Damir Borovčak dugogodišnji je aktivan domoljubni djelatnik, politički analitičar, organizator, putopisac, publicist i povijesni istraživač. Član je Časnoga suda Hrvatskoga kulturnog vijeća i autor brojnih priloga na Portalu HKV-a.

Tekstovi na Portalu HKV-a

Damir Borovčak – Reportaže na Portalu HKV-a

Damir Borovčak – Ostali prilozi na Portalu HKV-a

Životopis

Rođen je 1949. godine u Zagrebu. Diplomirani je inženjer strojarstva, dugogodišnji aktivan domoljubni djelatnik, politički analitičar, organizator, putopisac, publicist i povijesni istraživač.

U veljači 1991. vratio se iz Kanade u obranu domovine na osobni poziv predsjednika dr. Franje Tuđmana pri njegovu posjetu Torontu 22. rujna 1990. godine. Bio je ratni tajnik za iseljeništvo u Središnjici HDZ-a, a potom pomoćnik ministra u Ministarstvu iseljeništva RH, u mandatu ministra dr. Zdravka Sančevića. Postao je član HDZ-a 19. ožujka 1990. u Torontu, a prestao biti član 2002. godine, nastupanjem Sanaderove oligarhije. Danas nije član ni jedne političke organizacije.

Član je skupštine Udruge Radio Marija, Hrvatskoga književnoga društva sv. Jeronima, Hrvatskoga društva katoličkih novinara, Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva, Hrvatskoga kulturnoga vijeća i Zaklade Sisačke biskupije za izgradnju crkve u Zrinu. Idejni je začetnik i jedan od osnivača Udruge Macelj 1945. Nepunih 15 godina bio je urednik emisije Vjera u sjeni politike na Radio Mariji. Autor je 20-ak knjiga i urednik više knjiga drugih autora. Autor je više stotina članaka objavljenih u tiskanim i elektroničkim medijima.

Poticatelj je obnove štovanja svetoga Josipa kao zaštitnika hrvatskoga kraljevstva odlukom Hrvatskoga sabora 1687. godine. Zaslužan je za ideju i poticaj postavljanja reljefa sv. Josipa na ulazu u Hrvatski sabor 2008. godine. Idejni je začetnik I. spomen-pohoda u Gvozdansko 2010. godine, povijesno mjesto hrvatskoga velejunaštva. Pokretač je dvadesetak važnijih domoljubno-povijesnih i društveno-političkih inicijativa.

Za svoj društveni rad dobio je mnogobrojne zahvalnice i priznanja. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je s tri državna odličja.

Inicijative D. Borovčaka

• AMAC-RB mreža

AMAC-RB mreža djelovala je od 1990. godine kao prijateljska komunikacijska mreža razmjene informacija bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta – Almae Matris Alumni Croatica – AMAC. Uključio se krajem 1999. na AMAC-RB mrežu elektroničke pošte, koja je tada povezivala tridesetak Hrvata intelektualaca, na svim stranama svijeta. Kao jedan od vrlo aktivnih članova Hrvatske proširuje mrežu na više stotina primatelja svakodnevnih obavijesti širom svijeta. Na mreži AMAC-RB postaje jedan od najredovitijih i najaktivnijih pisaca.

• APEL za Knin

Preko AMAC-RB mreže pokrenuo je akciju prikupljanja pomoći Hrvatima u Kninu 2000. godine uz pomoć hrvatskoga iseljeništva. Kad je Kninom zavladala glad i sveopća nestašica, uspješno je pokrenuo prikupljanje više desetaka kamiona pomoći hrane i raznih  drugih potrepština. Tako se AMAC-RB mreža iskazala na djelu. To se potvrdilo već u jednom od prvih telefonskih razgovora s fra Petrom Klarićem, gvardijanom samostana u Kninu, koji je ushićeno uskliknuo: „Uz pomoć vaše mreže učinjeno je čudo!“ Nedugo potom, u nastavku APELA ZA KNIN otvorena je i Caritasova pučka kuhinja najpotrebitijima, tada osiromašenim i gladnim Hrvatima u Kninu, ali i drugim stanovnicima, bez obzira na vjeru ili nacionalnost.

• Crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu

Preko AMAC-RB mreže pokrenuo je 2000. godine obavijesti hrvatskom iseljeništvu o potrebi izgradnje zavjetne crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu. Kamen temeljac s groba sv. Petra iz Rima poslao je 1997. papa Ivana Pavao II. Kasnijim foto-reportažama nastavio je obavještavati o stanju u Kninu. Svečanom misom u prostoru tvorničkog skladišta 2007. blagoslovljena je privremena crkva. Dana 25. rujna 2011. u privremenoj crkvi svečano je blagoslovljeno gradilište i položen kamen temeljac te započela izgradnja crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu. Crkva je završena i posvećena na svečanoj misi 4. kolovoza 2015., koju je predvodio šibenski biskup mons. Ante Ivas, uz suslavlje oko 60 svećenika.

• Izumitelj David Schwarz (1850. – 1897.)

Od 2000. vodio inicijativu za dostojno obilježje na zgradi gdje je u Zagrebu konstruiran švarcoplan (cepelin). Izumitelj David Schwarz doselio se u Zagreb oko 1875., živio i radio na Trgu Nikole Zrinskog 17 na 2. katu. Početkom 1890. u svom stanu na Zrinjevcu izradio je nacrte prvoga zračno upravljivoga broda – dirižabla, koji je poslije neopravdano prozvan 'cepelin'. Zračni brod Davida Schwarza, prvi u svijetu, poletio je i podignuo se na visinu od 464 metra. Schwarz je na putu prema Berlinu iznenadno umro u Beču, gdje je i pokopan. Nacrte broda od udovice Melani Schwarz otkupio je grof Ferdinand von Zeppelin te je Schwarzov izum nezasluženo dobio ime 'cepelin'. 

• Hrvatski populacijski pokret – HPP

Godine 1992. upoznao je hrvatskoga domoljuba, svećenika don Antu Bakovića, tada pomoćnika ministra u ondašnjem Ministarstvu obnove. Razmjenjivali su mišljenja i nezadovoljstva o tadašnjem stanju u strukturama državne uprave i vlasti.

Godine 2001. započeo je suradnju s Hrvatskim populacijskim pokretom – HPP i listom Narod, čiji je glavni urednik i nakladnik don Anto Baković. Poticao je širenje Naroda i izdanja knjiga HPP-a preko AMAC-RB mreže u iseljeništvu.

U svibnju 2009. sudjelovao je na Savjetovanju Pronatalitetnoga pokreta u svezi s demografskom politikom u Hrvatskoj. Don Anto Baković i izlagači već tada su upozoravali na vrlo loše demografsko stanje, no ponuđena su i rješenja. Da je vlast u Hrvatskoj tada poslušala i primijenila zaključke s tog savjetovanja, danas bi demografsko stanje u Hrvatskoj bilo znatno bolje.

U rujnu 2011. nazočio je jedinstvenom događaju u punoj dvorani Zetra u Sarajevu, na beatifikaciji Drinskih mučenica, najvećom zaslugom don Ante Bakovića.

• RADIO MARIJA – Vjera u sjeni politike

Početkom listopada 2001. pozvan je na suradnju s Radio Marijom, kao urednik i voditelj nove emisije o vjeri i politici u medijski objavljenim vijestima. Emisija je nazvana Vjera u sjeni politike, emitirala se uživo, prvi put 28. listopada 2001., i nadalje jednom mjesečno. Emisije su bile posvećene aktualnim temama i događajima o vjeri i politici za koje je autor procijenio da su u svojevrsnoj povezanosti. Cilj je bio uvijek isti: s pouzdanjem u vjeru i uz zalaganje za istinu, rasvijetliti pojedine aktualne vijesti i događaje koji su zanimljivi katoličkoj javnosti, kako bi se osviješteno moglo krenuti u bolju budućnost. U nepunih 15 godina, ukupno je emitirano 155 emisija. Pisani sadržaj tih rado slušanih emisija objavljen je u nizu od šest knjiga Vjera u sjeni politike (Zagreb, knjiga 1. - 2004., knjiga 2. - 2006., knjiga 3. - 2008., knjiga 4. - 2010., knjiga 5. - 2013. i knjiga 6. - 2015.) koje su trajno aktualne kao svojevrsna kronika crkvenih, društvenih i političkih događaja.

