Hrvatske telekomunikacije

Kada govorimo o hrvatskim telekomunikacijama mnogi, formalno krivo, ali zapravo s pravom, misle o Hrvatskom telekomu, najvećem operatoru na malenom tržištu Hrvatske, što se iz mjeseca u mjesec sve više urušava. Dakako, zasluga je to „države", što je nepromišljeno pred dvanaestak godina provela proces prodaje HT-a, ali i današnje garniture izvršne vlasti što potezima očajnika prikuplja novčiće za svemirsku „crnu rupu" budžeta države.

Dakako, riječ je o aktualnom Linićevom nametu teleoperaterima koju su ovi, zahvaljujući „fleksibilno napisano" zakonskom paragrafu o radiofrekvencijskoj naknadi (korištenje RF spektra) u Zakonu o elektroničkim komunikacijama, uredno i bez skrupula jednostavno prebacili na građane, korisnike usluga mobilne telefonije.

Hrvatski telekom – jedna „vječno" aktualna priča

Hrvatski telekom je velika kompanija, nekad hrvatska, danas dio multinacionalne njemačke kompanije, s prošlom je godinom završio jednu fazu djelovanja i s novim predsjednikom uprave, Davorom Tomaškovićem, krenuo u novo razdoblje gospodarskih aktivnosti. I dok bivšeg čelnika Ivicu Mudrinića sada viđamo prilično rijetko u medijskim istupima i to uglavnom s pozicije predstavnika HUP-a, o njegovim se „managerskim sposobnostima" na novom radnom mjestu u Bonnu zapravo i ne zna previše.

No, što tamo radi, u svojoj radnoj sobi s fikusom i tajnicom, za nas u Hrvatskoj nije uopće važno, ali me stvarno zanima pojašnjenje HUP-ovaca zašto ih i dalje, službeno, predstavlja osoba koja niti ne radi u Hrvatskoj, niti u hrvatskoj kompaniji, a i njegov „minuli rad" ne bi se baš mogao okarakterizirati kao izuzetno značajan za hrvatsko gospodarstvo ili privatno poduzetništvo, u kojem poslodavci, za razliku od Ivice, uglavnom posluju i barataju svojim novcem. Iako, možda griješim, jer toliki hrvatski manageri u njemu gledaju svog idola s obzirom na Ivičin osobni uspjeh u ostvarenju „američkog sna" u malenoj Hrvatskoj.

MudrinićZa čovjeka, što je iz Kanade, u počecima stvaranja hrvatske države, sletio na Pleso bez novca za povratnu kartu u Toronto, pa do jednog od bogatijih državljana Hrvatske samo dvadesetak godina kasnije, doista je impresivno prevaljen karijerni put što zavređuje divljenje i interes predstavnika hrvatskih poslodavaca. Neki bi dodali, kako bi interes trebale iskazati i neke druge institucije, ali to je sada druga tema, pa se radije vratimo Hrvatskom telekomu kojem baš i ne cvatu ruže.Za čovjeka, što je iz Kanade, u počecima stvaranja hrvatske države, sletio na Pleso bez novca za povratnu kartu u Toronto, pa do jednog od bogatijih državljana Hrvatske samo dvadesetak godina kasnije, doista je impresivno prevaljen karijerni put što zavređuje divljenje i interes predstavnika hrvatskih poslodavaca. Neki bi dodali, kako bi interes trebale iskazati i neke druge institucije, ali to je sada druga tema, pa se radije vratimo Hrvatskom telekomu kojem baš i ne cvatu ruže.

Iako je isplaćena mizerna dividenda u usporedbi s onima od prije godinu-dvije, a vrijednost dionica je na najnižim granama, samozatajni novi direktor i dalje pokušava utvrditi kuda usmjeriti tonući brod u oluji. Izvršena je „sječa direktora", njih 80-ak, od kojih je manji dio zadržan u kompaniji, a ostalima je predan „papirić" kojeg su i ovi proteklih godina dijelili „šakom i kapom" zaposlenicima njihovih odjela na radnim mjestima proglašenim „tehnološkim viškom". Postavljena je nova interna organizacija, ali stvari i dalje ne kreću na bolje.

