Tehnologija i naša svakodnevnica

Odavno smo se navikli da tehnologija sve brže i brže mijenja naše živote, a ipak se svakog dana iznova iznenadimo medijskim natpisima o čudima primijenjene tehnologije, nadajući se kako će ubrzo sve te inovacije biti i u našim domovima. Jedan od ključnih sustava svake države jesu telekomunikacije, sustav što je isprepleten sa informatikom i pripadajućom tehnologijom te na mnoge načine utječe na društvo, posebno u gospodarskom smislu. Najrazvijenije zemlje svijeta odavno su shvatile značaj temeljne infrastrukture za evoluciju društva u „umreženo društvo, virtualni, digitalni svijet", kojem je osnova mreža svih mreža – Internet. EU, SAD i neki „azijski divovi", ulažu ogromne svote novaca u tu temeljnu infrastrukturu umreženog društva. Ne i Hrvatska, koja pogođena elementarnim nepogodama nažalost za razvijenim zemljama, zbog raznih razloga, kaska.

Osim ovih posljednjih groznih kiša i poplava što možda dokazuju i uznapredovale globalne klimatske promjene, kao odgovor prirode na sva ljudska tehnološka čuda, Hrvatska je izložena već dosta dugo mnogo značajnijoj „elementarnoj nepogodi" – politici i njenim „elitama", posebno ovoj posljednjoj vladajućoj garnituri s Markova trga. Stoga hrvatski „geek-ovi" i „fun-ovi" tehnologije, posebno sustava telekomunikacija, svakodnevno nestrpljivo isčekuju vijesti koje bi ih oraspoložile i uvjerile da se nešto bitno izmijenilo, da i Hrvatska konačno kreće putem najrazvijenijih. Putem, koji je može izvući iz ovog opasnog gliba, stagnirajućeg gospodarstva, bez vizija i strategije. Još samo nepopravljivi optimisti vjeruju u napisanu strategiju ove Vlade i riječima ministra „Del Boy Trottera" tj. Ivice Vrdoljaka, koji nas svakog dana, u medijima iskreno uvjerava kako ćemo „za godinu dana biti milijunaši".

„Tehnološki guru" Zoran Milanović putuje u SAD

Na račun poreznih obveznika Predsjednik Vlade RH i odabrani ministri, te njihovi Prihvat ponude„Slučajni Predsjednik Vlade RH", doista se iskreno nada kako će privoliti čelnike ovih kompanija da Hrvatsku ozbiljno uzmu u svoje planove širenja businessa svijetom. U tom smislu, nadaju se, kako će ovi ICT divovi prihvatiti ponude Vlade da im se „preda", kroz neki ugovorni model, neki od brojnih, zapuštenih JNA kompleksa, blizu telekomunikacijske infrastrukture, kako bi tamo izgradili „neke pogone"poslušni tehnološki stručnjaci, najavili su putovanje u SAD, doduše „neslužbeni i nepolitički posjet", nekim od najvećih informatičkih svjetskih divova Cisco, IBM, Microsoft, Oracle i Hewlett-Packard. Nejasno je tko će od vodećih ljudi ovih kompanija primiti „ovu grupu turista", provesti ih po pogonima tvrtke, pristojno ih saslušati, skromno pogostiti i izreći prigodne i za hrvatske medije prikladne, očekivane riječi. Brojni analitičari informatike i telekomunikacija u Hrvatskoj, već su nazvali ovaj posjet „tragikomičnim". Naime, „slučajni Predsjednik Vlade RH", doista se iskreno nada kako će privoliti čelnike ovih kompanija da Hrvatsku ozbiljno uzmu u svoje planove širenja businessa svijetom. U tom smislu, nadaju se, kako će ovi ICT divovi prihvatiti ponude Vlade da im se „preda", kroz neki ugovorni model, neki od brojnih, zapuštenih JNA kompleksa, blizu telekomunikacijske infrastrukture, kako bi tamo izgradili „neke pogone". Posebno su „ciljali" prema, u smislu tektonskih poremećaja, stabilnoj Lici, stoga pogodnoj za izgradnje gigantskih „poslužiteljskih i podatkovno-skladišnih centara", neophodnih za, i u EU, izrastajući virtualni svijet ICT industrije, tzv. oblaka (engl. „Cloud"). U svom stilu, Zoran Milanović je na pitanje o razlozima putovanja u SAD odgovorio, kako vjeruje da Hrvatska može ponuditi nešto najvećim svjetskim informatičkim tvrtkama. "Taj su posao trebali obaviti moji prethodnici. Važno je da nas primijete. Ja tamo ne idem da se vratim s vrećom novaca".