• Prosvjed obespravljenih hrvatskih policajaca

Od ožujka 2002. do studenoga 2003. trajao je prosvjed hrvatskih branitelja policajaca na Trgu sv. Marka ispred Banskih dvora, zbog nepravednog otpusta 3700 hrvatskih branitelja iz policije, u mandatu predsjednika Vlade Ivice Račana i ministra unutarnjih poslova Šime Lučina. Od 1. listopada 2002. do 22. studenoga 2003. prosvjednici su svakodnevno u 17,30 molili svetu krunicu pri upaljenoj hrvatskoj svijeći. Od ukupno 613 dana prosvjeda više od 400 dana dolazio je svakodnevno u obilazak i na molitvu krunice. Napisao je nekoliko apela i članaka potičući pomoć obespravljenim hrvatskim policajcima koji su nepravednim rješenjima tadašnje vlasti ostali bez posla. Prosvjed je stavljen u mirovanje (i okončan) dan prije izbora novoga predsjednika vlade. O prosvjedu je više puta pisao u raznim glasilima.

• Hrvatski branitelj M. K. (*1939. – 2008.)

Godine 2004. započeo inicijativu pomoći hrvatskom branitelju M. K., s nekoliko dopisa potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor. Zbog opstruktivne bolesti pluća, potrebno je bilo za branitelja M. K. ishoditi nabavu elektrovozila s mobilnim bocama kisika. Potrebno je bilo pokrenuti i dobiti dostavu obroka i patronažnu skrb. 

• Stipendija za studenta

Vodio i koordinirao akciju organizirane pomoći za studenta J. B. iz Ilače. Redovitu mjesečnu stipendiju 2004. – 2009., kroz cijeli studij agronomije, osigurali su hrvatski iseljenici.

• Razotkrivanje komunističkih zločina u Maclju

Od 2004. do danas promiče istinu o komunističkom zločinu u Maclju, djeluje i skrbi o promicanju istine o 21 maceljskoj svećeničkoj žrtvi, pogubljenima 4./5. lipnja 1945.,kao i o tisućama bezimenih zarobljenika i civila. Zemni ostatci 1163 ekshumirane žrtave pokopani su 22. listopada 2005. u grobnici u Maclju. Bio je to najveći masovni sprovod ikada zabilježen u Hrvatskoj. Macelj je na području Republike Hrvatske najveće stratište komunističkih zločina s točno utvrđenim brojem ekshumiranih žrtava – 1245, što je najnoviji zbirni podatak od lipnja 2020. U Maclju su pokopane svećeničke žrtve iz četiri biskupije: Vrhbosanske nadbiskupije, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Krčke biskupije i Zagrebačke nadbiskupije te iz dvije franjevačke provincije: Bosne srebrene i Hercegovačke provincije. Po tim značajkama Macelj je uzvišeno i sveobuhvatno, posebno važno žrtvoslovno mjesto za katoličke vjernike u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U kronici Franjevačkoga samostana u Krapini, u svibnju 1945. tadašnji gvardijan fra Ostijan Ostrognaj popisao je sva imena pobijenih svećenika te je znakovito u tom zapisanom svjedočanstvu naznačeno: „XXI. veri martyres pro fide et patria“.

Objavio je dvije monumentalne monografije – U spomen žrtvama MACELJ 1945. povodom 70. obljetnice komunističkih zločina (Zagreb – Đurmanec, 2015.) i izdanje na engleskom jeziku In memory of martyrs MACELJ 1945 commemorating 75 years since the crimes of communism (Zagreb – Đurmanec, 2018.) s autorskim tekstovima i fotografijama.

Idejni je začetnik i jedan od osnivača Udruge Macelj 1945. u kojoj je obnašao više dužnosti. U tom svojstvu održao je cijeli niz samostalnih predavanja te ostvario veliki broj tekstova, dopisa i apela.

