Prijevremeni izbori

Izbori su iza nas, političke kombinacije formiranja Vlade su ispred nas, a svakako je najveća vijest, doduše posredno vezana uz izbore – ostavka Zorana Milanovića u SDP-u. Izbori će svakako ostati zapamćeni po manjem odzivu, uglavnom rezigniranih scenom i akterima „visoke politike“, birača, pri čemu oni koji jesu i oni koji nisu glasovali, uglavnom više ne pamte ništa od „predizbornih programa i obećanja“ stranaka. Koliko me pamćenje služi nisam u tijeku posljednjih tjedana čuo nikoga od aspiranata na mjesto u Saboru, da prozbori nešto o telekomunikacijama u Hrvatskoj. Stoga je valjda u ovoj sferi države i društva sve u redu, iako građanima svakog mjeseca kada im poštar u sandučić ubaci mjesečni račun telekomunikacijskih usluga ipak ponešto nije jasno. Zapravo, vide kako su iznosi koje plaćaju visoki, valjda kao posljedica subjektivnog dojma. A i mnogi korisnici nisu baš prezadovoljni internetskim brzinama ili ponudom i cijenom mobilnih „igračaka“ koje dobivaju u zamjenu za višegodišnju „vjernost svojem“ teleoperateru ili nekim drugim sličnim detaljem.

Da skratim, kandidati i stranke očito su pod dojmom izvješća HT-ova čelnika g. Davora Tomaškovića o „najboljim poslovnim rezultatima“ proteklih kvartala, a možda i misle kako je Hrvatski telekom i dalje Hrvatska kompanija! Vezano uz izbore, o „problematici telekomunikacija“ oglasio se samo Branko Hrvatin, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. Naime, u predizbornoj noći, uputio je birače, koji eventualno zaprime SMS sa izbornom porukom, da se jave HAKOM-u koji će „blokirati broj“ s kojeg je poruka poslana. Običnim korisnicima jedino je jasno kako se i tzv. „skriveni broj“, analizom dolaznih poziva i vremena kada je upućen SMS ili poziv, lako identificira, ako to „netko“ želi ili bolje rečeno smije uraditi, neovisno o tome radi li se o pretplatniku, identificiranom ili neidentificiranom korisniku bonova u mobilnom aparatu. Uočili ste kako je u gornjoj rečenici ključna riječ: smije!

Naime, i u samim počecima mobilne telefonije u Hrvatskoj, vrijedila su slična pravila glede spomenute riječi SMIJE, ali, usudim se reći, tada, pa sve do danas, nisam siguran da su se neki od političkih moćnika, prema osobnim iskustvima nekih drugih političara poput već zaboravljenog Slavka Linića, baš pridržavali prava na privatnost tj. „razumijevali“ riječ SMIJE kroz prizmu „zakona, baš kao pijan plota“! Koliko je bilo takvih blokiranih priključaka u nedjelju 11.rujna, nadam se da će HAKOM priopćiti, čisto onako, da se zna!

Kako za naše „nove političke elite“ svih stranaka u Saboru, u telekomunikacijama države je „sve u redu“, te se nije o njima zborilo prije, pa neće niti poslije izbora, nema očito potrebe da dovodimo u pitanje kontrolu jednog prevažnog državnog sustava, od strane kompanije, u vlasništvu jedne druge države. Pa niti o Sv. Geri, već 25 godina okupiranom dijelu Hrvatske od strane Slovenije, a od kuda se nadziru komunikacije Republike Hrvatske, nitko ništa ne priča, pa zašto bi onda pričali o stvarima u telekomunikacijama, gdje – problema „nema“!

Ego building Uprave HT-a u Selcu

Dr. sc. Maruška Vizek, imenovana je ravnateljicom Ekonomskog instituta u 4 godišnjem mandatu 8. Rujna, a već dan kasnije, u petak, na susretu sa članovima Uprave HT-a u Selcu (valjda neki opuštajući weekend, mini „team-building“ Uprave) predstavljena je EI analiza naslovljena kao „Ekonomska atlas HT grupe“! Prema Vizek cilj je bio pokazati socioekonomski doprinos HT grupe poslovnoj i društvenoj okolini. U analizi je komparirano deset najvećih tvrtki u Hrvatskoj, a izvor podataka bio je Poslovni.hr.

