Telekomunikacije u Hrvatskoj

Ljeto je uobičajeno doba smanjenih aktivnosti u gospodarstvu, u normalnim okolnostima i zemljama, zbog godišnjih odmora kojima se zaposlenici regeneriraju za nove „poslovne izazove", a mnogi od njih dolaze, jer si to mogu priuštiti, i na višetjedni odmor na, nominalno hrvatski, plavi Jadran. Doduše, gdje počinje i gdje završava hrvatska obala, ova Vlada nesposobna na svim poljima djelovanja, pa i u međunarodnoj diplomaciji, još uvijek nije saznala, jer sporovi sa Slovenijom, BiH i Crnom Gorom traju do daljnjega tj. pravosudnog epiloga u režiji nekih svjetskih „pravednika".

Novinari ovo doba godine uobičajeno nazivaju sezonom kiselih krastavaca, aludirajući na nedostatak bilo kavih interesantnih vijesti koje bi plijenile pažnju čitatelja, tako da se opet uobičajeno, pojavljuju vijesti o letećim tanjurima, bićima kao što je znani Bigfoot ili čudovište iz Loch Nessa. U životu jedne vrlo propuzivne i za svaku zemlju izuzetno značajne gospodarske grane, telekomunikacijama, u Hrvatskoj na djelu je upravo vruće ljeto, prebogato zbivanjima što zavređuju mali osvrt.

Na žalost, sve što se događa vodi samo u smjeru daljnjeg urušavanja sustava telekomunikacija, svedenog na „tržne odnose operatora", jer je „država", tj. Vlada Predsjednika Zorana Milanovića i nadležnog ministra Siniše Hajdaš Dončića u potpunosti „digla ruke" i prepustila sudbinu jednog od najznačajnijih državnih „infrastrukturnih sustava" u ruke multinacionalnih kompanija.

Prilika za obnovu telekomunikacijske infrastrukture poplavljenog područja

Vijesti koje gledamo iz poplavom poharanih područja Hrvatske, izjave stradalnika koji su izgubili sav ili velik dio imovine stvaran desetljećima i generacijama u samo jednom kobnom danu, sve nas više uvjeravaju kako je „država" ovakve moguće katastrofične događaje dočekala ipak nespremna. Ma koliko se Vlada i ministri, poput „legendarnog" Zorana Milanovića (izjava suosjećanja usporedbom sa poplavom u stanu) ili Ostojića (napad, „dimna zavjesa" zbog nesposobnosti utvrđivanja broja stradalnika, na instituciju Crvenog križa) trudila prikazati kako je sve vezano uz obnovu „sjajno i bajno" i po planu, stradalnici i njihova iskustva bitno su drugačija.

Pa kada već „država" nije uspjela osigurati dovoljan broj osnovnog alata poput metli, lopata ili tačka, teško je očekivati da misli o nečemu što se zove telekomunikacijska infrastruktura. Nadzemni i podzemni bakarni kablovi, koji spajaju stambene i poslovne jedinice na nepokretnu TK mrežu, pa i mnogobrojni elementi pokretne TK mreže, zasigurno traže potpunu obnovu.

DržavaKada već „država" nije uspjela osigurati dovoljan broj osnovnog alata poput metli, lopata ili tačka, teško je očekivati da misli o nečemu što se zove telekomunikacijska infrastruktura. Nadzemni i podzemni bakarni kablovi, koji spajaju stambene i poslovne jedinice na nepokretnu TK mrežu, pa i mnogobrojni elementi pokretne TK mreže, zasigurno traže potpunu obnovu.Razumljivo je kako je prioritet struja, voda i stambeno zbrinjavanje, no, telekomunikacijska infrastruktura ne može biti samo tako prepuštena na „volju" telekom-operatora na hrvatskom tržištu. Možda naivno samo ja mislim tako, ali čini mi se kako država, još uvijek ima brojne i značajne mehanizme kojima može stvoriti preduvjete za izgradnju, ovaj puta, najsuvremenije telekomunikacijske infrastrukture za XXI. stoljeće, barem na ovom ipak zemljopisno ograničenom području. Da bi se život u potpunosti vratio, poplavom poharana područja moraju imati mnoge pogodnosti, ali i preduvjete za razvoj gospodarstva, a tu su ključ upravo telekomunikacije.

