Utjecaj globalne ekonomske krize na zaposlenike

nezaposlenostU povijesti čovječanstva zauvijek su upamćena neka prijelomna vremena, nakon kojih se svijet izmijenio na bolje ili gore. Definitivno jedan od takovih trenutaka bio je i kraj XX. st. s kojim su nestale i totalitarne ideologije nacionalsocijalizma i komunizma, popraćeno raspadima državnih zajednica uz rađanja novih, nacionalnih država. No „neprimjetno", cijeli svijet zadesilo je i stvaranje globalističkog ekonomskog modela. Utjecaj te faze transformacije kapitalizma, koji teži maksimalnoj racionalizaciji proizvodnje roba i efikasnosti pružanja usluga na zaposlenike (radnu snagu) je golem, u cijelom svijetu. Ekonomisti će se složiti kako se „sva proizvodna" industrija preselila u zemlje s najmanje plaćenom radnom snagom, koje istovremeno imaju „fleksibilno" zakonodavstvo glede utjecaja proizvodnje na okoliš, a što u konačnici rezultira najjeftinijom proizvodnjom neke robe i konkurentnom prednosti na tržištu. Više nije dovoljno proizvoditi za svoju sredinu ili državu, tržište je svijet, a na tom globalnom tržištu jedino najniža cijena uz istu kvalitetu jamči opstanak. Ta utrka za primjenom najnovije tehnologije u proizvodnji, što je u sve većoj mjeri potpuno automatizirana, time i neovisna o ljudskom faktoru (cijena rada) uvelike je utjecala i na živote svih nas.

Hrvatska je bila zahvaćena transformacijom sustava proizvodnje, ratnim zbivanjima, „divljim vremenom prvobitne akumulacije kapitala", pa konačno i pripadajućom regulativom što se nameće radi jedinstvenog EU tržišta. Porast nezaposlenosti, male plaće, od poslodavaca zahtijevana gotovo bezuvjetno, „fleksibilnost zaposlenika" u odnosu na radno vrijeme, mjesto rada, godišnji odmor, dobna granica za odlazak u mirovinu, sve to nisu samo posebnosti Hrvatske. Opisani se proces događa „svugdje", a potvrđuje ga najnovije ispitivanje velike multinacionalne konzultantske kompanije Towers Watson. Ova kompanija, koja ima u brojnim zemljama svoje podružnice i upošljava 14.000 zaposlenika, pruža usluge poboljšanja efikasnosti poslovanja kompanija kroz bolje upravljanje zaposlenicima, rizicima i uopće financijama. Izvješće pod nazivom „Globalna studija radne snage 2010.", iskazuje rezultate istraživanja provedenih u studenom i prosincu 2009., u kojem je sudjelovalo 22.000 zaposlenika iz 22 zemlje, a cilj je bio saznati pogled zaposlenika na posao, ali i njihova očekivanja. Recesija koja je zahvatila svijet iskazuje se jasno i u zaključcima istraživanja, a sažeti se može u riječima voditelja istraživanja Max Caldwela: „Ljudi sve više žele stvari koje će sve teže dobiti. Žele se skrasiti u jednoj ili dvije kompanije za cijeli život. Ono što žele je sigurnost, stabilnost i dugotrajni radni odnos, koji se sve učestalije teško dobiva"!.

Dakle, ove riječi ne bi mogle točnije opisati i želje zaposlenika u Hrvatskoj, kojih je ostvarenje zbog dubine naše gospodarske krize, jednostavno ravno vjerojatnosti dobitka jackpota na lotu! Drugi je zanimljiv rezultat koji govori o očekivanju zaposlenika glede odlaska u mirovinu. Naime, odgovori svih zaposlenika iz cijelog svijeta, govore kako se u mirovinu odlazi s, prosječno, 62 godine, a u USA se odlazi s 67 godina. Ono što zabrinjava je da zaposlenici „žele" raditi što duže i planiraju mirovinu sa 67 godina života, a 30% njih „nada se" raditi do 70-e! Ovi pogledi zaposlenika, koji osjećaju da su im sužene mogućnosti napredovanja, nevoljkost za promjenama sredine radi pronalaženja posla uz nedvojbeno iskazan strah za gubitak posla, strah od potrebe cijeloživotnog učenja radi konkurentnosti na tržištu rada, globalno stagnirajuće plaće, bojazan od i ljutnja zbog čestog stresa u radnoj sredini... Sve to, uz ponašanja i dijametralno suprotna očekivanja poslodavaca, jasno iskazuje nesigurnost vezanu uz procjene o trendovima i trajanju gospodarskog oporavka.

I u Hrvatskoj, očito je kako većina ljudi kao posljedicu ekonomske krize i opće nesigurnosti ima otpor spram bilo kakvim osobnim inicijativama, koje zapravo predstavljaju rizike, pa od tuda i žal za „stabilnim vremenima", možda „malih plaća, ali sigurnih radnih mjesta". Zabrinjavajući trendovi potvrđuju se i kroz činjenicu o sklapanju, od ono malo novih upošljavanja u Hrvatskoj, samo 15% ugovora na neodređeno vrijeme. Ne treba biti posebno lucidan i zaključiti kako su tih 15% ugovora o radu, zapravo radna mjesta u sustavu „državnog budžeta", dok istinski privatni poslodavci gotovo uvijek upošljavaju na određeno vrijeme. U svemu najgore prolaze mladi i nezaposleni koji u Hrvatskoj „ne vide perspektivu" i osobnu šansu za život, te u sve većoj mjeri odlaze iz Hrvatske.

Dok nam vodeći ekonomisti govore kako Hrvatska još nije dotakla „dno krize" što možemo „prevesti" kao očekivanje daljnjeg „propadanja firmi" i rasta nezaposlenosti, uz izvjestan ulazak u EU i nesmiljenu konkurenciju što će zadesiti sve, od poljoprivrede do industrije i usluga, svima nam je, zaposlenima i nezaposlenima, izgleda izvjesna samo neizvjesnost! Posebno jer političke snage koje upravljaju ovom zemljom posljednjih desetak godina, pozicije i opozicije, ne nude niti nadu da vidimo „svijetlo na kraju tunela". Tek obećanje o „zacrvenjenoj Hrvatskoj" i ideološke floskule o „boljoj budućnosti", koje smo već odslušali u desetljećima pred 90-im. Utjecaj globalne recesijske krize iza koje se skrivaju političke elite ove zemlje, bježeći od osobnih i „partijskih" odgovornosti pred vlastitim narodom za učinjeno proteklih godina, hrvatskom je čovjeku poznat i jasno lučen od „gospodarskih trendova" u Hrvatskoj! Ako se na upliv svjetskog gospodarstva i nije moglo utjecati, na lopovluk, nekompetentnost i nesposobnost odgovornih u Hrvatskoj trebalo se „utjecati". No, birati na odgovorna mjesta sposobne i stručne značilo bi i obračun s „repovima prošlosti", s „duhovima u boci" i „kosturima u ormarima". Budimo jasni, znači to lustracijsku dezinfekciju sfere odlučivanja. A to „partijski interesi danas ne dozvoljavaju".

Damir Tučkar, dipl.ing
Uto, 5-11-2024, 23:48:53

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.