Doduše, „premalo je proteklo vremena", direktor je tek 5-6 mjeseci formalno na čelu kompanije, iako je od proljeća prošle godine prolazio proces upoznavanja s Deutsche telekomom. I ova nova „efikasnija interna organizacija kompanije", koja se u HT-u događa svake druge-treće godine i uvijek uz istu „stručnu" argumentaciju, pa i ta gospodarska kriza u Hrvatskoj, uz sve kumulirane višegodišnje loše upravljačke poteze Uprave HT-a, jednostavno vodi logičnom rezultatu – padu prihoda i padu broja korisnika. I ova Uprava, slično prethodnim, ali slično i „upravljačima države" tj. izvršnoj vlasti, ustraje u tzv. „outsourcingu" funkcija i funkcionalnih cjelina HT-a, maštajući kako su ta rješenja „jeftinija" i dugoročno stabiliziraju poslovanje.

Ovaj je mjesec, HT, ovom outsourcing mantrom tako dragom svim, danas percipiranim „vrhunskim" managerima multinacionalnih globalnih kompanija u Hrvatskoj, pao na svega 4976 stalno zaposlenih, a da još u ovoj godini outsourcinga bilo nije. Ali se planira, posebno u sferi odjela i službi „tehnike" HT-a, gdje ukupno danas radi 2365 zaposlenih. Pa kako se smanjuje broj zaposlenih? Jednostavno, svakog mjeseca par desetaka zaposlenih samoinicijativno odlazi. Posebno sada s najavama novih Ugovora o radu, koji jako fleksibiliziraju iznose plaća, što je ispravno protumačiti si kao smanjenje uz lake mogućnosti premještaja na novaradna mjesta.

Ponuđene Ugovore zaposleni se boje odbiti i ustrajati na postojećem. Zašto? Zbog tada izvjesne sudbine proglašenja tehnološkim viškom u mjesecima što dolaze. No, vratimo se djelatnosti kompanije HT. Laicima upravljanja kompanijom, poput mene, nekako djeluje nelogično da se tehnološka, telekomunikacijska kompanija opredjeljuje da „iznajmi tehniku" i posveti se „prodaji usluga", ne nužno samo telekomunikacijskih, već i onih vezanih uz preprodaju npr. električne energije, plina ili možda prikupljanja provizija obavljanjem raznih financijskih transakcija bankarskog poslovanja.

Doista, vjerojatno u tome leži budućnost telekomunikacijske kompanije, a samo oni poput mene i još oko 8000 kolega što su proteklih nekoliko godina „milom ili silom" napustili HT, koje je „pregazilo vrijeme i tehnologija", tu činjenicu „ne vide"! Između 4976 stalno zaposlenih svega je 15 osoba starijih od 60 godina što zorno svjedoči predanosti Ivice Mudrinića da stvori „zdravu kompaniju", jer ionako je poznato da „stariji" zaposlenici vrijeme ionako „provode samo po bolovanjima, da su neznalice suvremene tehnologije i uopće stalno zanovjetaju i koče ostvarenja genijalnih zamisli poduzetne klase mladih managera".

Zato i HT danas, kada je gotovo dosegnuo „idealnu" dobnu strukturu zaposlenih, kada su najbrojniji oni sa 41-50 godina, postiže tako „krasne poslovne rezultate". Rezultati poslovanja u prvom kvartalu 2014 zanimljivi su i zbog činjenice kako je otpisani ministar financija Slavko Linić „omogućio" HT-u ostvarenje značajnog prihoda. Naime, HT je objavio da ima više od 7,7 tisuća korisnika fiskalizacije koji od njega unajmljuju fiskalne blagajne, odnosno blagajnički hardver, softver, internetsku vezu i promet te dodatne aplikacije i održavanje. Ali, taj broj nije baš za neku pohvalu, znamo li kako u Hrvatskoj ima ukupno oko 80.000 poslovnih subjekata, doduše svi ne trebaju „fiskalne blagajne", ali ipak, samo 10% od ovog broja uspio je HT privući na svoje rješenje, u gotovo duopolnom tržištu.

Zapravo, kada bolje promislim, prošlost me uči kako se u HT-u svake godine lansiraju brojni novi „proizvodi" i usluge, kako zaposleni „krvare" radeći neplaćeno izvan radnog vremena, od kuće, weekendima i sl. da ih stvore na vrijeme, neovisno o tome što su za mnoge od njih unaprijed znali kako ne će kompaniji donjeti zaradu. Ali, naknadne analize, primjerice nakon godinu dana od stavljanja na tržište, između očekivanja i ostvarenja, nisu kod negativnih brojeva uzrokovale značajnijih konzekvenci prema onima koji su te poslovne odluke donosili.