Optička mreža vodova nepokretne mreže, koja će ostati kao temeljna telekomunikacijska infrastruktura možda i bitno duže nego što je to do jučer bilo sa bakarnim vodovima, koja će povezati baš svaki od oko 10.000 građevinskih objekata i sa tih lokacija omogućiti sve vrste komunikacija brzinom svjetlosti jest naprosto conditio sine qua non! Telekomunikacijski operatori, pritisnuti teškom svakodnevnicom ili posvemašnjim padom prihoda, dobiti, padom telekomunikacijske potrošnje osiromašenih građana, za poplavljena područja „planiraju" naravno, samo „krpanje najnužnijeg", da bi se moglo reći kako su učinili „nešto" i omogućili korisnicima korištenje njihovih usluga.

Argumenti države da ne čini ništa u obnovi telekomunikacijskog sustava tog područja, jasni su – nema novaca, ali mi se prije svega čini da – nema „mašte", nema ideja, a nema ih jer nema znanja. Vlada ne zna kako obnovu telekomunikacjske infrastrukture ostvariti kao, kratkoročno veliki investicijski impuls, a dugoročno kao ogledni primjer izgradnje telekomunikacijske infrastrukture u skladu sa zahtjevima EU iznesenimu Digitalnoj agendi, obaveznoj za sve zemlje članice do 2020 g. Dakako, još lani je bilo sasvim jasno, kako ova nesposobna, nestručna i posve neinventivna Vlada, fokusirana na i zatrovana isključivo ideološkim pitanjima, plan EU glede stabilne, supermodrene i kapacitivno očekivane telekomunikacijske infrastrukture u Hrvatskoj do 2020 ostvariti ne će!

No, barem na ovom poplavama uništenom području, Vlada bi mogla ostvariti koncept „digitalizirane telekomunikacijske Hrvatske" u skladu sa EU agendom. Ne bez osnova, u velikoj mjeri, izgradnja DTK i optičke infrastrukture, mogla bi biti sufinancirana i iz EU fondova. No, poznavajući ministra Branka Grčića i njegov rezultat „izvlačenja novaca", vjerojatno bi u 2020. g. „izvukli" sredstva za 2014.!

KonceptBarem na ovom poplavama uništenom području, Vlada bi mogla ostvariti koncept „digitalizirane telekomunikacijske Hrvatske" u skladu sa EU agendom. Ne bez osnova, u velikoj mjeri, izgradnja DTK i optičke infrastrukture, mogla bi biti sufinancirana i iz EU fondova. No, poznavajući ministra Branka Grčića i njegov rezultat „izvlačenja novaca", vjerojatno bi u 2020. g. „izvukli" sredstva za 2014.!Također, nemojmo zaboraviti kako je „država", tj. bivši ministar Linić, operatorima u Hrvatskoj opet uveo „mobilni harač" u namjeri da nešto kovanica usmjeri u rupu bez dna državnih financija, države, koja sukladno zakonima svake državne birokracije, čini sve u njenoj moći, da ne dođe do reformskih promjena. Taj porez mobilnim operatorima, na godišnjoj razini, kumulira veliki novac, operatori su naravno zahvaljujući Zakonu, napisanom svojedobno u skladu sa preporukama „neovisnih konzultanata" nekih prošlih Vlada i brojnih tadašnjih interesnih operatorskih lobista, jednostavno prebačeni na krajnje korisnike.