• Istina o Donjim Mostima

Od 2006. promiče istinu o prvom zločinu u Drugom svjetskom ratu na hrvatskim prostorima koji je srpska vojska brutalno počinila nad hrvatskim civilima, seljacima u selu Donji Mosti pored Bjelovara 10. travnja 1941. u 11 sati (četiri sata prije nego što je u Zagrebu proglašena NDH). Prethodno je u Bjelovaru 8. travnja 1941. proglašena hrvatska država, dva dana prije proglašenja NDH u Zagrebu, a odmah potom počeli su stradavati hrvatski ljudi u bjelovarskom kraju. Ukupno njih 33 u mjesecu travnju 1941. Ti su se srpski zločini dogodili prije bilo kojih drugih kojima se stigmatizira hrvatski narod od strane velikosrpske politike i njihovih trabanata. Pored svih pisanih napora ta se istina još uvijek zataškava i prešućuje, nije doprla do ušiju političara na vrhovima vlasti u više proteklih mandata.

• Josip zaštitnik Domovine

Od 2006. započinje inicijativu nizom dopisa nad/biskupima, emisijama i člancima u raznim medijima kako bi posvijestio činjenicu nedovoljne pozornosti Crkve i vjernika na Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu te značenje i simboliku povijesnih činjenica da je 9. i 10. lipnja 1687. Hrvatski sabor na poticaj zagrebačkoga biskupa Martina Borkovića proglasio sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga kraljevstva. Tek odnedavno ta je inicijativa zaživjela u punom značenju, zahvaljujući sadašnjem rektoru mons. Antunu Senteu ml.

• Josip u Hrvatskom saboru

Godine 2006. započinje inicijativu dopisima predsjedniku Hrvatskoga sabora o povijesnoj činjenici da je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. Hrvatski sabor na poticaj zagrebačkoga biskupa Martina Borkovića proglasio sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga kraljevstva. U protokolu Hrvatskoga sabora iz tog vremena nalazi se na latinskom zapisano: „Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.“ Predlaže da se ta povijesna činjenica na ulazu u Hrvatski sabor obilježi kipom sv. Josipa i uočljivom spomenicom. To uspijeva ostvariti u lipnju 2008. Kao inicijator postavljanja obilježja sv. Josipa u Hrvatski sabor, bio je pozvan na događaj otkrivanja i posvete reljefa sv. Obitelji pri ulazu, no nije mogao nazočiti zbog prekasne obavijesti i izbivanja tih dana iz Zagreba.

• Hrvatsko kulturno vijeće i Portal HKV-a

Član je Hrvatskoga kulturnog vijeća od 2007. godine, a od tada piše i priloge za Portal HKV-a. Objavio je više stotina reportaža, osvrta na knjige i događaje, političkih analiza i komentara, uz veliki broj autorskih fotografija. Kao kuriozitet navodi se podatak da je na Portalu HKV-a objavljeno oko 180 njegovih autorskih reportaža s također autorskim fotografijama. Namjera svih tih pisanih radova jest podsjetiti na nerazjašnjene ili nedovoljno poznate teme i događaje iz hrvatske prošlosti ili potaknuti na razmišljanje o pojedinim temama iz bremenite hrvatske sadašnjosti. Tekstovi su pisani bez zadrške i bojazni, u borbi za istinu i iz ljubavi prema Domovini. 

• Hrvatski branitelj dragovoljac I. B.

Poticao i pomogao hrvatskom dragovoljcu I. B. iz Zenice tijekom tri godine administrativnog dokazivanja (2007. – 2010.) i ishođenja statusa hrvatskoga branitelja te u ostvarenju hrvatskog državljanstva i ishođenju zaslužene hrvatske mirovine hrvatskoga branitelja.

• Prijedlog imenovanja ulice biskupa Martina Borkovića 

Godine 2008.pokrenuo je prijedlog za imenovanje ulice biskupa Martina Borkovića u Zagrebu, koji je premalo povijesno poznat i vrjednovan. U Zagrebu ne postoji ni ulica, ni spomenik hrvatskoga bana, saborskoga zastupnika i biskupa Martina Borkovića. Predložio je Gradu Zagrebu za imenovanje dio Nove ceste na Trešnjevci, paralelno s Trakošćanskom ulicom. U blizini se nalazi crkva sv. Josipa na Trešnjevci. Priložio je rješenje i idejnu dokumentaciju. Dva puta, u dvije godine, strukture Grada Zagreba odbile su prijedlog.

