Detalji

Objavljeno: 18. svibnja 2010.

U nakladi Hrvatskog informativnog centra u Zagrebu objavljena je knjiga Margaret Grahovac Siegrist "Koliko je daleko do nikada", s podnaslovom "Hrvatski križni put petogodišnje djevojčice od Podravske Slatine do Amerike 1944. do 1952." Riječ je o doista dramatičnom svjedočanstvu autorice koja se kao malena djevojčica našla usred vihora i užasa Drugoga svjetskog rata i proživjela strahovite traume u izbjegličkim kampovima u Austriji, ali i prije – u rodnim Sladojevcima blizu Podravske Slatine, te na putu prema Austriji. Margaret Grahovac Siegrist je doista hrvatska Ana Frank, a činjenica da je preživjela splet je slučajnosti. Grahovci su se doselili u Slavoniju iz Like i sagradili kuću u Sladojevcima, koja i danas postoji. Žitelji u tom mjestu bili su pretežito Hrvati, katolici, uz nešto pravoslavnih i Židova. Djeca su se družila međusobno i živjelo se relativno mirno i dobro do l941. kada su se neki od vršnjaka Margaretina oca priključili komunistima, pravoslavci četnicima, a njezin otac Hrvatskim oružanim snagama. Po majčinoj liniji Margareta je pripadala lozi Egendorfera.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2010.

Umjesto ozbiljnih misli o liku i djelu Srećka Puntarića, a koje misli možete pročitati u katalogu izložbe, htio bih vam ispričati jednu priču. Prije otprilike trideset i pet godina u Društvu hrvatskih humorista pojavio se jedan prestrašeni mladi čovjek. Imao je kosu kao i sada, uopće izgledao je kao i sada, čak mi se čini da je imao istu košulju. Rekao je da se zove Srećko Puntarić. Donio je sa sobom karikature, cijelu seriju karikatura i stavio ih na stol, očekujući našu reakciju. Mi smo dugo i zapanjeno gledali, a onda se Mladen Bašić počeo smijati. A kad se Bašić smijao, onda je to bilo zarazno, pa smo se svi počeli smijati i tapšati po leđima mladoga preplašenog crtača kojemu baš nije bilo odmah jasno što taj smijeh znači. A značio je priznanje, značio je otkriće bogomdanog karikaturista. Prije toga je Puntarić naravno otkrio samoga sebe i i svoj originalni svijet.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2010.

11. svibnja 2010. u prostorijama HKZ-a i Hrvatskog slova otvorena je izložba karikatura i predstavljena zbirka nuspojava u nogometu „Šteta trave“ autora Srećka Puntarića-Felixa. Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, a ovom prigodom donosimo njegov tekst, objavljen u katalogu izložbe. "Više od tri desetljeća Srećko Puntarić nasmijava ljubitelje karikature, od prve pojave sredinom sedamdesetih do dana današnjeg, vlasnik i radnik u tvornici smijeha koja ne poznaje recesiju, ni otpuštanje ni opuštanje. Gotovo neopazice, jednoga dana u tim desetljećima, Felix je postao klasik i stao uz bok velikanima hrvatske karikature, samosvojan i neponovljiv. Širokoj publici Felix je postao prisan tek nakon što je počeo svakodnevno surađivati u "Večernjem listu", tada već veteran karikature i dobitnik brojnih nagrada, a ta je trajna i plodotvorna veza dokaz da se može biti duhovit baš svakoga dana ako čovjek ne zapusti bogomdani dar i napusti svoj svijet kojemu je ovaj naš stvarni život samo sumorna podloga koju treba, da bi se preživjelo, preobraziti u bolji svijet vedroga i spašavajućeg humora."(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. travnja 2010.

Pod istim naslovom pod kojim je početkom šezdesetih prošloga stoljeća objavljena prva (koliko mi je poznato) knjiga o stradanju Hrvata nakon svršetka Drugoga svjetskog rata i to na španjolskom jeziku, snimljen je i dokumentarni film vjerojatno negdje u drugoj polovici osamdesetih. Kada sam neki dan pisao o filmovima i televizijskim serijama, nisam još bio pogledao DVD koji mi je dostavljen prije Uskrsa – šteta što nisam, jer bi bio primjeren vremenu pasije, križnoga puta i smrti. Na omotnici DVD-a nije zapisana godina proizvodnje, no kako jedna od osoba koja govori u kameru spominje mogućnost, čak i vjerojatnost da će Hrvatska opet biti samostalna, navodi na zaključak da je film snimljen u doba kada su u Hrvatskoj još vladali komunisti, ali je rasap Jugoslavije bio na pomolu.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 22. ožujka 2010.