Na taj način operatori su uvijek u sličnim okolnostima očuvali svoju dobit na prodaji usluge, osim ako se izuzme očekivano manji promet korisnika koji, manjim korištenjem usluga kompenziraju veće mjesečne račune. Država ima mehanizam, ali kako rekoh, nema „mašte", da ovaj prihod „mobilnog harača", uz EU sufinanciranje, ciljano usmjeri u investicijsku izgradnju telekomunikacijske infrastrukture na poplavljenom području. Hrvatske firme, manje i veće, uključujući i brojne obrtnike ovog područja, sposobne su provesti, u relativno kratkom vremenu izgradnju mreže.

Ovaj „mini New deal" bio bi snažan poticaj gospodarskom procvatu ovog područja, jer je i „radno intenzivan", tj. zapošljava ljude raznih profila tijekom trajanja projekta, kako izravno u izvođačima radova na terenu, tako i neizravno, posebno u trgovini. Na žalost, u ove vruće ljetne dane, sve rečeno ostati će samo jedan ljetni san! A naši operatori ? Oni mudro šute i rade svoje planove u skladu s interesom njihovih bjelosvjetskih gazda!

Transformacija Hrvatskog telekoma u kompaniju koja „prodaje priče"

Kada se govori o stanju u telekomunikacijama Hrvatske, Hrvatski telekom neizbježna je tema, ne samo zbog velike uloge u gospodarstvu Hrvatske, vodeće tehnološke ICT multinacionalne kompanije koja kreira svakodnevnicu svih nas, niti zbog zbivanja pred petnaestak godina kojima je ova kompanija, bolje rečeno sustav telekomunikacija, predana na „upravljanje" velikoj multinacionalnoj kompaniji, već je HT tema zbog budućih telekomunikacijskih zbivanja u Hrvatskoj.

A svima koji to još nisu čuli niti razumjeli, moram priopćiti jednu vijest sa zagrebačke burze dionica, kako je prvih dana srpnja HT potpisao pismo namjere sa Ericsson Nikola Tesla o izdvajanju (tzv. „popularna hrvatska riječ" outsourcing) usluga izgradnji i održavanja HT elektroničko-komunikacijskih mreža. Ugovor će ubrzo dobiti suglasnosti raznih tijela obiju kompanija i nekih državnih regulatornih agencija, pa će sudbina oko 650 zaposlenika biti sasvim jasna.

Dakako, uz sve standardne floskule političara koje se navode u ovakvim prilikama o zadržavanju statusa, plaća i sl. prava „izdvojenih zaposlenika". Na stranu stavimo logiku i činjenicu da se HTu „ne isplati" raditi i držati zaposlenike, za one poslove, koji ostaju „isti ili slični", na istim lokacijama i sa istim „sredstvima rada", u Ericsson NTu, kojemu će se to „isplatiti" i koji će zaraditi više od samog HTa danas. Ono što svi „stručnjaci" i laici previđaju u ovom, već pred koju godinu najavljivanom scenariju u režiji bivšeg HT direktora Ivice Mudrinića, može se jednostavno izreći kao: HT je transformiran, zahvaljujući višegodišnjim upravljačkim strukturama (UO i NO), uz „blagoslov" politike Hrvatske, iz visoko tehnološke kompanije u marketinšku kompaniju.

KrizaSveopća kriza gospodarstva Europe, u HTu produbljena uz dodatnu krizu čiji je uzrok nesposobna politika u Hrvatskoj, uzrokovala je „smjenu" Predsjednika Uprave HTa Ivice Mudrinića, koji „gazde" nije uspio uvjeriti kako će dugoročno – isporučivati zaradu, legitimno i u skladu sa interesom svakog vlasnika.U takvoj, marketinškoj, kompaniji inženjerski i tehnički obrazovani ljudi su – nepoželjni. Danas, na cijeni su ekvibrilisti marketinga! Pred nekoliko godina, u upravljačkim HT strukturama prešutno označen kao „otpisano gunđalo i kočničar" napretka, vodeći bezbrojne bitke u dnevno operativnim sastancima, shvatio sam neizbježnost ostvarenja ovog današnjeg HT scenarija onog trenutka, kada mi je jedan od „novokomponovanih", pretpostavljenima podobnih, tehnička neznalica, ali slatkorječivo elokventan, „managerska nada" HTa, „pojasnio", kako je bit poslovanja „da se korisniku proda priča" ! Dakle, nije važna usluga kao takva, njena tehničko tehnološka pozadina, kvaliteta ili naknadna podrška, bitno je „prodati priču", nagovoriti korisnika na kupnju i ugovor, a „probleme ćemo rješavati kasnije..."!

