Iako svi dobro znamo kako je Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. - Zagreb, 31. svibnja 1854.) bio skladatelj koji napisao prvu hrvatsku operu, na njegovoj bisti u glavnom gradu Republike Hrvatske stoji kako je bio "začetnik novije hrvatske i jugoslavenske glazbe".(nzb)

 

 

Dana 16. ožujka 2007. godine, nakon što sam se uvjerio da je oboren križ na Bilom Grebu i grob prekopan, u osobno ime i u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar uputio sam prosvjedni dopis sredstvima društvenog komuniciranja i Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije na Široki Brijeg negodujući zbog uništavanja još jedne srednjovjekovne nekropole svetog mjesta i pokopalište naših pređa - ovog puta one na Bilom Grebu.

 

 

Igranju sa simbolima Domovinskog rata kao da nema kraja. Naime, u sklopu humanitarne akcije "Djeco, pazi mina!" zastava koja je zamijenila onu koju je predsjednik Tuđman poljubio na kninskoj tvrđavi nakon oslobađanja prodana je za smiješnih 520 kuna. To dosta govori i o načinu na koji je organizirana spomenuta humanitarna akcija. Naime, nema sumnje kako će s ovakvom organizacijom djeca još dugo morati paziti mina u Hrvatskoj. Glas Istre prenosi reakciju Ante Kotromanovića, predsjednika SDP-ovog Savjeta za branitelje: "Da je aukcija bila u nekom hotelu, uvjeren sam da bi tip poput generala Zagorca za ovu zastavu dao 15 ili 20 tisuća kuna". On smatra kako "ljudima u današnje vrijeme, kad su zaokupljeni materijalnom egzistencijom, zastave više nisu toliko bitne". Zaključuje i da bi on sam, da je znao za aukciju, za hrvatsku trobojnicu ponudio 1.500 kuna. Iako se rad ovog portala temelji isključivo na volonterima, koji primaju prosječne plaće u Hrvatskoj, začas smo se složili da ćemo za ovu zastavu javno ponuditi na našem portalu barem koliko i stožerni brigadir Ante Kotromanović. Dakle, sretni vlasnik zastave ako ju je uopće željan prodavati samo se treba javiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., i naći će kupce kojima su hrvatske zastave bitne i onda kada su zaokupljeni materijalnom egzistencijom.

 

 

U besplatnom tjedniku "Zagreb NEWS" tiskanom u 300.000 primjeraka čitam: "Gradonačelnik dobiva ime Zmaj od Kamenitih vrata" - Milan Bandić bit će primljen u članstvo Družbe Braća hrvatskog zmaja. Danas u Večernjem listu: "Bandić postao zmaj od Kamenitih vrata IV." Svašta sam čuo, vidio, pročitao, no ovakvom nečemu nisam se ni u snu nadao. Osobno nemam ništa protiv gradonačelnika, čak je ponekad simpatičan sa svojom "kajkavštinom". No, ne znam da li netko iz Družbe zna da je Partija, čiji je slijednik današnji SDP, raspustila Družbu 7. ožujka 1946., i da je Družba obnovljena 16.studenog 1990. uspostavom suverene države Hrvatske.

 

 

Jedan od naših čitatelja poslao nam je svoj članak objavljen u Glasu Koncila, sa zamolbom da ga objavimo i na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća. Radi se o članku koji obrađuje temu imena trga na kojem se nalazi zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kao i odabira lokacije za Trg dr. Franje Tuđmana. Ova tema izazvala je veću pozornost naših čitatelja, a mi vjerujemo da će i ovaj novi prilog doprinijeti dosadašnjoj raspravi.

 

 

Rasprava o Trgu dr. F. Tuđmana u Zagrebu svojedobno je pobudila veliki interes na našem portalu. Hina javlja kako je HDZ odlučio organizirati na 17 mjesta u Zagrebu potpisivanje peticije za podizanje spomenika prvom hrvatskom predsjedniku na Rooseveltovom trgu. Uz malo bolju organizaciju i volja većine može doći ponekada do izražaja u Hrvatskoj. Naime, saznaje se da je peticiju samo jučer već potpisalo 15 000 građana glavnog grada Republike Hrvatske. Mi bi rekli, šteta što izbori nisu svake godine.

 

 

Na temu priopćenja Hrvatskog kulturnog vijeća u svezi nepoštivanja državnih simbola ovaj put nastavljam, nakon gradske straže , zapisati i crticu o nestanku hrvatske zastave s kućnih pročelja diljem lijepe naše.

 

 

Na prijednog našeg čitatelja prenosimo tekst Vlade Glavaša objavljen u Glasu Koncila na temu Trga dr. Franje Tuđmana u Zagrebu, koja je privukla dosta pažnje i reakcija čitateljstva na našem portalu. Izdvajamo: "Zašto se u Hrvatskoj uvijek pita neka sumnjivo manjina a ignorira većina? Stanoviti dio iste te manjine je anacionalan i jednostavno mrzi sve što je hrvatsko te se ne miri s neovisnom Republikom Hrvatskom, a onaj drugi i veći dio te manjine je neupućen, zaveden i iskorišten. Ta manjina manjine je dobro i planski raspoređena po fakultetima, građanskim udrugama, u sredstvima priopćavanja, državnim institucijama i u političkim strankama. Ona je jako uspješna u dobivanju novca iz državnog proračuna i drugih donacijskih fondova...".