• Istina o genocidu u Zrinu

Od 2008. godine do danas uključen je u organizirano obilježavanje obljetnice stradanja stanovnika Zrina. Prikupio je izjave preostalih preživjelih svjedoka i dokumente iz ratnoga i poratnoga vremena koji ukazuju na genocidni srpsko-partizanski zločin bez presedana. Opisao je istinu o Zrinu, opustošenom mjestu u kojem je tijekom Drugoga svjetskoga rata počinjen zločin nad hrvatskim stanovnicima, u dvije knjige: Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida (Sisak, 2013.) i Zrin 1943. – svjedoci komunističkog zločina (Sisak, 2016.). Tijekom rata i poraća ubijena je 291 osoba, svi su popisani imenom i prezimenom, uglavnom muškarci. Zrin je bio opljačkan i spaljen, a preživjeli, uglavnom žene i djeca, bili su protjerani i prisilno raseljeni. Još i danas njihovi potomci čekaju na povrat svoje otete djedovine. Zrin i Zrinjane zateklo je trostruko zlo: genocid, kulturocid i memoricid. Hrvatske vlasti godinama ne čine ništa da se nepravda ispravi i tim nesretnim ljudima vrati i obešteti oteto, te da se prekine nebriga o tom slavnom mjestu iz hrvatske povijesti, rodnom mjestu hrvatske plemenitaške obitelji Šubića, zvanih Zrinski. Kao član Zaklade Sisačke biskupije za izgradnju crkve u Zrinu zalagao se za što bržu izgradnju spomen-crkvice Našašća Sv. Križa. Crkva je posvećena 14. rujna 2019. godine, i tom prigodom objavio je prigodnu knjižicu Izgradnja župne spomen crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu (Zrin, 2019.). Zalaže se za temeljita arheološka istraživanja i obnavljanje povijesne utvrde Zrinskih.

• Obnova groba Prosinačkih žrtava

Povodom 90. obljetnice Prosinačkih žrtava godine 2008. podsjetio je i na grob mladića na Mirogoju, stradalih u tom prosvjedu 5. prosinca 1918. na Trgu bana Jelačića. Godine 2015. primijetio je da je grob devastiran i da su otuđeni brončani ukrasi s groba. Pismeno je u nekoliko navrata upozoravao Upravu groblja Mirogoj. Konačno je 2018. grob obnovljen, dostojno uređen i vraćen u prvobitno stanje.

• Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora

Idejni začetnik I. spomen-pohoda u Gvozdansko u siječnju 2010. godine, povijesno mjesto hrvatskoga velejunaštva. Tim je pohodom, koji se od tada ponavlja svake godine u siječnju, u našem narodu oživio sjećanje na davni tragičan, ali nadasve slavan događaj. Hrabra skupina hrvatskih branitelja tvrđave Gvozdansko pružila je nadljudski otpor, tri puta odbila predaju i odlučila braniti utvrdu do časne smrti 13. siječnja 1578. Ni pod koju cijenu nisu se željeli predati znatno nadmoćnijem turskom napadaču. Danas su ta spomen-hodočašća prerasla u prave svečanosti u malenom Gvozdanskom (sv. misa, mimohodi, govori) u kojima, uz narod iz svih krajeva domovine i iseljeništva, rado sudjeluju i crkveni i državni uzvanici, a posebice pripadnici Hrvatske vojske i branitelji veterani iz Domovinskoga rata. O Gvozdanskom je objavio knjigu Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora (Zagreb, 2012.) te njezino dopunjeno i izmijenjeno izdanje (Zagreb, 2019.). Zalaže se za temeljita arheološka istraživanja utvrde Gvozdansko, obnavljanje škole u info-centar zbog tumačenja povijesne baštine te za uređenje prilaza, staza i okoliša.

