostaje previše“. (I. Bekavac)

Lirika Velikog petka: Sonja Zubović, Alka Pintarić i Stanko Jerčić

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2025.

U Velikom tjednu prigodno objavljujemo duhovnu liriku nadahnutu Kristovom mukom s ovogodišnjega susreta Lirike Velikog petka. (hkv)

Deutsche Welle: Tko ima jače adute u trgovinskom ratu SAD-a i Kine?

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2025.

Stanje zbog uzajamnih carina između SAD-a i Kine sve više eskalira i razdor između dva najveća svjetska gospodarstva postaje sve veći. Tko će od ta dva ekonomska giganta duže izdržati i tko ima jače adute? (DW)

H. Hitrec: Zajecala Jeckova na novi Zakon o grobljima

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2025.

Donesen je u Saboru Zakon o grobljima. Slijedi realizacija, a noćnim pothvatima nepoznatih uklonjena je već i najspornija ploča. Zanimljiva je reakcija umjerene, je li, srpske manjine u provokativnom stilu, zajecala Jeckova pitajući hoće li sada sve ćirilične nadgrobne ploče biti uklonjene, a ne će naravno, pojavio se odnekud i neizostavni Milorad izvlačeći iz džepa spomene poginulim hosovcima, koje u svojoj nomenklaturi valjda trpa među ustaše. (H. Hitrec)

Lirika Velikog petka: Mirko Ivanjek, Anton Tamarut i Tomislav Marijan Bilosnić

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2025.

U Velikom tjednu prigodno objavljujemo duhovnu liriku nadahnutu Kristovom mukom s ovogodišnjega susreta Lirike Velikog petka. (hkv)

B. Stanić: Život na grobljima

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2025.

Ako današnji naraštaj političara u Hrvatskoj zbog konformizma, straha i drugih podilaženja nije pred predatorima u stanju zaštititi život od začeća do naravne smrti – u tome će sudjelovati žrtva najnevinijih. (B. Stanić, GK)

D. Pešorda: Tri hrvatska fenomena

Detalji

Objavljeno: 14. travnja 2025.

Tri junaka ovog teksta pripadaju različitim područjima djelovanja, generacijski jaz između najmlađeg i najstarijeg među njima je gotovo šezdeset godina, ali ono što im je zajedničko jest da je hrvatstvo stožerna točka njihova identiteta te da su vrhunski u onomu čime se bave obogaćujući na taj način Hrvatsku i hrvatstvo kao takvo. (D. Pešorda, HT)

Ugrožen niz profesionalnih aktivnosti Hrvatskoga kulturnog vijeća

Detalji

Objavljeno: 10. travnja 2025.

Dragi naši članovi, podupiratelji i čitatelji, ovim putem odlučili smo vas izvijestiti kako je zbog pomanjkanja minimalnih novčanih sredstava ugrožen niz profesionalnih aktivnosti Hrvatskoga kulturnog vijeća. (hkv)

N. Nekić: Petrovačka Dola i Negoslavci

Detalji

Objavljeno: 13. travnja 2025.

Još 1991. kada su ubili već u rujnu sve zatečene Hrvate na Sajmištu, pa pri tom i naše obiteljske članove, njih petero, tragali smo odmah na razne načine da saznamo kamo su ih bacili. (N. Nekić)

B. Dijanović: Poljska štiti djecu od pornografije – kada će Hrvatska?

Detalji

Objavljeno: 13. travnja 2025.

Što u cijeloj ovoj priči radi Hrvatska i oni koji njome upravljaju? Odgovor, na žalost, već znamo. Gdje su naši političari koji su inače vrsni prepisivači europskih zakona? Najlakše je plivati linijom manjeg otpora, usvajajući briselske „razumne i proporcionalne mjere“ koje se, u praksi, često pretvore u ispraznice. (B. Dijanović, HT)

S. Androić: A teške teme? Male općine i izbori

Detalji

Objavljeno: 13. travnja 2025.

Stvoren je dojam da se Hrvatska približava idealu razvijene lokalne demokracije, nešto poput Danske ili Nizozemske. Nažalost nije tako jer Hrvatska nije dovoljno ekonomski jaka da bi se svaka mala općina ili naselje mogli izdržavati, odnosno financirati vlastitu administraciju. (S. Androić, GK)

Poezija nedjeljom (154. – Cvjetnica)

Detalji

Objavljeno: 12. travnja 2025.