"HT Grupa ostvaruje više od 3 posto hrvatskog BDP-a i podržava više od 27 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, jer se za svako radno mjesto unutar HT Grupe vežu još 4,4 PrivatizacijaBarem 10.000 bivših zaposlenika HT-a mogli bi kazati mnogo toga, „puno lipih stvari“ o načinu i razlozima transformacije HT-a, prema „slici i prilici“ kakvu danas pruža! Naime, HT je privatiziran, kroz legitiman, ali pomalo „čudan postupak“, kojeg se od političara „danas više nitko ne sjeća najbolje“, uz velike riječi kako će kupac, svjetski partner, uz demonopolizaciju, donijeti „know how“ poslovanja, najsuvremeniju tehnologiju, ukratko „med i mlijeko“ za korisnike u Hrvatskoj.radna mjesta u ostatku gospodarstva. S prosjekom od 8.616 kuna neto, HT Grupa isplaćuje 54 posto veću plaću od državnog prosjeka te 16 posto iznad prosjeka sektora informacija i komunikacija. HT je najveći privatni investitor u Hrvatskoj u proteklih pet godina, ima veliki multiplikativni učinak na cijelo hrvatsko gospodarstvo i stvara najveću vrijednost svim svojim dionicima, zaposlenicima, dioničarima, dobavljačima i državi", ocijenila je Vizek.

Impresivno u okvirima Hrvatske, nema što. Dakako, ova analiza na WEB stranicama EI, nije vidljiva, valjda zato što je bila naručena od HT-a, a cilj je bio dostaviti je medijima. Koji su bombastično u naslovnicama prenjeli kako HT stvara više od 3% BDPa Hrvatske! Kuda ćeš bolje „reklame“ za HT!

Samozadovoljni Predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković istaknuo je da analiza pokazuje važnost poslovanja HT-a za razvoj ukupnog gospodarstva, pogotovo u segmentima radnih mjesta i investicija. "Nastavljamo s investicijama ključnim za daljnji razvoj i digitalizaciju društva, pa tako od rujna za 180 tisuća korisnika širokopojasnog interneta nudimo 'surfanje' i do pet puta većim brzinama nego do sada".

Nema sumnje da je HT „uspješno transformirana kompanija“, prema mišljenjima većine medijski eksponiranih ekonomskih analitičara u Hrvatskoj, oduševljenih globalnim gospodarstvom kao ultimativnim ciljem Hrvatske, a dašak tog gospodarstva, još koncem 2001. donio nam je i Deutsche telekom. Barem 10.000 bivših zaposlenika HT-a mogli bi kazati mnogo toga, „puno lipih stvari“ o načinu i razlozima transformacije HT-a, prema „slici i prilici“ kakvu danas pruža! Naime, HT je privatiziran, kroz legitiman, ali pomalo „čudan postupak“, kojeg se od političara „danas više nitko ne sjeća najbolje“, uz velike riječi kako će kupac, svjetski partner, uz demonopolizaciju, donijeti „know how“ poslovanja, najsuvremeniju tehnologiju, ukratko „med i mlijeko“ za korisnike u Hrvatskoj. Danas, kada HT vlasnik OPTIME, očekuje da OPTIMA preuzme H1, pri čemu su i OPTIMA i H1 žrtve prvenstveno dugova prema HT-u, nastalih po osnovi korištenja HT-ove, a „bivše državne“, telekomunikacijske infrastrukture. Sve uz HAKOM zakonsku regulativu donašanu s malim kašnjenjima u odnosu na vremenski kontekst zbivanja u telekomunikacijama, svih proteklih 15-ak godina.

I zato, siguran sam kako je u Selcu proteklog weekenda medijskim predstavnicima servirana analiza poslužila kao predložak za natpise - „besplatne reklame HT-a“, čime je napumpan ego članova Uprave za predstojeću gospodarsku jesen. A možda su samo pokušali biti inventivni, poput „gazda“ u njemačkoj, gdje je DT naručio studiju od dva univerziteta, The European School of Management and Technology (ESMT) i The Hertie School of Governance. Studija o korporativnoj (DT) kulturi i“etičkom ponašanju“ u poslovanju, biti će podloga brojnih javnih analiza i diskusija. Ova studija i čistoća poslovanja DT-a kao globalne, svjetske kompanije, dolazi u vrijeme kada tekomunikacijski analitičari u Hrvatskoj baš i ne iznose primjere korupcije u funkciji poslovnih uspjeha nekih kompanija. Evo i primjera.