Knjiga Milana Bobetka – Hrvatska mora iz rova (Vlastita naklada, Zagreb 2010.), s kronološkim nizom članaka iz tiska, od početka najave optužnice protiv generala Bobetka u Nacionalu 17. rujna 2002. do posljednje vijesti s mise zadušnice u crkvi Sveta mati slobode (Večernji list 7. svibnja 2003.), dramatično je svjedočanstvo. Najstariji sin generala Bobetka, Milan Bobetko, kronološkim nizom prikazuje okolnosti posljednjih mjeseci života svog oca. Koliko god se nekima činilo da je knjiga Hrvatska mora iz rova nepotrebna ili zakašnjela, posve su u krivu, jer političke nam okolnosti nameću stalnu potrebu podsjećanja na smisao i cilj optužbi iz Haaga. Uz to i činjenica – hrvatski narod slabo pamti i brzo zaboravlja. Dio one iste pete kolone koji su još u početku obrane Hrvatske širili podvale o dogovorenom ratu između Tuđmana i Miloševića, snažno se okomio pri kraju života na generala Bobetka. Te sile nisu prestale krivotvoriti povijesne činjenice, lažno prikazivati početak i okolnosti Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, a nastavljaju s krivotvorenim tumačenjima okolnosti Domovinskog obrambenog rata. Stoga je pojava knjige Milana Bobetka Hrvatska mora iz rova značajan doprinos istini, svjedočanstvo o velikoj medijskoj i političkoj hajci pod kraj života zaslužnog generala Bobetka. Čitanje knjige zahtjeva posebnu pozornost kao i ozbiljan analitički pristup.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 16. ožujka 2010.

Neriješena prošlost i njeni duhovi sustižu nas sa svih strana. Ovaj put oni su dobili prekrasan oblik ili okvir u slikarici, pjesnikinji i sada povjesničarki Suzanne Brooks-Pinčević. Zamislite ironije, ona je dijete Britanca i Fancuskinje, a napisala je ovu knjigu pred kojom se mogu posramiti mnogi naši povjesničari koji zakazaše u svojoj dužnosti promicanja povijesne istine. Ne samo da je pisala o tragediji našeg naroda u Bleiburgu, koju je i oslikala, Suzanne je istaknula svu tragediju hrvatskog naroda obuhvativši i Domovinski rat u kojem je i sama imala veliku humanitarnu ulogu. Posebno je pohvalno što je iznijela istinu oko odgovornosti Britanije i drugih svjetskih sila u razvoju tih naših povijesnih događaja. Prošli mjesec u Župnoj dvorani Sv. Blaža održano je predstavljanje knjige Suzanne Brooks-Pinčević: „Bleiburg i Bleiburžka tragedija“. Predstavljanje je vodila gospođa Maja Runje, predsjednica pokreta Krug za trg a predstavljenju su pridonijeli i gospodin Tomislav Nurnberger kao urednik knjige, Damir Borovčak kao publicist, te Stjepan Brajdić kao predsjednik Udruge Macelj 1945.(S.Lažeta)

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2010.

U četvrtak, 11. ožujka predstavljene su knjige «U viteza krunica» - ukoričeni zid boli posvećen poginulim hrvatskim braniteljima iz Zagreba. Pred punom dvoranom, u kojoj je bilo i učenika škola u Sesvetama, govorili su dr. Andrija Hebrang, dr. Josip Jurčević, general Ante Rosso i književnik Hrvoje Hitrec, direktor «Školske knjige» Ante Žužul i autorica knjiga Gordana Turić. Donosimo govor predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Dopustite mi da prvo kažem nekoliko riječi o trenutku u kojemu se događa predstavljanje ovoga opsegom i važnošću ogromnoga projekta Gordane Turić. Živimo, naime, u vremenu u kojemu se pokušava, pa i uspijeva, krivotvoriti bliža hrvatska povijest. Čini se to u samoj Hrvatskoj, ali i izvan njezinih granica. U Hrvatskoj je za taj posao zadužen dobar dio visokotiražnih tiskovina i nekoliko povjesničara sumnjivih namjera, kojima mediji daju velik prostor. Poglavito se povijest krivotvori, i to na posebno ružan način, u mnogim književnim, filmskim i dramskim djelima u kojima se hrvatski branitelji gotovo u pravilu opisuju kao razbojnici, kriminalci i uopće osobe sumnjiva morala. Izvan Hrvatske postoje središta u kojima se danomice proizvode protuhrvatski falsifikati, ne samo u Beogradu gdje stoluje takozvana vlada davno nestale terorističke tvorevine koja je u ratu egzistirala na tlu Hrvatske, a tu vladu u sjeni podržava službena srbijanska politika koja eto, nedavno, na usta predsjednika Tadića traži od Hrvatske da ne slavi svoj službeni blagdan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti."

Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2010.

Veličina jednog naroda mjerljiva je njegovim velikanima. Počesto, međutim, velikani toliko natkrile vlastiti narod da proteknu čitava stoljeća dok ih običan puk ne prepozna kao svoje dične sinove. Znakovita je u tom smislu sudbina hrvatske aristokratske porodice Zrinski. Na europskim dvorovima isprva slavljeni, potom prezreni i pogubljeni, pa od vlastita naroda gotovo zaboravljeni ,te napokon iznova otkriveni i slavljeni, Zrinski su otrpjeli višestruko povijesno preispitivanje i vrednovanje te se u konačnici dokazali kao objektivna, ponajprije etička, vrijednost.(Z.Bacinger)