Detalji

Objavljeno: 18. siječnja 2011.

Poznata je stvar da je s područja tzv. «Republike Srpske Krajine» početkom rata protjerano gotovo cjelokupno hrvatsko stanovništvo. Onaj manji dio koji je ostao živjeti na svojim ognjištima, bio je izvrgnut različitim oblicima terora i ponižavanja, a nekoliko stotina njih, unatoč nazočnosti «mirovnjaka» i «promatrača», bilo je i ubijeno. Iznimka u tom pogledu nije niti Ilok, najistočniji grad Lijepe naše. Velikosrpski mediji ratnu su psihozu u Iloku počeli podgrijavati još u travnju 1990., optužujući demokratski izabranu hrvatsku vlast da tobože oskvrnjujući srpske grobove «juriša na mrtve Srbe». Evociranje slika iz NDH i propovijedanje tobožnje srpske «ugroženosti», postaju svakodnevni politički repertoar. No, tek je u travnju 1991., nakon znamenitoga četničkog skupa u Jagodnjaku, bilo posve jasno da je rat na pomolu.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 03. siječnja 2011.

Knjiga književnika Tomislava Marijana Bilosnića jednostavno naslovljena „Zvonko Bušić" s podnaslovom „Kronika o povratku Zvonka Bušića u domovinu" na predblagdanskim predstavljanjima u Splitu, Grudama, Slavonskom Brodu i Vinkovcima, izazvala je izuzetno velik interes brojne čitalačke publike.(aa)

Detalji

Objavljeno: 02. siječnja 2011.

Hrvoje Šercar nagrađen je za životno djelo i na tome mu čestitam u ime HKV-a i osobno, kao ljubitelj njegova nedavno izloženog semantičkog bestijarija, ali i cijeloga njegova ogromnog i značajnog opusa. Veliki, zaigrani čarobnjak nepredvidive slikovne fascinacije, uz Švaljeka meni najdraži u toj umjetnosti koja sama sebe ironično promatra i komentira, Šercar obitava u hrvatskom likovnom prostoru kao doista originalna osobnost. Uz to i jedno podsjećanje: Hrvoje Šercar bio je dragovoljac, neupitni rodoljub, član Satnije hrvatskih umjetnika ili službeno Satnije "Hrvatski umjetnici". Imam jednu njegovu grafiku: polupijan i razdragan, bradati srpski četnik vozi na kolicima (karioli) hrvatske katedrale, a uz njih i koloristički snažniji hrvatski barjak.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2010.

U četvrtak 9. prosinca 2010. u dvorani "Vijenac" u Zagrebu održano je predstavljanje knjige našega uglednog člana mons. dr. Mile Bogovića "Žao mi je naroda", biskupovih deset godina na medijskom poprištu. Knjigu su predstavili: Ivan Miklenić - glavni urednik Glasa Koncila, Hrvoje Hitrec - književnik i predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća, prof. dr. Ante Bežen - priređivač knjige, Božidar Petrač - glavni urednik Alfe, te sam autor. U nastavku donosimo izlaganje Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Taj i takav "lički biskup", kako ga kolokvijalno zovu, brzo je svratio na sebe pozornost medija, a on nije pred njima bježao u sakristiju nego im otvorio vrata, svjestan da su mediji danas velevlast, te ih je mnogokad uspio iskoristiti u svoje svrhe, pa i onda kada su mu podmetali i izvrtali njegove riječi. Na prigovore iz tankoćutnih krugova nesviklih javnim istupima, govorio bi: "Pa ne mogu na politička pitanja odgovarati sa "Zdravo Marijo". A kada su ga u poznatoj maniri podjela svrstali u desnicu među biskupima, mirno je odgovorio: "Važno je da imamo cijelu momčad. Ako ljudi vide da dobro igram na desnom krilu, to me veseli.""

Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2010.

