Telekomunikacije

Zlatno doba telekomunikacija, uzletjelih na krilima tehnologije i političkih globalizacijskih promjena svijeta s kraja 80ih i privatizacijskih procesa, jednostavno rečeno, EUEU pak, u interesu svog gospodarstva želi telekomunikacijske temelje sustava na istoj tehnološkoj raziniu svim zemljama članicama, kako bi u svjetskim okvirima globalne, ne nužno i multinacionalne, kompanije, zadržale konkurentnost svojih proizvoda u cijelom svijetu. U tu je svrhu pred par godina usvojena Digitalna Agenda, obvezujući dokument za sve zemlje članice i ciljevi dostižni 2020.g.završilo je. Tržište i konkurentnost je postavljeno u centar nesmiljene borbe za korisnika, a operatore obuzdavaju i usmjeruju u skladu s nacionalnom strategijom razvoja sustava telekomunikacija, u svim državama, nacionalna neovisna telekomunikacijsko regulatorna tijela, kao što je hrvatski HAKOM.

Kako globalizam kroči u svoju novu fazu, u kojoj se svijet polarizira oko nekoliko centara gospodarske moći poput Kine, Indije, Brazila, J. Koreje, Japana, SAD i Europske Unije tako je u nama interesantnoj EU pred operatorima veliki izazov preskakanja nacionalnih okvira i poslovanja u okvirima EU. Oni najveći poput Deutsche telekoma ili Telefonice, razumjeli su već „odavno" ovaj scenarij, pa pokušavaju u još uvijek nacionalno rascjepkanoj EU, skočiti u „tuđa dvorišta".

EU pak, u interesu svog gospodarstva želi telekomunikacijske temelje sustava na istoj tehnološkoj raziniu svim zemljama članicama, kako bi u svjetskim okvirima globalne, ne nužno i multinacionalne, kompanije, zadržale konkurentnost svojih proizvoda u cijelom svijetu. U tu je svrhu pred par godina usvojena Digitalna Agenda, obvezujući dokument za sve zemlje članice i ciljevi dostižni 2020.g.

EU inicijativa širokopojasnog interneta za ubrzanje realizacije ciljeva Digitalne Agende

Europska komisija usvojila je i pokrenula dostizanje ciljeva Digitalne Agende u svibnju 2010, sa namjerom da se pomogne svim građanima i kompanijama Unijeda iskoriste sve prednosti koje donose tzv. digitalne tehnologije i gospodarstvo. Da bi se potaknuo gospodaski rast i porast zaposljenja u članicama Unije u prosincu 2012 usvojeni su tzv. „digitalni prioriteti", pa ih navodim u nadi da ih pročita i poneki član Vlade RH:

1. Stvaranje novog i dugoročno stabilnog regulatornog ovira za širokopojasni internet,
2. Nova javna infrastruktura za „digitalne komunikacijske usluge" pomoću programa kreditiranja „Connecting Europe Facility"
3. Pokretanje, od strane EU komisije, velikog partnerstva za kreacije „digitalnih poslova i školovanja za digitalne vještine"
4. Prijedlog stvaranja strategije i direktiva EU za cyber-sigurnost,
5. Dogradnja zakonodavnog okvira za EU „Copyright",
6. Ubrzanje primjene „cloud computing" (tzv. „računarstvo u oblacima") pomoću jačanja mogućnosti nabavka javnog sektora
7. Lansiranje nove strategije elektroničke industrije, tzv „Airbus ofchips"

Očekuje se kako će puna implementacija ovako nadopunjene Digitalne Agende (DA) dovesti do porasta EU GDPa na 5% ili za 1500 eura/stanovniku, u idućih 8 godina. Glavnina porasta investicija dogoditi će se u IT grani gospodarstva, ali očekuje se i značajno podizanje razina vještina (tzv. e-Skills) radno sposobnih stanovnika. Također, javni će sektor postati otvoreniji za primjene inovacija i reformirati će okvir, uvjete razvoja tzv. digitalnog gospodarstva.

Bez ostvarenja ovog „akcijskog plana" u EU bi, procjenjuje se, došlo u pitanje kreiranje 900.000 radnih mjesta do 2020.g., dok će se istovremeno, samo na poslovima izgradnje mrežne infrastrukture stvoriti 1,2 mil poslova. Dugoročno će, sveukupno u EU gospodarstvu ovako dograđena Digitalna Agenda kreirati 3,8 mil novih poslova. Za ostvarenje ciljeva DA zadužena je potpredsjednica Europske Komisije, čuvena Neelie Kroes.