PrihodiDok HT već više od godinu dana stidljivo testira i pokušava komercijalizirati mobilno plaćanje, steći provizijski prihod od usluge e-uplatnice, stvoriti digitalne arhive i ući u bankarstvo kroz mikrokreditiranje, u prva tri mjeseca ove godine dodatnih je 19 milijuna kuna ostvario iz mnogo prizemnijeg izvora: od opomena i zateznih kamata.Mislim, pogriješiti se može jednom, dva puta, čak i tri puta, ali ako se niz nastavi, nije više riječ o slučajnosti lošeg rukovođenja. Danas se u HT-u nadaju, kako su među 80-ak smijenjenih direktora bili upravo ovi što su ponavljali „greške" i vodili HT silaznom putanjom poslovnih uspjeha. Nekako sumnjam da se „sječa direktora" vinula do najviših potrebnih visina, pa niti ne očekujem HT-ov „zaokret" poslovnih trendova u skorije vrijeme.

Dok HT već više od godinu dana stidljivo testira i pokušava komercijalizirati mobilno plaćanje, steći provizijski prihod od usluge e-uplatnice, stvoriti digitalne arhive i ući u bankarstvo kroz mikrokreditiranje, u prva tri mjeseca ove godine dodatnih je 19 milijuna kuna ostvario iz mnogo prizemnijeg izvora: od opomena i zateznih kamata. Od toga je devet milijuna kuna došlo od građana, a deset milijuna od poslovnih subjekata. Zato, dobro promislite prije nego zaboravite platiti HT račun na vrijeme, u tih 19 milijuna kuna, veliki dio odnosi se i na zarade raznih „fiškalskih ureda", a svi oni, nemaju razumijevanja za vaše možebitne trenutne financijske teškoće. Ništa osobno – sve je to samo posao!

HT je dio dobiti zadržao ne isplačujući puni mogući obim dividende, ali i „ne troši" na investicije koje već toliko godina nagovješćuje i odustaje od njih pravdajući se „lošom politikom HAKOM-a", čini se ipak kumulira sredstva sa ciljem. Naime, već par godina očekuje se proces privatizacije slovenskog telekoma, ova je godina izgledna da do toga dođe jer je Slovenija i njen državni budžet, u sličnoj poziciji kao i Hrvatska. Tako će izgledno HT upumpati značajan iznos financijskih sredstava u Sloveniju, „šireći" poslovanje Deutsche telekoma, a nama u Hrvatskoj nedostajati će sredstva za investicije u „internetsku pristupnu mrežu".

Da, dok najrazvijenije zemlje svijeta, u cilju podizanja konkurentnosti svojih gospodarstva, ulažu goleme iznose u stvaranja „autostrada XXI. stoljeća", hrvatski će korisnici usluga telekomunikacija i dalje koristiti tehnologiju ADSL-a od prije 15ak godina, uz iste tehničke teškoće „dometa parice" ili brzine daleko od onih u Digitalnoj agendi EU.

Ostale novosti na telekom sceni Hrvatske, a i svijeta

Vjerojatno još niste čuli za Gameover Zeus, virusu što je stigao i u Hrvatsku još u ožujku, a hrvatska policija je potvrdila bar dvije žrtve među privatnim Virus hakerosobama. Europu, USA i ostatak svijeta napala je banda, pakleno dobrih i odškolovanih informatičara, kojima je jedini cilj bio prikupiti informacije na vašim računalima kojima se dolazi do novca s bankovnih računa. Neovisno o tome radi li se o kompanijama ili fizičkim osobama. Na čelu bande je Jevgenij Mihailovič Bogačev, trenutačno najtraženiji haker na svijetu. FBI je oglasio tjeralicu za njim nakon što je potvrđeno da je mozak operacije krađe milijuna dolara u cijelom svijetu i administrator iza Gameover Zeus botnet mreže pomoću koje se s računa korisnika internetskog bankarstva izvlačio novac.

Bogačeva su Amerikanci optužili za krađu stotinjak milijuna dolara i infiltriranje u stotine tisuća računala širom svijeta. Optužnica uključuje urotu, internetsku, bankarsku i kompjutorsku prevaru te pranje novca. Novac su krali s poslovnih i privatnih računa banaka širom svijeta, uključujući i Hrvatsku. U Americi su im mete bili i restorani u Kaliforniji, i banke u Sjevernoj Karolini, pa čak i policijske postaje i zadruge indijanskih plemena u državi Washington.