• Štrajk glađu – V. V.

U nekoliko dopisa 2010. upozoravao je predsjednicu Vlade Jadranku Kosor na štrajk glađu V. V.-a, nepravedno otpuštenoga vjeroučitelja iz Obrtničke škole u Zagrebu, oca i supruga nezaposlene majke njihovo troje djece. Štrajk je okončan nakon 17 dana.

• Prijedlog spomen-ploče 7. listopada 1991.

Godine 2010. predložio je saborskom zastupniku prof. Miroslavu Tuđmanu postavljanje spomen-ploče na zgradu Banskih dvora, kao podsjetnik na zračni napad 7. listopada 1991. i pokušaj atentata na predsjednika Republike Hrvatske dr. Franju Tuđmana.

U povodu obilježavanja 20. obljetnice raketiranja Banskih dvora, predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor otkrila je spomen-ploču na zgradi Vlade Republike Hrvatske 7. listopada 2011. godine. Na otkrivanje spomen-ploče idejni začetnik i poticatelj nije pozvan.

• Obespravljeni ravnatelj škole prof. K. M.

Više godina zalagao se za pravdu hrvatskoga branitelja, bivšega ravnatelja Osnovne škole „Petar Zrinski“ u Zagrebu K. M.-a, pisanjem članaka, upozorenjima javnosti i praćenjem sudskih procesa. Godine 2011., dok su generali Gotovina i Markač još bili haški zatvorenici, prof. K. M. u projektu s učenicima izradio je i postavio plakat na kojem su bile istaknute fotografije dvojice generala uz natpis: „Hrvatski mučenici, od pobjede, preko istine do pravde“. Ubrzo nakon toga ravnatelj K. M. smijenjen je s dužnosti, bespravno otpušten i ostaje bez osobnoga dohotka. Bila je to škola koju su pohađala djeca tadašnjega SDP-ova premijera Zorana Milanovića. Sudski procesi, kojih je bilo više, odugovlačili su se godinama. Na kraju, kad se mislilo da je pravda pobijedila, došlo je do obrata i protuzakonite revizije u kojoj je prof. K. M. osuđen na vraćanje svih već isplaćenih zaostalih osobnih dohodaka uz kamate te mu se nameće ovrha. Mučna i nepravedna agonija njega i njegove obitelji traje i dalje.

• Hrvatski branitelj Veljko Marić osuđen u Beogradu

Godine 2014. zalagao se za pravdu hrvatskoga branitelja Veljka Marića koji je uhapšen 2010. na srpsko-bugarskoj granici kao vozač kamiona u tranzitu. Osuđen je u Beogradu na 12 godina zatvora zbog navodnoga ratnoga zločina koji je počinio kao hrvatski vojnik. Slučaj pun pravnih kontroverzija, nejasnoća, nedosljednosti i kontradikcija, dok mu je četveročlana obitelj cijelo vrijeme vapila za pomoć hrvatskim institucijama. Godine 2015. Marić je prebačen u Hrvatsku, gdje je nastavio izdržavanje kazne do otpusta. 

• Traženje groba Frana Živičnjaka

Od 2013. tražio je grob Frana Živičnjaka, glavnoga svjedoka maceljskih komunističkih zločina, koji je ostavio pisano svjedočanstvo U vječni spomen (Zagreb, 1997.). Grob je pronašao na mjesnom groblju u Pregradi u zapuštenom stanju pa se zalaže za njegovo dostojno obilježavanje i uređenje.

• Prijedlog spomen-dana 20. lipnja 1928.

Idejni je začetnik proglašenja 20. lipnja Danom sjećanja na žrtve zločinački ubijenih Stjepana Radića, Pavla Radića i Đure Basaričeka te ranjenih Ivana Granđe i Ivana Pernara u Skupštini u Beogradu 1928. godine. Hrvatski je sabor prihvatio taj prijedlog 2015. godine na zahtjev saborskoga zastupnika Branka Hrga, predsjednika HSS-a, koji ga je uputio u saborsku proceduru. Od tada se 20. lipnja svake godine obilježava kao Dan sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve i izaslanstvo Hrvatskoga sabora dostojanstveno ga komemorira na Mirogoju. Taj je spomen-dan važan da se narod i političari podsjete na velikosrpsku tiraniju i lažno optuživanje hrvatskoga naroda koje traje već više od jednoga stoljeća. 