VladaUmjesto da se intenzivno bave pripremom i otvaraju Croatia Forum zdušno zagovarajući ulazak Srbije, Albanije, BiH, CG i ostalih „EU Balkanskih crnih rupa" u EU, bilo bi puno svrsishodnije i korisnije, da ministar, predsjednik Vlade ili države, pozove i pripremi posjet potpredsjednice EU komisije, Neelie Kroes, kako bi se raspitali o zadaći, zamolili organizacijsku pomoć (jer su nesposobni), a možda bi saznali da postoje i neka EU sredstva za koje treba znati priupitati i aplicirati, kako bi bar do nekog visokog postotka ispunili očekivanja iz DA.Pravo je pitanje, gdje se nalazi Hrvatska u ovom DA okviru? Znajući „našu" Vladu, a posebno nadležnog ministra (Hajdaš Dončić) još je prije godinu dana bilo sasvim jasno da Hrvatska svoje OBVEZE dostizanja ciljeva do 2020, ispuniti ne će! Umjesto da se intenzivno bave pripremom i otvaraju Croatia Forum zdušno zagovarajući ulazak Srbije, Albanije, BiH, CG i ostalih „EU Balkanskih crnih rupa" u EU, bilo bi puno svrsishodnije i korisnije, da ministar, predsjednik Vlade ili države, pozove i pripremi posjet potpredsjednice EU komisije, Neelie Kroes, kako bi se raspitali o zadaći, zamolili organizacijsku pomoć (jer su nesposobni), a možda bi saznali da postoje i neka EU sredstva za koje treba znati priupitati i aplicirati, kako bi bar do nekog visokog postotka ispunili očekivanja iz DA.

Inače, da podsjetim neke vladajuće koji bi to trebali znati, DA inicijativa cilja na 100% kućanstava Europe, dakle na svako da ima internetski pristup od 30Mb/sek a 50% kućanstava da te 2020 g. ima 100 Mb/sek. Trenutno u EU 64% kućanstava ima 30Mb/sek, pa se čini kako te zemlje ne će imati jako velikih problema ispuniti ciljeve do 2020g. Ako te brojeve usporedimo s Hrvatskom, pogledajte na čemu se temelji internet pristup, kod goleme većine korisnika: na ADSL tehnologiji, iskorištenja bakarnih parica sa brzinama do 2 ili 4 Mb/sek ! Nemojmo zaboraviti kako internetu pristupa sa tzv dial-up (modem sa do 64 Kb/sek) načinom, gotovo 30.000 građana Hrvatske.

Pristup internetu putem optičkih vodova, od međumrežnog poslužitelja do stola korisnika, omogućen je samo malobrojnim sretnicima, na nekim tzv. „laboratorijskim lokacijama", gdje se zapravo HT „tehnika" educira glede praktične primjene tehnoloških produkata, od opto-konektora i pribora do STBa (tzv. Set Top Box) i terminalnih uređaja.

Kao i svi „majstori" improvizacija i obavljanja poslova „u zadnji čas", tako će se i „naša Vlada" suočiti sa neizbježnim, neostvarenjem DA ciljeva u zadanom roku, ali 2020. godina za njih je tako daleka i netko drugi će tada „dobiti packe". Za gospodarstvo, posebno tzv. „digitalno", neispunjenje DA ciljeva znači samo jedno, da Hrvatska ostaje zemlja nedovoljno obrazovanih i osposobljenih ljudi za XXI. st., kao i da će posljedice nerazvijanja svjetski konkurentnog digitalnog gospodarstva ostaviti trajne negativne posljedice. Krajnje je vrijeme za promjene kojima će se Hrvatska odmaknuti od percepcije zemlje za odmor sa „ljubaznim osobljem"! Kojim će u stranim hotelskim lancima upravljati manageri iz cijelog svijeta!