Izdvajanjem organizacijskih cjelina „tehnike" i pripadajućih ljudi iz telekomunikacijske kompanije, u kojoj se nastoji i provodi ili će se ubrzo provesti „outsourcing" brojnih drugih cjelina, od pravne i kadrovske, preko financija do prodaje i službe podrške, u kompaniji će preostati jedino „ključno i važno" područje – marketing! Dakako, ova poslovna filozofija, slika je i prilika ljudi koji posljednje desetljeće vode i u potpunosti upropaštavaju Hrvatski telekom, prvenstveno vođeni osobnim interesima, uz interese „velikog gazde" iz Berlina.

A država Njemačka u tome je potpuno jasna i vlasnički legitimna – ona želi svoju, svake godine isporučenu, dividendu u skladu sa očekivanjima. Sveopća kriza gospodarstva Europe, u HTu produbljena uz dodatnu krizu čiji je uzrok nesposobna politika u Hrvatskoj, uzrokovala je „smjenu" Predsjednika Uprave HTa Ivice Mudrinića, koji „gazde" nije uspio uvjeriti kako će dugoročno – isporučivati zaradu, legitimno i u skladu sa interesom svakog vlasnika.

Javnost i managerske krugove u Hrvatskoj, zanima „novinarsko žutilo" vezano uz novu poziciju Ivice Mudrinića u Bonnu, na kojoj mu zavide. Dobro, zavide mu, ne na „konzultantskoj" funkciji u DT internacionalnoj jedinici, već na plačici, putovanjima, Bonnskoj sobi i fikusu, ali i čestim boravcima u Zagrebu. Nikada nisam uspio razumjeti namjere ili logiku HUPa (udruga poslodavaca) da kao čelnu osobu u ovoj „nedržavnoj" udruzi, postave čelnika jedne multinacionalne kompanije, specijalistu za trošenje i gospodarenje tuđim novcem, čije su „preporuke" za ovaj položaj, kao „poslodavca", upravo nevjerojatno živopisni brojevi otkaza koje je dotični podjelio svojim zaposlenim.

Složit će te se, kako je firmu od 12.500 zaposlenih, u desetak godina svesti na oko 4000 zaposlenih (nakon ovog najavljenog „izdvajanja"), a uz istovremeno primanje oko 2500 novozaposlenih u toj dekadi, uistinu poduhvat vrijedan divljenja poslodavaca Hrvatske! U tome je Ivici svesrdno i s velikim „guštom", te sklonosti za osobne novčane probitke, pomagala bivša direktorica „ljudskih resursa", Branka Skaramuča. Dotična je ovaj „zanat otpuštanja" izučila u PLIVI, te s tim referencama stigla u HT 2002. g., a zbog „izuzetnih operativnih rezulata" u dostizanju Ivičina cilja glede danas zaposlenih, Brankica je pred dvije godine nagrađena visokom operativnom funkcijom i „plačicom" u Bonnu.