HakeriBogačeva su Amerikanci optužili za krađu stotinjak milijuna dolara i infiltriranje u stotine tisuća računala širom svijeta. Optužnica uključuje urotu, internetsku, bankarsku i kompjutorsku prevaru te pranje novca. Novac su krali s poslovnih i privatnih računa banaka širom svijeta, uključujući i Hrvatsku. U Americi su im mete bili i restorani u Kaliforniji, i banke u Sjevernoj Karolini, pa čak i policijske postaje i zadruge indijanskih plemena u državi Washington.Kad se računalo zarazi zlonamjernim programom koji prikuplja tajne podatke korisnika, poput identiteta, lozinki, PIN-ova i brojeva računa, napadač preuzima kontrolu nad računalom i elektronskom poštom. Zaraziti se možete otvaranjem zaraženih privatnih poruka ili otvaranjem malicioznih kodova Digitalna ekonomijana nekim, najčešće nepočudnim internetskim adresama. Što nam govori ovo međunarodno internetsko iskustvo? Najkraće – čovjek uči dok je živ, ali osim edukacije, svoja računala zaštitite i odgovarajućim programskim zaštitama.

A ove su pak „pristupačne", nude ih za par desetaka USA dolara stotine firmi putem interneta na tržištu cijelog svijeta. Upravo su one predstavnici uspješnih poslovnih subjekata novog svijeta „digitalne ekonomije". Visokospecijalistički informatički obrazovani, uz izvrsne internetske telekomunikacijske resurse sredina gdje su poslovno prijavljeni, bankovno praćeni, ti subjekti su visokoakumulativni i dohodovni, te i te kako, osim zarade vlasnicima, doprinose nacionalnim ekonomijama, oni predstavljaju sve ono što Hrvatska danas nema i ne nudi potencijalnim investitorima.

Hrvatska nema na svojim „burzama rada" visokospecijalistički obrazovane informatičke stručnjake, ma koliko političari širili mantru o tome kako Hrvatska nudi investitorima visokoobrazovanu radnu snagu, a još manje može širom zemlje nuditi savršenu telekomunikacijsku infrastrukturu – optiku do kuće (radnog stola) ili FTTH (Fiber To The Home).

Slično razmišlja i direktor, osnivač i vlasnik zagrebačkog Cumulusa, Sven Marušić, medijski podržane ICT konzultantske firmice sa iskorakom na inozemna tržišta, pa je na EU predizbornom skupu Gabrićevog gospodarskog foruma izjavio: „Država će morati intervenirati na tržištu brzog interneta, jer unazad četiri godine imamo potpunu paralizu razvoja tog tržišta.

Oligopolisti

Hrvatska ima zdravo tržište s gotovo tri tisuće tvrtki koje se natječu za prihod od milijardu dolara. S druge strane, naglašava, u telekom sektoru imamo šačicu tvrtki oligopolista koje nisu motivirane da investiraju. Ti oligopolisti bilježe pad prihoda i zbog toga sve manje investiraju pa stagniramo u brzom internetu tzv. broadbandu, a to stvara loše uvjete za poslovanje IT poduzetnika i zato će država morati intervenirati". Zanimljiv je karijerni put g. Marušića, koji je bio prodajni predstavnik zagrebačke podružnice Microsofta.

MicrosoftTada je sklopio veliki posao, za Microsoft Hrvatska, sa Hrvatskim telekomom, prodaje programskog paketa dizajniranog za rad pozivnih centara. Isti je HT-u bio potpuno nepotreban, jer je HT već imao svoje adekvatno rješenje za agente pozivnog centra, vezano uz baze podataka, korisnika i usluga, odnosno korisnika i njihovih računa i naplate. No, jedan od tadašnjih (2007 g.) moćnih direktora odgovoran za korisničku podršku, inzistirao je na kupnji nepotrebne programske podrške, „masno plaćene", a nikad kasnije stavljene u operativnu funkciju, i za nagradu, koji mjesec kasnije, postavio je Svena na mjesto direktora informatike HT-a.

Taj direktor, inače Španjolac, dio je jedne nepotističke HT priče, jer mu supruga Nataša Rapajić, i danas članica Uprave HT-a i osoba od povjerenja Davora Tomaškovića. S razlogom, jer su osobna poznanstva nešto duža i vuku korjene do rovinjskih druženja, jedne ispovezane managerske ekipe, nove elite „tehnomanagerske scene" Zagreba i Hrvatske. U tu ekipu uklopljena je i Ivana Šoljan, bivša članica Uprave HTa, i favorit Ivice Mudrinića koji je lobirao u DT-u da ga upravo ona naslijedi, a ne Tomašković. Dotična je inače bivša direktorica švicarsko-britanskog Jupiter-Adria fonda, ovih dana poznatog javnosti zbog stečaja brodogradilišta Nauta Lamjana.