Ljuti se veliki Deutsche telekom

DT se ovih dana jako ljuti i optužuje Europsku Komisiju da je u Njemačkoj, na telko tržištu, stvorila veliku neravnotežu dajući španjolskom operatoru Telefonica dozvolu za preuzimanje njemačkog operatora E-Plus. Ovime je među brojnim analitičarima, ali i korisnicima usluga mobilne telefonije, izražena zabrinutost, kako ovo smanjenje operatora sa 4 na 3 (DT, Vodafone i Telefonica) nakon preuzimanja teškog 8,6 milijardi eura, vodi prema smanjenim ponudama i mogućnostima biranja za korisnika najpovoljnijih usluga, uz bojazan povećanja cijena. Pri tome, Telefonica ima obavezu prodati „svoj" dio spektra i mrežnih resursa drugim operatorima i tzv. MVNO (Mobile Virtual Network Operator) operatorima koji nemaju svoju mrežnu infrastrukturu, već samo „preproddaju" mobilnu uslugu.

KonkurencijaDT se pojavom snažne konkurencije očito osjeća ugroženim u „vlastitoj zemlji", što je stajalište koje mu naravno ne pada na pamet kada se DT sličnim preuzimanjima pozicionira u nekim drugim EU zemljama. I ovo preuzimanje Telefonice dokaz je samo kako se brišu nacionalne barijere za poslovanje u jedinstvenoj EU, kako dolazi do okrupnjavanja i širenja, u borbi za EU tržište, a slični će se procesi nastaviti i ubuduće.DT se pojavom snažne konkurencije očito osjeća ugroženim u „vlastitoj zemlji", što je stajalište koje mu naravno ne pada na pamet kada se DT sličnim preuzimanjima pozicionira u nekim drugim EU zemljama. I ovo preuzimanje Telefonice dokaz je samo kako se brišu nacionalne barijere za poslovanje u jedinstvenoj EU, kako dolazi do okrupnjavanja i širenja, u borbi za EU tržište, a slični će se procesi nastaviti i ubuduće.

U takvim uvjetima poslovanja, kada postoji trenutno desetak EU velikih „nacionalnih" telko operatora, koji su prošlih godina počeli kročiti izvan okvira nacionalnih država, očito je kako će sve više jačati EU telko-regulatorno tijelo koje će i propisivati „uvjete tržne utakmice", pri čemu će nacionalni regulatori nužno morati slijediti u Bruxellesu definirana „pravila telekomunikacijske igre".

DT je još 2001 g., u vremenima EU konjukture, prekoračio i ocean, otvorio podružnicu u USA i „spiskao" i te kako značajna sredstva na T-Mobile USA. Dio zarada europskih DT podružnica, medju kojima i Hrvatske, završilo je u toj „kockarskoj igri", u kojoj je DT izgubio. No, prodati podružnicu u USA uopće nije lako, jer u igri su ogromni brojevi i korisnika i novčano izraženih prihoda, pa je „regulator tržišta" i spriječio ostvarenje deala sa ATT, jer bi to značilo i praktični „monopol".

Saga oko prodaje se nastavlja, pred mjesec dana je najavljeno kako će T-Mobile USA biti prodan za 50 milijardi $ kompaniji Sprint. Najava je krenula početkom svibnja o prodaji SoftBank, japanskoj banci koja je kupila SPRINT u srpnju 2013 za 21,6 milijardi $. Ako se konačno rasplete ovaj T-Mobile čvor, u USA će biti 3 velika (preko 120 mil korisnika svaki) mobilna operatora, ATT, Verizon i Sprint.

Neuspjela DT avantura, koju su a da toga nisu svjesni, na ovaj ili onaj način platili i mali korisnici u Hrvatskoj, kroz potpuno legalne i legitimne vlasničke operacije isplate dividendi HTa, može nas naučiti da će se nastaviti procesi okrupnjivanja operatera u borbi za lokalna i EU tržišta. Jer, samo će najjači opstati u nesmiljenom gospodarskom ratu! Iz primjera USA vidimo kako neki „ratuju" otvaranjem vlastite kompanije, a neki kroz bankovna vlasnička preuzimanja.

U Hrvatskoj se pak često postavljaju pitanja ima li mjesta za četvrtog operatora ili postojeći „trojac" (T-Mobile, VIP, TELE2) čvrsto drži maleno mobilno tržište Hrvatske, bojeći se da bi eventualni novi konkurent značio gašenje bar jednog od današnjeg trojca! No, puno je važnije od toga što operatori misle ono što HAKOM (tj. „država") misli. A u HAKOMu su očito u posljednje vrijeme jako zabavljeni i okupirani novim poljem djelovanja, koje im je „uvalio" Siniša Hajdaš Dončić: željeznicom! A možda su „lobisti" i „tele-sufleri" jako uvažavani i djelotvorni, pa se ova tema četvrtog operatora niti ne pokreće. Da „ne zbunimo" korisnike!

