2008 je izborna godina u kojoj će dosadašnji predsjednik George W. Bush, nakon odrađena 2 mandata, prepustiti mjesto predsjednika najmoćnije zemlje svijeta nekom od kandidata dviju stranaka, Demokratske ili Republikanske, jer ostali kandidati su samo, kao što praksa pokazuje, egzotični izborni ukras. Ovogodišnji su izbori za predsjednika 56. po redu i zakazani, odavno, za 4. studeni 2008. kada će se istovremeno obavljati i izbori za Senat, razni drugi izbori poput onog za Zastupnički dom, a u mnogim državama i lokalni izbori i referendumi. Važno je napomenuti da predsjednika i potpredsjednika biraju, prema Ustavu, tzv. electori, pri čemu svaka država ima njihov drugačiji broj (vidi sliku). Electori se dakako biraju na izborima u svakoj državi, a svaka država ima onoliki broj electora koliko ima senatora i zastupnika.

Ove nam osnovne informacije trebaju dati sliku posrednih predsjedničkih izbora, a njoj treba dodati i unutarstranačke bitke kojima stranke odabiru svog kandidata. Ono što se u našim medijima, pišući o američkim izborima, najčešće prezentira jest stvorena slika, kako je za USA zapravo dilema da li će predsjednik postati Obama ili Hillary? Pa pogledajmo, tko su mogući kandidati za predsjednika USA. Kod demokrata bitka se vodi između spomenutih Baracka Obame i Hillary Clinton, dok kod republikanaca bio je moguć odabir između John McCaina, Alan Keyesa, Ron Paula. A od ostalih prijavljenih kandidata značajnije figurira, iako kao outsider, i Ralph Nader, porjeklom arap, sada po peti puta u utrci za predsjedničkim mandatom. I dok hrvatska javnost svu svoju pozornost usmjerava prema Obami i Hillary, dilemu da li će prvi puta u povijesti predsjednik najmoćnije države svijeta postati crnac ili žena, vjerojatno će riješiti, u hrvatskim medijima potpuno zanemaren, republikanac John McCain !

Hillary Clinton	Ralph Nader	Alan Keyes	Barack Obama	Ron Paul

Rođen 1936. protestant, otac sedmero djece, djed i otac bili su admirali američke mornarice, te nije čudo da je i sam odškolovan na US Naval Academy u Marylandu. John McCain je i sam izgradio impresivnu vojnu karijeru, tijekom koje je odlikovan brojnim odličjima, a posebno se ističe njegovo sudjelovanje u Vijetnamskom ratu. Kao mornarički pilot bio je 1967. oboren iznad Sj.Vijetnama, teško ozlijeđen i zarobljen, te proveo 5,5 godina, sve do 1973. u zarobljeništvu, iskusivši mučenja sjeverno vijetnamskih komunista. Zanimljivo je da je predsjedničku nominaciju 2000 g. izgubio od Georgea W. Busha, koji ga je ovih dana, tijekom posjeta Zagrebu, upravo naznačio kao budućeg USA predsjednika. Neupitan kao domoljub, vojnik i kredibilan političar, upravo nam nameće neke paralele sa odnosima u hrvatskom političkom okolišu spram moguće uspješne političke karijere hrvatskih domoljuba, primjerice aktivnih, odličjima nagrađivanih sudionika našeg Domovinskog rata.

Ma koliko je nezahvalno prognozirati sigurnog pobjednika, jer još ima dosta vremena do kraja godine, suprotstavljen gospođi Clinton ili potencijalno prvom crnom predsjedniku Obami, vjerojatnije jest da će se Amerika opredijeliti konzervativno i odabrati bijelog muškog kandidata bez karijerne mrlje. John McCain trebao bi, već sada, postati ciljem i lobista hrvatskih interesa u USA, kako iseljeništva, tako i subjekata na hrvatskoj političkoj sceni, kako bi se nastavio dosadašnji trend u odnosima s najutjecajnijom državom svijeta.

Damir Tučkar, dipl.ing.

{mxc}