Iako žutilo ove HT managerske priče intrigira mnoge, poanta ipak leži u telekomunikacijskom sustavu Hrvatske, koji je zapušten i daleko od očekivanja ili razina NametPosebna je priča Linićev namet na „korištenje radiofrekvencijskog spektra", od politike namijenjen operatorima, kojeg su ovi, temeljem „nesavršenog" zakona, jednostavno, bez teškoća i posljedica, prebacili na krajnje korisnike, zorno svjedoči o „utjecaju" multinacionalnog kapitala na izvršnu vlast i zakonodavstvo države. Vrijeme je da se konačno politika i posveti ovom državnom sustavu, pod svaku cijenu ispravi počinjene pogreške proteklog desetljeća, pa i da „osovi na noge" lani Vrdoljakovim spinom najavljenog novog „nacionalnog operatora". Ovaj puta doista na ozbiljan način, zbog Hrvatske i njene budućnosti.kojima EU stremi, kako bi svim poslovnim subjektima EU osigurao komparativnu prednost u odnosu na druge gospodarske regije svijeta. Aktualna pak politika, ova izvršna vlast, pronašla je novu nišu za uštede „budžetskih rashoda", dajući agenciji HAKOM, uz reguliranje telekomunikacijskog tržišta i usluga vezanih uz radiofrekvencijki spektar, još i ovlasti reguliranja za sada monopolnog tržišta željezničkog prijevoza. Vrlo „maštovito i kreativno", kao što je uostalom i kopletna Vlada u dosadašnjem mandatu!

No, kada smo već kod Microsofta, treba reći i što se dogodilo u travnju. Naime, tada je MS proglasio završetak akvizicije proizvođača mobitela Nokije. Preuzimanje je odobreno od strane Nokijinih dioničara i vladinih regulatornih agencija iz cijelog svijeta. Akvizicija vrijedna 5,4 milijarde dolara označila je tako završetak jednog ključnog poglavlja u povijesti finske kompanije stare 150 godina.

Nokia 3310Nokia se prije telekomunikacijskog biznisa među ostalim bavila proizvodnjom proizvoda od gume, papirom te elektronikom. Tijekom sedamdesetih tvrtka se počela ozbiljnije baviti telekomunikacijskim biznisom, a u osamdesetima je lansirala i prve uređaje koji bi se mogli nazvati mobitelima.Vjerojatno najomiljeniji Nokijin mobitel bio je legendarni model 3310, poznat po svojoj izdržljivosti, a koji se na tržištu pojavio 2000. godine te je prodan u više od 120 milijuna primjeraka.

Stari grci bi rekli „Panta Rhei", a mi bi to preveli kao „samo mjena stalna jest", tj. ovaj slučaj nestajuće Nokie jasno govori kakve se turbulentne stvari dogadjaju na svjetskom gospodarskom „bojom polju", kako propadaju oni koji se ne mijenjaju, koji stagniraju, koji se iscrpljuju u internim „borbama mišljenja" i kasne. A, glede telekomunikacijske infrastrukture, Hrvatska je davno izgubila nadzor nad sustavom, nepromišljeno provedenom privatizacijom HT-a, uz sva „regulatorna nesnalaženja ili podilaženja", pod patronatom „politike" i lobiranja interesnih grupa.

Posebna je priča Linićev namet na „korištenje radiofrekvencijskog spektra", od politike namijenjen operatorima, kojeg su ovi, temeljem „nesavršenog" zakona, jednostavno, bez teškoća i posljedica, prebacili na krajnje korisnike, zorno svjedoči o „utjecaju" multinacionalnog kapitala na izvršnu vlast i zakonodavstvo države. Vrijeme je da se konačno politika i posveti ovom državnom sustavu, pod svaku cijenu ispravi počinjene pogreške proteklog desetljeća, pa i da „osovi na noge" lani Vrdoljakovim spinom najavljenog novog „nacionalnog operatora". Ovaj puta doista na ozbiljan način, zbog Hrvatske i njene budućnosti.

Damir Tučkar

Sub, 18-05-2024, 17:24:32

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.