Hrvatska T-svakodnevnica

Ima već dvije godine kako je HT proveo „pretposljednji korak u transformaciji", pa je marketinški, kao u Njemačkoj i širom svojih EU podružnica, uz svoje „brandove" postavio slovo T. Stoga ne mogu odoliti, da iz perspektive korisnika, prezentiram nedavnu novinsku vijest kao T-svakodnevnicu. Naime, dnevni je tisak objavio što je jedan od šokiranih korisnika HTa doživio u T-centru u Splitu u centru Prima, te objavio mobitel snimku na svom Facebook profilu.

Na snimci se vidi i čuje jedan od klijenata koji je došao raskinuti ugovor s T-mobileom bez naknade, kao mogućnost koju su svi mobilni operateri korisnicima svojih usluga nudili zbog povećanja cijena.

- Budalo, čekam te ovdje, plaćam te i još me j****. Kuč** jedna prokleta. Raskini ga i pošalji mi faks. Isprintaj mi, otkud da ja znam šta je Zagreb napisao. Jesam ja u Zagrebu? Jesam ga ovdje potpisao, hoću ga ovdje i raskinut. Ne mogu sutra, ističe ugovor. Raskini ugovor da ljudi mogu radit svoje - čuje se jedan korisnik kako viče na mladu prodavačicu za pultom pa nastavlja.

- Ako mi budeš prvo žensko u životu... Probit ću te šakom, majke mi, nećeš se dignut. Raskini mi ugovor - divljao je Splićanin, a potom počeo lupati šakom po tastaturi radnice i uzeo monitor te ga razbio od stol.

KorisniciMa koliko se kleli u korisničku orijentaciju i postavljali „korisnika u središte svojih aktivnosti", DT, pa tako i HT, hladno i precizno izračuna trošak potreban za razinu pružanja usluga koji će zadovoljiti „najveći" broj korisnika. Naravno svi operatori taje taj planirani postotak korisnika koji će biti „usrećen", odnosno „predvidivi prihvatljivi broj nesretnih" korisnika, podrškom operatora, u okviru godišnjeg buđeta.Jedan mladić ga je obuzdao, no brzo se maknuo, dok kolege za pultom nisu obraćale pozornost na čitavu scenu.

Na žalost, ovaj incident nije usamljeni primjer korisničkog nezadovoljstva. Brojni su pozivi nezadovoljstva u pozivne HT centre, brojna su pisma prigovora, žalbi HAKOMU, zbog značajnog pada razine usluga, uzroci od tehničkih razloga do internih procesa HTa. Zajedničko svim takvim ekstremno incidentnim situacijama leže u samo jednom: „tzv procesu transformacije HTa", kojim je kompanija od tehnološke „unaprijeđena" u MARKETINŠKU!

Ma koliko se kleli u korisničku orijentaciju i postavljali „korisnika u središte svojih aktivnosti", DT, pa tako i HT, hladno i precizno izračuna trošak potreban za razinu pružanja usluga koji će zadovoljiti „najveći" broj korisnika. Naravno svi operatori taje taj planirani postotak korisnika koji će biti „usrećen", odnosno „predvidivi prihvatljivi broj nesretnih" korisnika, podrškom operatora, u okviru godišnjeg buđeta.

Upravo takav pristup rezultira i ovim incidentom gdje na žalost zaposlenici u neposrednim doticajima sa korisnicima, trpe posljedice krivih upravljačkih odluka (svih razina upravljanja). A negdje daleko, u uredima SKY officea, brojni se direktori i šefovi, smijulje čitjući slične novinske ili izvještaje „sa terena" od prethodnog dana, uz jutarnje kavice. Za one u susjednom tornju SKY Officea, mislim na one iz HAKOMa i njihove službe za korisničke pritužbe – ne znam! Ne znam idu li u „terenske obilaske", reagiraju li na ovakove novinske članke, ili se i oni samo smijulje uz jutarnje kavice.

Damir Tučkar

Sub, 18-05-2024, 06:33:47

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.