Široj javnosti, pa i mnogim kulturnim i znanstvenim djelatnicima, ostala je izvan vidokruga činjenica da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u ljetu ove godine pokrenula Glas NSK, časopis koji grafičkim rješenjima i sadržajem služi na čast i NSK-u i hrvatskoj kulturi. U trećem je broju središnja tema kako sačuvati pisanu kulturnu baštinu od propadanja, a uz nju projekt pod naslovom "Hrvatski prvotisci: popis i opis svih prvotisaka u hrvatskim svjetovnim i crkvenim ustanovama". Vrijedna je novost i rubrika Biseri Riznice NSK u kojoj se predstavljaju neprocjenjive vrijednosti riznice. Za početak je javnosti približena prva hrvatskoglagoljska Početnica, tiskana u Mletcima 1527. koju je prije tri godine NSK otkupila od munchenskog antikvarijata.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 10. prosinca 2010.

Hrvatski narod ubraja se u najraseljenije narode Europe i svijeta. Prema nekim, doduše ne i naročito pouzdanim procjenama, broj Hrvata u svijetu gotovo da je jednak onome u domovini (Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini). Uzroci hrvatskoga – da se poslužimo izrazom kojega rabi pisac knjige koju ovdje prikazujemo- «rasuća» višestruki su i odnose se na različita povijesna razdoblja. Uvjetno možemo govoriti o tri hrvatske dijaspore. Prva se je dogodila onda kada su Hrvati napustili svoju prapostojbinu u literaturi nazivanu «Bijelom Hrvatskom». Oskudna povijesna vrela, međutim, otežavaju pomnije proučavanje ove dijaspore. Druga dijaspora nastaje u 15. i 16. st., kada pred osmanlijskom najezdom koja zahvaća srednju Europu, Hrvatsku napušta jedna trećina njezinih stanovnika. Kada se tome broje pridoda veliki broj Hrvata koje su Turci odveli u ropstvo, kao i broj stradalih u ratovima, dolazimo do poraznog zaključka da je broj Hrvata u 15. i 16 st. gotovo prepolovljen. Treća dijaspora, čiji su uzroci ekonomske i političke prirode, Hrvatsku pogađa krajem 19 st., kada oko pola milijuna Hrvata emigrira u prekomorske zemlje. (D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 24. studenoga 2010.

Tribina posvećena velikanu hrvatskoga glumišta Fabijanu Šovagoviću održana je u utorak u Zagrebačkom kazalištu lutaka (ZKL), a organizirana je pod pokroviteljstvom Hrvatska kulturnog vijeća, Hrvatskoga društva dramskih umjetnika i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa. Tribinu su vodili Igor Mrduljaš i Miroslav Međimorec, o Šovagoviću su govorili redatelj Georgij Paro i kazališni kritičari Antonija Bogner-Šaban te Boris B. Hrovat, a dijelove iz knjiga čitali su dramski umjetnici Dragan Despot i Anja Šovagović Despot. Napomenuvši kako su HNK i Dramsko kazalište zaboravili na svoje glumačke velikane, Međimorec je ocijenio kako je večerašnji skup "svojevrsna borba protiv zaborava" na Šovagovića koji je bio "vulkanski glumački temperament s elementarnom i prirodnom genijalnošću". Živimo u vremenu nametnutoga zaborava, rekao je redatelj Paro naglasivši kako je Šovagović bio autentični glumac.(Hina)

Detalji

Objavljeno: 14. studenoga 2010.

U Društvu hrvatskih književnika predstavljena je knjiga "Književni ogledi" autorice Nevenke Nekić. Knjigu je između ostalih predstavila i Marija Peakić-Mikuljan čije izlaganje donosimo u nastavku, uz fotografije Oskara Šarunića. Zašto Uprava DHK tako dugo neobjašnjivo ne reagira ni na što, pa evo čak ni na činjenicu da joj čupaju jezik iz živoga mesa iz naziva ceha? - pita u svom govoru M. Peakić-Mikuljan, i nastavlja: "Ima li među tim članovima Vijeća za knjigu možda i članova Uprave Društva hrvatskih književnika? Zašto članstvo šuti i ne traži izvanrednu Skupštinu i njihov opoziv? Ima li itko hrabrosti zatražiti da aktualni ministar kulture učini ono što bi učinio svaki pristojan državni službenik i za puno manji incident u svome resoru: da podnese ostavku i da time pokaže da se dogodila greška ili nešto puno gore i da mu možda ipak zbog toga nije sasvim svejedno".