Uopće ne sumnjam da će ga zamijetiti! Naime, ako se nadate da bi ovi svjetski tehnološki divovi mogli otvoriti pogone i radna mjesta u, njima sasvim nevažnoj Hrvatskoj, trebali bi znati kako je CISCO najavio otpuštanje 6000 ljudi, ili 8% zaposlenih, u svojim pogonima širom svijeta. IBM je najavio u 2014. otpustiti 13.000 zaposlenih, a Microsoft rekordnih 14% zaposlenih ili njih 18.000. HP je pak u posljenje 3 godine otpustio 34.000 zaposlenih, uz predviđanja da će morati nastaviti sa „rezovima" i dodatno otpustiti između 11.000 i 16.000 zaposlenih. ORACLE ne najavljuje tako masovna otpuštanja. Iako se svijet izvlači iz gospodarske krize, a ICT sektor je nesumnjivo glavni pokretač globalne ekonomije, razlozi ovih otpušatnja leže u „unutarnjim preslagivanjima divova", koji nastoje smanjiti sve troškove, kako bi zadržali korak u inovativnosti i tehnološkim istraživanjima, a što ih i dalje treba održati u vrhu uspješnih kompanija. Ako bi i kojim slučajem neka od ovih kompanija, „nagovorena" od naše turističke grupe, odlučila pokrenuti „neki posao" u Hrvatskoj, više je nego sigurno da su, uz brojne druge zakonodavno-birokratske pretpostavke, ključni preduvjet visokospecijalizirano obrazovani ljudi, u visokoautomatiziranim pogonima sa malobrojnim zaposlenim. Kako su mnogi, koji bi odgovarali opisu potrebnog obrazovanja i vještina, u eventualnim natječajima za pogone u Hrvatskoj, već odavno napustili Hrvatsku, nema puno nade da bi se smanjile liste nezaposlenih na biroima rada. Izglednije je, kako bi zbog lošeg obrazovnog sustava i nepoticajne sredine za cjeloživotna specijalistička obrazovanja u Hrvatskoj, ove dobro plaćene poslove lakše pronašli neki stručnjaci iz EU.

Svima nam je jasno značenje izreke: „Znanje je moć"! No, pamtimo i izjavu Predsjednika Vlade u svezi slučaja izručenja g.Perkovića po EU uhidbenom nalogu, kako je on u tom procesu „puno naučio". Znamo također da je u poluprivatnom posjetu Australiji također „jako puno naučio" i o kontinentu i o našim iseljenicima, a uglavnom je razumio da tamo nisu svi iseljenici „ustaše". Ovaj puta odlučio je proširiti svoje znanje o novom kontinentu i glavnoj svjetskoj sili - SAD, pa putuje sa ne malom svitom pratitelja, zanemarujući činjenicu o „umreženom svijetu i globalnom selu", gdje se sa čelnicima ranije spomenutih ICT globalnih divova, može dogovarati i na „virtualnim sastancima". Naravno, osim ako ne želi „u četri oka" iznjeti neke ponude. Ipak, kako Hrvati vole bajke, još od vremena Ivane Brlić Mažuranić, stotine tisuća onih što godinama očekuju čuda na burzama rada, polažu velike nade u našeg Predsjednika Vlade. Iskreno, i ja se nadam kako sam potpuno u krivu u svojim procjenama i kako će Hrvatska postati nova Silicijska dolina! I da, još ponekad uzmem u ruke „Šegrta Hlapića" , jer jako volim tu bajku!