(KRIST u hrvatskom pjesništvu od Jurja Šižgorića do naših dana: antologija duhovne poezije; izabrao i priredio Vladimir Lončarević, Verbum, Split, 2007.)

Z. Miliša: Teoretičari zavjere i(li) promicatelji istine

Detalji

Objavljeno: 11. travnja 2025.

One koji otkrivaju režisere stvaranja kaosa i raznih društvenih anomalija (o)lako se svrstava u red podupiratelja zavjera. To je klasični primjer zamjena teza. (Z. Miliša)

Lirika Velikog petka uz stihove dvanaestero pjesnika

Detalji

Objavljeno: 11. travnja 2025.

U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu održan je u petak 11. travnja 2025. tradicionalni susret Lirika Velikog petka, jedan od najpoznatijih programa u sklopu svečanosti Pasionske baštine. (hkv)

Z. Mršić: Dva vojna saveza u Bruxellesu

Detalji

Objavljeno: 10. travnja 2025.

Ovaj se osvrt kao i većina mojih novijih osvrta isto bavi jednom značajkom sadašnje geopolitike. Osvrt se bavi, pravo rečeno, pretvorbom Europske unije u novi, dodatan vojni savez u Europi, u kojoj od 1949. godine postoji vojni Atlantski savez, u kojemu su članice osim mnogih europskih država i američke države SAD i Kanada te koji od 1967. godine ima sjedište isto u Bruxellesu. (Z. Mršić)

D. Dijanović: Problem Ukrajine i sigurnosne arhitekture Europe može se riješiti jedino dogovorom geopolitičkih teškaša

Detalji

Objavljeno: 10. travnja 2025.

Dogovor mora biti uz skladu s realističkom paradigmom međunarodnih odnosa, tj. mora uzimati u obzir interese svih strana imajući pritom na drugoj strani klackalice trenutne mogućnosti i sposobnosti. I Europa i Rusija su u velikim demografskim problemima i samo bi vođenje iracionalne politike i s jedne i s druge strane moglo ići u pravcu rata i novih demografskih gubitaka.

 Nepravedni mir u Ukrajini ili eskalacija šireg rata?

Međunarodni poredak stvoren nakon 1945. godine nedvojbeno umire, a novi se još nije rodio. U studijama međunarodne sigurnosti ovakva se razdoblja tretiraju kao najopasnija u povijesti.

Diljem Europe sve se više spominje mogućnost rata, a u nekim se zemljama već dijele brošure kako preživjeti prva tri dana rata i što pripremiti za taj scenarij. Mainstream mediji – isti oni koji podupiru ideologije koje ne prave razliku između muškarca i žene – sve više koriste ratnu retoriku poručujući kako je ruski napad pitanje dana.

Čini se da nikome u Europi nije do mira i do pregovora, nego svi žele nastavak rata.

Izbor Donalda Trumpa doveo je do velike pomutnje u Bruxellesu. Bruxelleski birokrati, naviknuti na kabinetsko-birokratske tipove političara, teško izlaze na kraj s nepredvidivim Trumpom. Amerika pod Trumpom nesumnjivo mijenja paradigmu. Dok je ranije vrijedilo MacKinderovo pravilo da kontrola istoka Europe znači i kontrolu svijetu, američka geopolitička paradigma se mijenja i prilagođava novim okolnostima.

Europa za SAD nije postala nebitna, ali se težište svjetske moći seli u azijsko-pacifičku regiju. Nova američka administracija svjesna je da je nemoguće napraviti obrnuti manevar Nixon-Kissingerove administracije i zabiti klin između Kine i Rusije približavanjem potonjoj zemlji, ali želi barem donekle otopliti odnose Moskvom. Cilj je spriječiti udruženi kinesko-ruski nastup protiv Amerike. Kako bi se približilo Rusiji, Trump želi pod svaku cijenu zaustaviti rat u Ukrajini, pa značilo to i teritorijalne koncesije Kremlju.

Europa s druge strane najavljuje veliko naoružavanje i nastavak pomoći Ukrajini. Ističu kako ne žele dati potporu nepravednom miru. Tako se nameće izbor između dvije opcije: nepravedni mir ili nastavak rata.

Koja je opcija manje zlo?