No, vratimo se „našem Ivici", koji će na funkciji u HUPu ostati samo do rujna, jer HUPovci su već po plažama Hrvatske i ne namjeravaju „do jeseni" dogovarati tko će Mudrinića zamijeniti. Naime, Mudrinić je nedavno izjavio kako politici nikada ne treba reći nikada. Tu se kriju dvije „pretpostavke i špekulacije". Jedna je zlonamjerno tumačenje kako je zapravo Ivici po otkazu u HTu dan jednogodišnji period plaćenog boravka u Bonnu i „konzultantski zadaci" onako „reda-radi", pa nakon toga Ivica treba sam pronaći novo „radno mjesto".

Jer, poslovično štedljivi Nijemci, bez obzira na ogromne materijalne probitke ostvarene akvizicijom HTa, jesu zahvalni i znaju tu zahvalnost iskazati, ali se ne razbacuju novcem bezrazložno. Ovo prisnažnuje činjenica kako je Ivica Mudrinić, koji mjesec prije „otkaza" u HTu, potpisao novi, trogodišnji „Ugovor o radu" kao Predsjednik Uprave HTa. Poslovna je tajna HTa, da li mu je „otkaz" netom po potpisivanju novog Ugovora, omogućio i isplatu managerskog bonusa, jer njegovo današnje, novo radno mjesto nije u HTu!

Druga je „špekulacija" kako bi Ivica Mudrinić mogao krenuti u „politički ortakluk" sa sličnim ambicioznim, gurnutim na političke margine, Čačićem i Bandićem. Trio BČM nije „politički BMW", ali motor jednako zvučno „turira". No, to je izgleda samo „ljetna glasina" bez pozadine. Ili?

Slovenski telekom, DT i HT

Zašutjela je priča, što se šapuće već nekoliko godina, a puno glasnije od početka ove godine, kako DT kupuje bivšeg slovenskog monopolnog operatora. Naime, uopće nema spora da DT želi GlasineDruga je „špekulacija" kako bi Ivica Mudrinić mogao krenuti u „politički ortakluk" sa sličnim ambicioznim, gurnutim na političke margine, Čačićem i Bandićem. Trio BČM nije „politički BMW", ali motor jednako zvučno „turira". No, to je izgleda samo „ljetna glasina" bez pozadine. Ili?„neprekinuti prostor" od Baltika do Jadrana, pa je slovenski operator već duže na meti, ali se operacionalizacija odgađa do stjecanja „povoljnih okolnosti", koje su izgleda ipak sada „tu". Naime, Sloveniji u EU ne cvatu ruže, država Slovenija nije više „što je bila", „njihov ministar financija" muku muči, gotovo kao i hrvatski, kako zakrpati rupu na „kasici pracsici" iz koje curi netrragom sve što se u nju ubaci.

Stoga se oziljno razmatra kako prodati državnu imovinu, u kojoj su i dionice telekom operatora sa potencijalom. Dakako, kao i u slučaju Mercatora, država „kasni" s prodajom, jer bi pred par godina postigla 2-3 puta veću cijenu, no, sada, kada država „nema kamo" već prodati, pojavio se novi moment. Nekako je nepopularno prodavati „državnu imovinu" hrvatima, a DT je zapeo da se za akviziciju „isprsi" Hrvatski telekom. Zato je i Predsjednik Uprave HTa Tomašković, odlučio prepoloviti isplatu dividende, osiguravši „investicijsku svotu" za Slovenski državni proračun. Nijemcima svejedno, oni će na kraju ioanko pokupiti od svih svojih „podružnica" dobit u Njemačku gdje i plaćaju poreze državi. Koja je vlasnik telekoma DTa!

Pametnome dosta!

Država i HT

Od danas nevažnog Ivice Mudrinića, za telekomunikacije Hrvatske, a posebno samu kompaniju HT, mnogo je važnije stanje u kojem se HT danas nalazi. A stanje je upravo katastrofalno, novom direktoru Davoru Tomaškoviću usprkos. Ako izuzmemo opće poznate gospodarske trendove i povezano očekivano klizanje HT dionica na dolje, umrtvljeno tržište zagrebačke burze spustilo je vrijednost dionice HT na oko 142 kune!