Digitalna forenzika

Da u Hrvatskoj ipak nije sve tako crno svjedoči i najnovija vijest o posljednjem uspješnom poslu Insig2 Bogato znanjeDa u Hrvatskoj ipak nije sve tako crno svjedoči i najnovija vijest o posljednjem uspješnom poslu Insig2 firme vrijednom 5 mil. eura za europski OLAF (Ured Europske komisije za borbu protiv korupcije i prijevara ). Iako se radi o poslu edukacije više od 700 policajaca iz EU, u stvari njihovh IT stručnjaka, o korištenju alata za tzv digitalnu forenziku, dokaz je to kako i u Hrvatskoj ima stručnjaka za ovo usko područje, koji svoje znanje bogato naplaćuju već sadafirme vrijednom 5 mil. eura za europski OLAF (Ured Europske komisije za borbu protiv korupcije i prijevara ). Iako se radi o poslu edukacije više od 700 policajaca iz EU, u stvari njihovh IT stručnjaka, o korištenju alata za tzv digitalnu forenziku, dokaz je to kako i u Hrvatskoj ima stručnjaka za ovo usko područje, koji svoje znanje bogato naplaćuju već sada, gotovo svim policijama EU i okruženja, klijenti su i NATO i Oman. Ukratko, svijet je za njih „globalno selo" i potencijalno tržište, a proizvod je „znanje". A što je to u stvari digitalna forenzika? U umreženom svijetu, u kojem danas već i kućanski aparati komuniciraju putem interneta, događaju se i nezgode i propusti u radu sa računalima i svim uređajima upravljanim chip tehnološkim novotarijama, ali ima isto tako i „loših momaka", što će bilo zbog novca ili ideologije, biti spremni prekršiti mnogobrojne zakone, jedne ili više zemalja. Ovi „loši momci", visoko su educirani u korištenju ICT tehnologije, rade sami ili u skupini, a nerjetko i pod patronatom nekih država.

Spriječiti ih u nakanama ili pak prirediti dokaze u eventualnim sudskim procesima širom svijeta, često traži analize računala ili rada u „mreži". A to nije jednostavno i traži biti u tijeku sa svime što se u svijetu na tom polju djelovanja „loših momaka", događa ! Pronaći izbrisani e-mail ili pročitati „tvrdi disk" nekog računala, rekonstruirati rad „pametnog" mobitela ili pročitati sadržaj, izbrisanog i fizički uništenog medija za pohranu podataka, nije nimalo lako, ali može biti ključni dokaz nekog procesa. Zato i jest vrijedno znati kako i u malenoj Hrvatskoj postoje stručnjaci koji „prodaju znanje" digitalne forenzike širom svijeta. Ali, stručnjaci ove specijalizacije su malobrojni, osim talenta, formalnog obrazovanja i osobne upornosti, kao uvijek, traži i vrijeme od nekoliko godina prakse. I nema ih na „tržištu rada", pa i iz ove priče možemo vidjeti da naš Predsjednik Vlade, u razgovorima sa potencijalnim investitorima u Hrvatsku, na svom obilasku SAD , možda baš i ne će reći punu istinu govoreći o visokoobrazovanoj radnoj snazi kao „potencijalnoj prednosti Hrvatske za tehnološke investitore".

Apple nastavlja svoj put – revolucija se nastavlja!

Apple je 9.rujna ove godine u Cupertinu (Kalifornija) konačno predstavio svoje tehnološke dugoočekivane novitete i ispunivši očekivanja – oduševio. Legendarni Steve Jobs, osim vizionarstva u tehnologiji bio je i marketinški genije, čija je besmrtna rečenica na prezentacijama notiteta tvrtke bila „Još samo jedna stvar". Publika je znala, da nakon tih riječi, svijet više ne će biti isti, jer će im biti predstavljen neki revolucionarni proizvod koji će izmijeniti ICT industriju. Tim Cook, direktor Appla, te je večeri iskoristio ove riječi kako bi predstavio Apple Watch, „pametni sat". Naravno, uređaji ove kategorije prisutni su već godinu-dvije na tržištu, porjeklom najčešće od brojnih, bolje ili slabije poznatih proizvođača Kine, Tajvana, Koreje. Karakterizirale su ih mnogobrojne dječje bolesti ovih ručnih „satova" povezanih bežično sa vašim pametnim telefonima, prvenstveno potreba za svakodnevnim punjenjem baterije, komplicirana i ponekad loša povezanost sa „pametnim telefonom", nedostatne aplikacije ručnog „sata", slabija vidljivost na sunčanom dnevnom svjetlu, osjetljivost samog stakla sata na fizička oštećenja i sl. Dakako i cijene ovih satova su vrlo različite i stoga mame na oprez pri narudžbama sa brojnih trgovačkih internetskih portala Azije, od par desetaka pa do koje stotine $ US. Apple Watch nudi mnogo toga i vjerojatno svojom pojavom daje „standard" za slične proizvode drugih proizvođača, a na tržištu SAD će se pojaviti tek 2015 g. sa najavljenom cijenom „osnovnog modela" od 349 $ US.