• Obnova Hrvatske pravoslavne Crkve

Problematikom obnove Hrvatske pravoslavne Crkve bavi se već dulji niz godina. S općega društvenoga motrišta smatra da je to politička obveza hrvatske države. S ekumenskoga stajališta smatra da je to potreba odgovornih katolika, zbog utvrđivanja povijesne istine.

U vremenu prije Prvoga svjetskoga rata u tadašnjoj Hrvatskoj postojali su mnogobrojni dokazi o Hrvatima pravoslavne vjeroispovijesti. Drugi vatikanski sabor kao svoj glavni cilj postavio je „obnovu jedinstva među svim kršćanima“, pa smatra da je stoga dužnost katolika u Hrvatskoj pridonijeti istini o Hrvatima pravoslavne vjeroispovijesti.

Po završetku Drugoga svjetskoga rata, 30. lipnja 1945., jugoslavenski komunisti strijeljali su hrvatskoga patrijarha Germogena, cijeli crkveni kler i mnogo vjernika HPC-a, bez ikakve optužbe za neki ratni zločin, nego „zbog pokušaja razbijanja jedinstva srpskog naroda u Hrvatskoj“. Takav zločin, likvidacija cijele jedne Crkve, ostaje nezabilježen u povijesti.  

• Zaklada Predziđe kršćanstva

Godine 2019. idejno je začeta Zaklada Predziđe kršćanstva sa zadatkom poticanja istraživanja i utvrđivanja hrvatskih povijesnih istina te za promicanje vjerskih kršćanskih načela istinoljubivosti i pravednosti, u svrhu promicanja općega dobra na korist hrvatskoga naroda. Zaklada je privatnoga tipa i službeno je osnovana u travnju 2021. godine, a potrebna je i služit će budućim naraštajima.

KNJIGE

• Hello Toronto, ovdje Zagreb: 1991. – 2001./ CC marketing, Zagreb, 2001.
• Vjera u sjeni politike/ VN, Zagreb, 2004.
• Vjera u sjeni politike – 2. knjiga/ VN, Zagreb, 2006.
• Voliš li Hrvatsku? – neka putopisna i nacionalna pitanja/ VN, Zagreb, 2007.
• Vjera u sjeni politike – 3. knjiga/ VN, Zagreb, 2008.
• Hrvatski osvrti/ VN, Zagreb, 2009.
• Vjera u sjeni politike – 4. knjiga/ VN, Zagreb, 2010.
• Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora/ VN, Zagreb, 2012.
• Vjera u sjeni politike – 5. knjiga/ VN, Zagreb, 2013.
• Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida/ Sisačka biskupija, 2014.
• Vjera u sjeni politike – 6. knjiga/ VN, Zagreb, 2015.
• Macelj 1945. – U spomen žrtvama povodom 70. obljetnice komunističkih zločina/ UM 1945., Zagreb – Đurmanec, 2015.
• Zrin 1943. – svjedoci komunističkog zločina/ Sisačka biskupija, 2016.
• In memory of martyrs MACELJ 1945 commemorating 75 years since the crimes of communism / UM 1945., Zagreb – Đurmanec, 2018.
• Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje / VN, Zagreb, 2019.
• Izgradnja župne spomen crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu/ Sisačka biskupija, 2019.
• RAZGOVORI o vjeri i domoljublju / Zaklada Predziđe kršćanstva, Zagreb 2022.
• Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora, 3. dopunjeno i izmijenjeno izdanje / Zaklada Predziđe kršćanstva, Zagreb, 2023.
• ZBORNIK RADOVA – simpozij hrvatske pravoslavne crkve / Zaklada Predziđe kršćanstva, Zagreb, 2023.
• ZRIN – u spomen žrtvama genocida/ Zaklada Predziđe kršćanstva, Zagreb 2023.
• Župna spomen crkva Našašća Svetog Križa u Zrinu / Sisačka biskupija, 2023.