VimpelCom je platio $795 million (€717.15 million) u veljači nakon priznanja kršenja US protukorupcijskih pravila u inozemstvu, pri preuzimanju operatora u Uzbekistanu i poslu u Nizozemskoj. A kako je Telenor u vlasništvu 33% dionica VimpelCom, to su i tri člana njegove Uprave morala odstupiti. Ericsson, ne ovaj naš zagrebački, se u srpnju riješio sedmorice trenutnih ili bivših zaposlenika, kao rezultat istrage u Grčkoj vezane uz „moguću korupciju“!

No, ne brinite dragi čitatelji, prema „političkoj eliti“, kao što sam i ranije napisao, u Hrvatskoj je u telekomunikacijama sve u redu i nema ničega sličnog ovome što se događa u „stranom, opakom telekom svijetu“!

EU početak jeseni u telekomunikacijama

Ove je godine korisnicima svih država EU, krajem travnja, pred sezonu ljetnih godišnjih odmora, stupilo na snagu RoamingUkidanje posebnih naknada za roaming unutar EU, najavljeno za lipanj 2017., neće značiti baš neograničeno “besplatno” telefoniranje u roamingu, nego će roaming biti “besplatan” (tj. izjednačen s cijenama u nacionalnom prometu) u trajanju od najmanje 90 dana godišnje. Ostalih 275 dana godišnje naplaćivat će se po naknadama za roaming koje će maksimalno iznositi 4 euro centa po minuti razgovora, 1 cent po SMS-u i 0,85 centa po megabajtu prometa.veliko smanjenje cijena korištenja usluga mobilne telefonije i interneta pri putovanjima „iz svoje u druge EU države“, tzv. roaming! Turistički reciptivne EU zemlje, kao što je i Hrvatska, tim aktom Bruxellesa izgubile su enormne prihode, zapravo, bolje rečeno, najveći dio „kolača“ tih prihoda, gube teleoperatori koji su u Hrvatskoj, u stvari, u stranom vlasništvu! Dakako, država uprihođuje svoj standardni PDV na tim uslugama, koji isto tako nije bio beznačajan za Hrvatsku. A još veći „gubitak“ uslijediti će od lipnja 2017. kada će današnje cijene roaminga pasti na inicijalno predviđene, kojima je EU trebala biti tretirana kao „jedna država“. No, pred kojih tjedan, „netko“ u Bruxellesu je ipak „povukao kočnicu“ i poslao prijedlog na doradu EU Komisiji.

Naime, ukidanje posebnih naknada za roaming unutar EU, najavljeno za lipanj 2017., neće značiti baš neograničeno “besplatno” telefoniranje u roamingu, nego će roaming biti “besplatan” (tj. izjednačen s cijenama u nacionalnom prometu) u trajanju od najmanje 90 dana godišnje. Ostalih 275 dana godišnje naplaćivat će se po naknadama za roaming koje će maksimalno iznositi 4 euro centa po minuti razgovora, 1 cent po SMS-u i 0,85 centa po megabajtu prometa. Predložila je to Europska komisija (EK) u provedbenom aktu kojim definira tzv. “pravednu uporabu”. Taj koncept uveden je kao osigurač protiv zlouporaba besplatnog roaminga. Kad bi bio besplatan neograničeno, svih 365 dana, korisnici iz zemalja u kojima su cijene mobilnog telefoniranja skuplje mogli bi kupiti SIM karticu u zemlji u kojoj je to jeftinije i koristiti karticu u stalnom roamingu. Takvi slučajevi mogli bi imati negativan učinak na domaće cijene te na sve potrošače, kažu u EK. Stoga je ovim prijedlogom, o kojem trebaju raspravljati zemlje članice EU u Vijeću, “pravedna uporaba” definirana kao kvota od 90 dana godišnje.

Očito je kako je spomenuti prijedlog ograničenja korištenja cijena povlaštenog roaminga, došao od nekoga „malog EU člana“, jer se inicijalna prikrivena namjera globalnih telekomunikacijskih igrača u EU, stvaranje pan-EU telekom operatora, upravo jasno ocrtava u obrazloženju. Iako inicijatorima ideje ujedinjene Europe, koju su neki pogrešno počeli zazivati i nazivati Sjedinjene države Europe, ne ide na ruku ova odluka Komisije o ograničenju „jeftinog roaminga“, ipak su procijenili kako u ovom trenutku treba imati strpljenja i popustiti, bar dok BREXIT ne prođe i sudbina EU bude jasnija. U Hrvatskoj, „tehnička Vlada“, bivša i buduća, oko „jeftinog roaminga“ nemaju neki stav, u Hrvatskoj je u telekomunikacijama ionako „sve kako treba“.

Damir Tučkar