Do tada preostaje vam da se odlučite između Apple Watch od nehrđajučeg čelika, ili možda za model Sport, a „fashion gurui" će vjerojatno odabrati Apple Watch Edition od 18 karatnog zlata. Modele možete kombinirati sa 6 vrsta remenja, a ne bi bilo i na odmet da promislite i čemu taj „sat" u stvari i služi. Naime, bacivši pogled na njega rijetko će te zapravo pogledati zbog želje da saznate „koliko je sati". Prije će te doznati koliko ste tog dana napravili koraka, koliki vam je puls, jeste li utrošili kalorije od doručka ili vam se one pretvaraju u nepoželjne naslage masnog tkiva, što ste i inače lako saznali pogledom u ogledalo. Možda Vam je važno što će vas sat „dodirom" upozoriti kako vam je na „pametni iPhone" stigla poruka, e-mail ili možda poziv, ako se bojite da u gradskoj vrevi prečujete zvučni signal vašeg iPhonea iz vašeg džepa ili torbe. Podrazumjeva se kako će te „kontrolirati" glazbu sa svog telefona ili Apple servisa iTunes, ali i Apple TV. Kada vaš iPhone nije uz vas, Apple Watch može na ograničenom dosegu sa vašim iPhone raditi kao walkie-talkie uređaj. No, najbolje je da su tzv. developerima, otvorena „vrata" za razvoj aplikacija, što će tek dovesti do eksplozije ponude aplikacija za vaš „pametni sat". I tu leži prilika za male i efikasne tvrtke i u Hrvatskoj, da dobro unovče svoje znanje i predanost životu i radu u virtualnom svijetu i globalnom tržištu. Uz „maleni" preduvjet i inače neophodan svima koji se bave gospodarstvom – internetska povezanost u skladu sa EU Digitalnom agendom, svagdje gdje se posao pokrenuti želi, a ne samo u središtima velikih gradova Hrvatske. No, kao korisnici, uzalud se nadate aplikaciji što će omogućiti vašem pametnom satu „zaustaviti vrijeme".

I da, u Kaliforniji je Apple predstavio i novi iPhone 6 i iPhone 6 Plus, za koje je dovoljno reći bolje, izdržljivije, veće, brže i blještavije od prethodnih modela. Ne sumnjam kako će kroz godinu ili dvije, te iste riječi moći biti iskorištene i za tada neki novi model 7. Dakako, ne teba sumnjati kako Samsung i drugi već nestrpljivo očekuju predstaviti svoje nove modele „još boljih i pametnijih" telefona, u spirali utrke za tržnim udjelom u cijelom svijetu.

A da se poslovni svijet ubrzano mijenja i u ICT industriji svjedoči i vijest iz San Franciska, gdje je internetska tvrtka Amazon.com, koju Hrvati, već duže od desetljeća, uglavnom koriste za nabavu knjiga, kupila je tvrtku za igre Twitch Interactive za otprilike 970 milijuna dolara u gotovini. Taj potez pokazuje odlučnost izvršnog direktora Jeffa Bezosa da Amazon transformira u internetsko odredište koje će nuditi i druge usluge, osim trgovine knjigama ili drugim „dranguijama".

To je najveći posao Amazon.coma u 20-godišnjoj povijesti, a trebao bi toj američkoj internetskoj kompaniji pomoći da može konkurirati Appleu i Google u svijetu internetskih igara, koje čine više od 75 posto prodaje svih mobilnih aplikacija. Svjedoči to i o pokušaju transformacije kompanije koja je pokušala ući i u svijet „proizvodnje" mobitela, sa pametnim telefonom „Fire" predstavljenim ovog ljeta. Od mobitela Amazon je očekivao mnogo, razvijao se 4 godine, a očekivanja su bila o prodaji izmedju 2 i 4 milijuna komada. Svoje tradicionalne kupce, Amazon „navlači" na svoj pametni telefon raznim „telco" paketima uz bonus poput besplatne isporuke drugih kupljenih artikala, ali i izborom besplatnih filmova, knjiga i glazbe. No, izgleda kako posao ne ide u skladu s očekivanjima, jer je Amazon objavio da je započeo „rasporodaju" telefona Fire, po cijeni od 99 centi, umjesto dosadašnje od 199 $US. Pa, hrvatski šopingholičari, što se čeka?