NAGRADE

Državna odličja

Spomenica domovinske zahvalnosti
Red hrvatskog pletera
Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske

Priznanja i zahvalnice

Zahvalnica za odlazak i nastup prve hrvatske reprezentacije na zvaničnom Svjetskom prvenstvu u povijesti hrvatskog športa, u Ocean Cityju, SAD / od 16. – 18. kolovoza 1991.
Medalja Hrvata grada New Yorka / 17. kolovoza 1991.
Priznanje mladeži HDZ-a grada Toronta / 1991.
Priznanje prognanika Grada Vukovara / 1991.
Plaketa Ministarstva obrane RH / travanj 1993.
Zahvalnica Ministarstva obrane RH / lipanj 1993.
Zahvalnica Ministarstva obrane RH / srpanj 1993.
Zahvalnica Ministarstva obrane RH / studeni 1993.
Zahvalnica Doma zdravlja Klanjec / prosinac 1993.
Priznanje Gradske organizacije HDZ-a / ožujak 1997.
Plaketa i zahvalnica Grada Čazme / rujan 1997.
Plaketa prigodom 10. obljetnice HDZ-a / ožujak 1999.
Plaketa Karlovačke županije / svibanj 1999.
Zahvalnica Grada Hrvatska Kostajnica / listopad 2000.
Zahvalnica Grada Hrvatska Kostajnica / lipanj 2003.
Zahvala UHP-VDR Obespravljenih policajaca / prosinac 2003.
Zahvalnica Nacionalnog svetišta sv. Josipa – Karlovac / prosinac 2005.
Zahvalnica Kluba prijatelja otoka Mljeta u Zagrebu / veljača 2008.
Zahvalnica HKD prosvjetnih djelatnika / lipanj 2008.
Zahvalnica Pronatalitetnog pokreta „Jedno dijete više“ i lista „Narod“ / svibanj 2009.
Zahvalnica Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“, Mostar / lipanj 2010.
Zahvalnica Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Zagreb / lipanj 2010.
Zahvalnica Šibenske biskupije za 10 godina pomoći (2000. – 2010.) Caritasu župe sv. Ante u Kninu / listopad 2010.
Zahvalnica Udruge pripadnika SG SOD „Damir Tomljanović – Gavran“ / Zadar, studeni 2010.
Zahvalnica Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava / Varaždin, ožujak 2011.
Zahvalnica Udruge Macelj 1945., Zagreb – Đurmanec / lipanj 2011.
Diploma OO Susreta prijateljstva Drenje / Drenje, lipanj 2012.
Počasni član UHBDR 121. brigade – Pukovnije Nova Gradiška / 19. listopada 2012.
Zahvalnica Glavnog odbora za izgradnju crkve Hrvatskih mučenika na Udbini / Gospić, prosinac 2012.
Zahvalnica Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava / Varaždin, srpanj 2013.
Zahvalnica i Uspomenica Udruge pripadnika SG SOD „Damir Tomljanović – Gavran“, Zadar / kolovoz 2013.
Povelja Bratovštine Petra Zrinskog – Časni stol Čakovec / travanj 2014.
Zahvalnica Udruge Macelj 1945., Zagreb / veljača 2015.
Zahvalnica Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja za podršku i pomoć pri gradnji Crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu / kolovoz 2015.
Priznanje Saveza Pitomaca Vojnih škola Njegovog Veličanstva Borisa III., Škole za pričuvne časnike i domoljubnog vojnog korpusa i građanstva, Sofija / 4. listopada 2015., Bugarska
Priznanje Hrvatskog žrtvoslovnog društva / Zagreb, rujan 2016.
Diploma za požrtvovnost i predanost – Zaklada Vigilare / Zagreb, siječanj 2019.
Medalja SVETI JOSIP Nacionalnog svetišta sv. Josipa – Karlovac / Karlovac, 4. ožujka 2020.
VELIKA ZLATNA PLAKETA – UHBDR 91. / Zagreb, 2022.
Priznanje Hrvatskog društva katoličkih novinara (HDKN-a) za promicanje istine o komunističkim zločinima / Zagreb, 2024.