Postavlja se pitanje što Ukrajini i Europi donosi nastavak rata? Donosi nove ljudske žrtve u Ukrajini i teške ekonomske posljedice po Europu. Istina je da je EU najavila veliko naoružavanje u iznosu od 800 milijarda eura, međutim od birokratske odluke da se kreće u masovnu proizvodnju oružja do isporuke oružja na ratište može proći i nekoliko godina, što je, složit ćemo se, velik problem u situaciji dok su brojna vojna skladišta u Europi već poluprazna.

Elementarna logika (koju potpuno ignoriraju zagovaratelji nastavka rata!) nam govori da ako Ukrajina nije uspjela povratiti teritorije uz američku pomoć da će to još manje biti moguće uz pomoć samo europske strane koja za Amerikom na vojnom-obrambenom planu kasni petnaest godina. Logika nam nalaže da zaključimo da nastavak rata može donijeti samo nova teritorijalna proširenja Rusije čije snage u Ukrajini ne napreduju brzo, ali ipak napreduju i imaju inicijativu.

Dakako, ovdje govorimo o situaciji u kojoj se europske vojske ne bi izravno miješale u rat. S druge strane, uključivanje europskih, tj. NATO snaga u rat označilo bi početak velikoga europsko-ruskog rata (u kojemu EU ne bi iza sebe imala Ameriku!) koji bi ostavio nesagledive posljedice po europsku budućnost.

Koja je onda opcija manje zlo: nepravedni mir u Ukrajini ili eskalacija šireg rata?

Dakako, posve je opravdan argument da Rusija ne će stati na Ukrajini. Međutim, sve je pitanje odnosa snaga i trenutnih sposobnosti. Ruska vojska trenutno ima inicijativu na ratištu, no u tri godine rata još uvijek nije uspjela osvojiti niti Donbas, a trebalo im je pola godina da potisnu Ukrajince iz Kurske oblasti. Bilo kakvo širenje rata, bilo na Pridnjestrovlje ili na baltičke zemlje trenutno nije realno jer ruske snage ne mogu kontrolirati toliko razvučenu bojišnicu. Da ne govorimo o projekcijama da bi ruska vojska mogla napasti Poljsku, državu koja je naoružana do zuba. Iako nesumnjivo ima pretenzije i prema dijelovima baltičkih zemalja s velikom ruskom manjinom, Rusija bi trenutno teška mogla osvojiti i te zemlje. Ponovimo: sve je pitanje odnosa snaga i trenutnih sposobnosti.

Rusija je danas najveća zemlja na svijetu ne zbog toga što je vodila miroljubivu politiku, nego zato što je stoljećima vodila osvajačku politiku. Međutim, posve je nerealno da bi Rusija mogla voditi rat protiv cijele Europe. Europa je tu u prednosti i u ljudstvu i u konvencionalnom naoružanju. Dakako, ima i onih rusofila koji tvrde da bi ruska vojska za tri dana bila u Parizu, no ti isti ne mogu objasniti kako ista ta vojska ne može u tri godine osvojiti Donbas.

S druge strane, postoji i ona iracionalno rusofobna struktura u Europi koja konstantnim najavama o predstojećem ruskom velikom napadu na Europu (tako možemo čitati naslovnice da će ruska vojska, ako padne Ukrajina, biti na 450 kilometara od Hrvatske, kao da u ruskom stožeru nemaju pametnijeg posla nego planirati napad na Hrvatsku!) zapravo i sama uveličava snagu ruske vojske. Naravno, pumpanje ratne psihoze ovdje je dijelom i u funkciji legitimiranja (Chomsky bi rekao „proizvodnja pristanka“) najavljenoga predstojećeg velikog naoružavanja. Ovaj će projekt donijeti velike ekonomske benefite vojnom-industrijskom kompleksu.

Dugoročno, Europa mora ulagati više u svoju sigurnost i obranu. Figurativno govoreći, vrijeme života na račun roditelja je iza nas, potrebno se je osamostaliti i preuzeti odgovornost. No za jačanje Europe nije dovoljno samo povećati izdvajanja za obranu. Potrebno je mijenjati mentalitet. Britanski veteran Ben McBean, koji je izgubio ruku i nogu u Afganistanu, primjećuje da se mentalitet ljudi promijenio. Nema više domoljuba. „Taj mentalitet je nestao i bit će ga teško vratiti“, rekao je McBean prošle godine. Osim toga, Europa mora odustati od promicanja nakaznih protuživotnih politika koje rezultiraju demografskom katastrofom. Bez te promjene na vrijednosnom planu ideja strateške autonomije ostat će mrtvo slovo na papiru.