Deutsche telekom i dalje nezaobilazna tema

Ovaj puta pišući o Deutsche telekomu napominjem kako pišem o „pravom" DT-u, dakle, onom u Njemačkoj. Naime, pozornost mi je pred kojih deseak dana privukla najava, kako će se ovaj telekomunikacijski KlađenjeOvaj puta pišući o Deutsche telekomu napominjem kako pišem o „pravom" DT-u, dakle, onom u Njemačkoj. Naime, pozornost mi je pred kojih deseak dana privukla najava, kako će se ovaj telekomunikacijski „EU div", u potrazi za svakim mogućim prihodom i zaradom, uskoro ubaciti i u novo polje djelatnosti. Ne biste vjerovali, ali DT ulazi u tržni segment „sportskog klađenja"„EU div", u potrazi za svakim mogućim prihodom i zaradom, uskoro ubaciti i u novo polje djelatnosti. Ne biste vjerovali, ali DT ulazi u tržni segment „sportskog klađenja", posao koji se u Njemačkoj procjenjuje na milijarde eura godišnje, a što ne može proći „nezapaženo" od DT-a. Kao u svemu, DT ovoj inicijativi pristupa krajnje ozbiljno, te planira ponuditi usluge klađenja putem kompanije Deutsche Sportwetten GmbH (DSW) koja bi uskoro trebala ishoditi odgovarajuću dozvolu njemačke vlade. Ne sumnja se kako će dozvola „stići" kroz tjedan-dva, jer je već pribavio i odobrenje njemačke agencije za tržno natjecanje. U Hrvatskom telekomu su malo iznenađeni, za sada nisu skloni slijediti svog vlasnika, no kako je pad prihoda i dobiti ovog najvećeg telekomunikaciskog operatora u Hrvatskoj izgleda dugoročan trend, a i zbog neophodnih zakonodavnih prilagodbi i registracija, uz izuzetnu popularnost „sportskog klađenja" u Hrvatskoj, izgledno je da se HT pojavi na tom tržištu u drugoj polovici 2015 g. Pa, kada već ne možete kupiti 30, 50 ili 100 MB/sek internetski paket za vaše domaćinstvo, možda će te se barem moći kladiti kada će te ga moći kupiti.

A u Hrvatskom telekomu, uz najavljeno proglašenje tehnološkog viška i otkaze za 160 zaposlenih što će napustiti HT prije Nove godine, već se govori i o novom tehnološkom višku, špekulacije govore o oko novih 300 prekobrojnih, predvidivo u ožujku 2015 g. U samom HTu „ništa ne znaju" o takvim planovima, no takvi su se odgovori slali i svih proteklih godina, uz znane epiloge, stoga danas zaposleni znaju, da se mogu dogoditi samo eventualni minimalni vremenski pomaci, primjene planova.

U Njemačkoj, zemlji vlasnici Hrvatskog telekoma, u mirovinu se odlazi sa 65 godina, a prema statistici čak 27% starijih od 65 još radi, pretpostavljam više zato što jer vlasnici cijene i trebaju iskustvo i kumulirano znanje, a manje zato što umirovljenici imaju mizerne mirovine od kojih ne mogu živjeti. U Hrvatskom telekomu su odavno procjenili kako im „smeta" svatko iznad 50 godina života, pa su upravo te grupacije ljudi u proteklim godinama „zadesile" sudbine tehnološkog viška, tako da danas u HTu radi svega desetak osoba starijih od 60. Ali, usprkos „idealne dobne strukture", mladosti, obrazovanja i radnog iskustva, poslovni rezulatati HTa nisu idealni. Svakako, oni su djelomice rezultat gospodarskog okruženja i uopće svjetskog trenda prolaska „zlatnog doba telekomunikacija", no ne može se pobjeći i od odgovornosti za višegodišnje loše upravljanje kompanijom. Kriva selekcija managera dovela je i do krive selekcije „nepoželjnih" zaposlenika i proglašenja tehnoloških viškova i tamo gdje su kasnije poslovi odrađivani uz „outsourcing".

Ali, DT je ogromna EU tvrtka koja će ostvariti svoje ciljeve, i dobro poslovati i ubuduće, barem u Njemačkoj. Hoćemo se kladiti da je tako?

Damir Tučkar, dipl.ing.