Povijesni je to minimum, ali, kako stvari stoje, država će učiniti sve što je u moći ove Vlade, nestručne, nekompetentne i posve izgubljene u vremenu i prostoru, da ta dionica i kompanija potone još više. Dvije su vrlo značajne informacije, koje će snažno odrediti sudbinu HTa, pristigle u medije. Jedna je odluka HTa da povuče izlistanja sa Londonske burze. Za prestanak GDR programa i prestanak uvrštenja GDR-ova (globalne potvrde depozitara) na Londonskoj burzi kompanija se odlučila zbog malog broja GDR-ova u opticaju te niskih volumena trgovanja GDR-ovima, zbog čega se daljnje uvrštenje na Londonskoj burzi ne procjenjuje troškovno opravdanim.

StanjeOd danas nevažnog Ivice Mudrinića, za telekomunikacije Hrvatske, a posebno samu kompaniju HT, mnogo je važnije stanje u kojem se HT danas nalazi. A stanje je upravo katastrofalno, novom direktoru Davoru Tomaškoviću usprkos. Ako izuzmemo opće poznate gospodarske trendove i povezano očekivano klizanje HT dionica na dolje, umrtvljeno tržište zagrebačke burze spustilo je vrijednost dionice HT na oko 142 kune!Iz HT-a navode da su depozitaru za HT-ove GDR-ove JPMorgan Chase Bank-u (JPM) uputili obavijest o raskidu Ugovora o pohrani za GDR-ove s datumom 1. listopada ove godine. Sasvim sigurno da ova vijest izaziva i oprez i pomalo strah investitora i na Zagrebačkoj burzi, te se može očekivati i daljnje jačanje „ponuda" za prodaju dionica, time i daljnji pad njene vrijednosti.

Ovome će „pripomoći" i nerazumna država, koja je upravo, zbog „crne rupe" u državnoj blagajni , obznanila kako namjerava riješiti se 2.859.148 dionica HT-a u vlasništvu Republike Hrvatske, što predstavlja 3,49 posto temeljnog kapitala HT-a. Netko je jjednom vrlo slikovito napisao, kako je ljeto vrijeme kada se ne prodaje niti polovni bicikl, a mudraci iz Vlade odlučili su se riješiti dionica što su svake godine nosile dividendu, u vrijeme kada je cijena dionice povijesno najniža. Logika vladinih mudraca je da „za šnicl treba zaklati tele". Mislim, kako ne treba nikome tumačiti ili komentirati ovu vijest, ali da je šteta dugoročna po državu i one koje će je ubuduće voditi, jest točno!

Oni koji i dalje rade u HTu, od prije neki dan imaju i novi Kolektivni ugovor, u privatnom sektoru raritet i kakva, takva zaštita zaposlenicima. Bez zalaženja u pojedinosti KU, može se slobodno konstatirati kako su sindikati bili prisiljeni prihvatititi što im se pruža, a razlozi su višestruki. Okolnosti su se izmijenile od prije par godina, sindikalno članstvo je sve malobrojnije, HT kao poslodavac jest „avangarda" u „kolektivnom dogovaranju", među sličnim multinacionalnim kompanijama u Hrvatskoj, nešto između „privatnih firmi i javnih djelatnosti", a i „njegovi" sindikati i sindikalisti, iskusili su „sindikalno školovanje" na vlastitoj koži, te su svjesni uopće moguće sudbine sindikalizma. Stoga su i prisiljeni na mnogo toga, što pred koju godinu ne bi nikada prihvatili.

Ali, to je, kako stvari danas stoje, sudbina svih nas u vremenima „multinacionalnog globalizma", kada zaposleni zavide penzionerima, jer su se „dočepali" mirovine, a nezaposleni zavide zaposlenima što nisu oni ti koje će poslodavci tjerati na rad „petkom i svetkom" za sve manje novaca.

Damir Tučkar

Sub, 25-05-2024, 11:26:35

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.