Biti realan

Problem Ukrajine i općenito sigurnosne arhitekture Europe može se riješiti jedino širim dogovorom geopolitičkih teškaša koji će uključivati uzimanje u obzir i interesa manjih zemalja. Pregovori o Ukrajini morali bi uključivati širi dogovor koji će se odnositi ne samo na budućnost Ukrajine, nego i svih Rusiji susjednih zemalja. Moraju postojati jasno definirana sigurnosna jamstva. Bilo kakvo zamrzavanje konflikta bez jasnog dogovora možda će kratkoročno smanjiti broj žrtava, ali predstavlja recept za nastavak sukoba u budućnosti.

Dogovor mora biti uz skladu s realističkom paradigmom međunarodnih odnosa, tj. mora uzimati u obzir interese svih strana imajući pritom na drugoj strani klackalice trenutne mogućnosti i sposobnosti. I Europa i Rusija su u velikim demografskim problemima i samo bi vođenje iracionalne politike i s jedne i s druge strane moglo ići u pravcu rata i novih demografskih gubitaka. No pitanje je koliko je racionalnost odlika današnjih političkih struktura.

U medijima u Hrvatskoj u posljednje smo se tri godine nagledali i naslušali geopolitičkih, sigurnosnih i vojnih analitičara koji su imali odgovore na sva pitanja. Šteta je samo što su većinu prognoza promašili. No ništa zato. Oni dalje svakodnevno prodaju svoju pamet u tim istim mainstrem medijima.

Realnost je takva da bi bilo oholo davati apodiktičke zaključke (iako će spomenuti analitičari, dakako, i dalje imati odgovore na sva pitanja!) o tome što nas očekuje u budućnosti. S obzirom na sigurnosnu dilemu između više uključenih aktera teško je prognozirati kako će koja strana reagirati na koji prijedlog i kakve će, ponovno, biti reakcije drugih strana. Jasno je tek to da zelotsko inzistiranje na maksimalističkim pozicijama s bilo koje strane može donijeti jedino nastavak rata, novih razaranja i novih ljudskih žrtava.

Prosvjetitelji su tvrdili da od 18. stoljeća živimo u vremenu vladavine razuma. Činjenica je, međutim, da upravo u posljednjih više od dva stoljeća svjedočimo najnerazumnijim postupcima u povijesti ljudskog rata, koji su rezultirali s dva svjetska i nizom krvavih regionalnih ratova. U vremenu vladavine razuma sve je manje razuma i racionalnosti. Zato je nemoguće davati optimistična predviđanja. Možemo se tek nadati da kod političkih elita postoje još barem natruhe racionalnosti i da ne će prevladati želje onih koji imaju golemu moć, a priželjkuju rat i kaos.

Davor Dijanović

B. Dijanović: Je li feminizam jedan od krivaca za izumiranje Zapada? Kako feministička revolucija urušava demografiju

Detalji

Objavljeno: 10. travnja 2025.

Ako se ne poduzmu koraci kako bi se zaustavio pad nataliteta i preokrenula trenutna antiživotna klima, budućnost zapadnih društava mogla bi izgledati drastično drugačije. „Što čovjek sije, to će i požnjeti“, piše u Bibliji. (B. Dijanović, HT)

J. Sabol: Vjerujem u Boga i Bogu ljubavi

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2025.

Ako smo zaista tu i tamo, ili čak često, uznemirivani racionalnim pitanjem zašto vjerujemo, ponavljajmo si onaj odgovor, kojeg nam je objavio sam Bog po Isusu Kristu: vjerujem u Boga ljubavi, vjerujem Bogu ljubavi, i konačno: vjerujem jer je Bog Ljubav. Mi katolici vjerujemo u Boga Abrahama, Izaka, Jakova i Boga Isusa Krista jer je taj Bog, i samo taj Bog: Stvoritelj, Otac, Spasitelj, Bog-Ljubav. (J. Sabol)

Z. Mršić: Namet trošarina ubrzava političku globalizaciju svijeta

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2025.

Osvrt se bavi političkim odgovorom „ostatka svijeta“ Trumpovoj prisilnoj ideji ili paranoji nametanja uvoznih trošarina pojedinim državama (Meksiku, Kanadi, Venezueli i drugima) te pojdinim udrugama država (Europskoj uniji, ASEAN-u, MERCOSUR-u ili trgovinskoj udruzi Južne Amerike i drugima). (Z. Mršić)