Retrospektivna izložba Vlahe Bukovca u Haagu

Kozmopolitski Hrvat

 

Vlaho BukovacU nedjelju, 10. siječnja 2010., završila je retrospektivna izložba slika velikana hrvatskog slikarstva Vlahe Bukovca koja je od kraja rujna prošle godine bila postavljena u jednom od najeminentnijih nizozemskih muzeja Gemeentemuseumu u Den Haagu. Izložba je rezultat trogodišnje suradnje tog muzeja s Modernom galerijom u Zagrebu. Na izložbi su bila izložena 99 djela ovog značajnog hrvatskog slikara, utemeljitelja hrvatske moderne u Zagrebu, od kojih je deset prvi put bilo predstavljeno u javnosti. Izložbu je popratio i opsežan katalog u kojem je tekst o životu i djelu Vlahe Bukovca napisao Igor Zidić, a kojeg smo, kao i fotografije, dobili ljubaznošću Trpimira Majcena iz Moderne galerije. Dijelove tog teksta te dijelove teksta objavljenog na internetskoj stranici Gemeentemuseuma objavljujemo u ovom natpisu.

Nizozemska izložba skreće pozornost na činjenicu kako je Vlaho Bukovac već početkom 20. stoljeća predstavljao poveznicu između domovine mu Hrvatske i Europe. Vlaho Bukovac, hrvatski slikar, poliglot, kozmpolit, ostavio je trag u brojnim europskim gradovima, a zanimljivo je kako je čak šesnaest godina bio profesor na Likovnoj akademiji u Pragu gdje je i umro. Već ga je M. A. Bélina uvrstio u knjigu Nos Peintres dessiné par eux memes (1883.), iz koje doznajemo, da su ga Francuzi već tada smatrali svojim.

„Dugogodišnja, i nadasve vrijedna, istraživanja Bukovčeva života i djela provodila je, u Hrvatskoj, sa značajnim rezultatima, dr. Vera Kružić-Uchytil i ona su temelj za svaki daljnji rad. Izložba slikarevih djela, koju smo priredili u Pragu 2000., kao da je potaknula međunarodno zanimanje za slikara, koga se nerijetko prikazivalo mađarskim, austrijskim i talijanskim majstorom. Njegove se slike javljaju sve češće na aukcijama velikih kuća, kao što su Sotheby's, Christie's, Bonhams ili Aguttes, a osobito veseli pojava stranih stručnjaka, koji se s uspjehom bave ili posvećuju ispitivanju Bukovčeva opusa (kao Alex Kidson u Engleskoj i Rachel Rossner u SAD-u). Izložba u Den Haagu najvažniji je izlazak Bukovčeva opusa iz njegova hrvatskog „rezervata“ u, isto tako, njegovu Europu“, istaknuo je Igor Zidić.

„Vlaho Bukovac (1855. - 1922.) rođen je u Cavtatu, živio je u New Yorku, u Callau, San Franciscu, Parizu, Zagrebu, Beču, Pragu, boravio često u Engleskoj (Harrogate, Liverpool, London), surađivao je s mnogim aristokratima, koji su odoljeli jurišu građanstva; drugovao je sa spretnim trgovcima, piscima, povjesnicima, arheolozima, kritičarima, polihistorima, pravnicima i biskupima, sveučilišnim i gimnazijskim profesorima, industrijalcima i bankarima, uspješnim građanskim političarima, dvorskim damama, kraljevima i carevima, kapetanima, nepoznatim putnicima, glazbenicima i, dakako, kolegama slikarima. Bukovac, osim što bijaše slikar i dekorater, bio je nedvojbeno veliki komunikator, odličan organizator likovnoga života, prokušan i nagrađivan aranžer najvećih izložbi, iskusan pedagog, vrstan diplomat (u artističkim vodama), darovit glazbenik-samouk i, naposljetku, pisac vrlo slikovite i šarmantne autobiografije (što će, od 1918., biti tiskana u četiri izdanja na hrvatskom jeziku).

Možda nekonvencionalan bio je Bukovčev put borca i vođe, s kombinacijom karakternih značajki koja nije odveć česta, no čini se da su u pitanju, ponajprije, bile predispozicije; prirođeni dar, koji se očitovao, sličnom uvjerljivošću, na više različitih područja. U Parizu je studirao kod Cabanela na Akademiji, proputovao velik dio svijeta, sretao se i drugovao s mnogim uglednim ljudima, upao je u bezbroj nevolja, iskušenja i pogibli i svakoj se od njih odhrvao. Kad je Pariz, nakon 16 godina, napustio i 1893. krenuo put Zagreba, imao je za sobom 16 nastupa na znamenitom pariškom Salonu, po nekoliko nastupa na Exposition Versaillese, Exposition National, Exposition Internationale, Exposition Universelle; atelijer i kuću na Montmartreu, vilu u Fontainebleauu i, dakako, nešto gotovine“, doznajemo iz teksta Igora Zidića.

U Zagrebu Bukovac i njegovo djelo nisu bili primljeni pretjerano pozitivno, ipak postao je središnja figura umjetničkog života, a jedna od njegovih zasluga je i to što je u povodu Milenijske izložbe u Budimpešti nagovorio hrvatske umjetnike da traže samostalni, montažni hrvatski paviljon čija je čelična konstrukcija kasnije preseljena u Zagreb i pretvorena u muzej, tj. Umjetnički paviljon. U čast otvorenja priređena je reprezentativna izložba „Hrvatski san“ nakon koje je Bukovac napustio Zagreb i preselio se u Cavtat, a nedugo zatim otišao je u Beč i u Prag gdje je i preminuo.

„[to god da je u Parizu učinio bilo je za nj i za hrvatsku modernu umjetnost pravo čudo. Paradoksalno jest, a pripada povijesti perifernih sredina, u perifernom statusu njihova razvoja, da Cabanelov đak u Francuskoj, postane u Zagrebu utemeljiteljem hrvatske likovne Moderne, razdoblja plenerizma, impresionizma, simbolizma, odnosno Art Nouveaua, a u Pragu profesorom Akademije, koga pamte po tome što je u nastavu, kraj dominantnoga tonskog slikanja, uveo boju.

Potkraj 1902. odlazi u Beč, gdje će ostati samo godinu dana, i trajno se preseliti, u zvanju profesora Akademije, u Prag. Tu će, s obitelji, izdržati devetnaest godina (1903.-1922.); iz Praga često putuje u Zagreb, Dubrovnik, Cavtat, Split, Ljubljanu i Beograd, a između 1908.-1912. pet puta u Englesku“, ističe Igor Zidić.

Retrospektivna izložba najboljih djela Vlahe Bukovca u Den Haagu veleban je i zahtijevan projekt. Upravo su takvi projekti nositelji pozitivne promidžbe hrvatske umjetnosti i kulture uopće u svijetu te njihove popularizacije.

Zasigurno je i ova nizozemska izložba privukla veliko zanimanje nizozemske i europske publike kako za djelo Vlahe Bukovca, tako i za našu nacionalnu umjetnost i kulturu.

Na kraju možemo samo poželjeti da ovakvih i njoj sličnih izložaba u Europi i svijetu bude što više jer hrvatska umjetnost ima što ponuditi!

Maja Burger
Hrvatsko slovo

Sub, 12-10-2024, 17:24:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.