Telekomunikacije

Uspješna firma za koju niste čuli

U Hrvatskoj već i vrapci znaju, zahvaljujući „Planu za propast u 21 koraku", gospodarstvo, po svim objektivnim kriterijima, međunarodnim i domaćim analitičarima, nezaustavljivo tone sve dublje u glib, prvenstveno zahvaljujući političkoj, doslovno „lijevoj", garnituri na vlasti. Stoga je zapravo pravo čudo kada se u Hrvatskoj, gotovo kao preslikano iz američke stvarnosti nekih danas uspješnih IT globalnih firmi, preko noći pojavi par klinaca i nikne „firma u garaži". Nije mi namjera reklamirati, ali naprosto ime moram spomenuti, jer u konačnici Nanobit to i zaslužuje.

Klinci s fakulteta koji su željeli zaraditi džeparac 2011. osnivaju Nanobit i realiziraju svoju ideju aplikacije za pametne telefone, tematski tako silno aktualna u razvijenom svijetu, o kalorijama koje vaše tijelo, putem hrane i fizičkih aktivnosti, sakuplja i troši tijekom dana. Putem Apple Stora tržište postaje cijeli svijet, pa se aplikacija „Tap&Track" iznenađujuće brzo i brojno instalira globusom, slijevajući neočekivanu zaradu ovoj maloj firmi za koju niste čuli ili je povezali sa Zagrebom. U 2012. uprihodili su 13 milijuna kuna, sa 15-ak uposlenih, od čega im je ostalo gotovo osam milijuna čiste dobiti. Danas zapošljavaju 36 visokoobrazovanih mladih ljudi i nalaze se među najprofitabilnijih 200 kompanija na svijetu, po zaradi na Apple Storeu, a 2014. je tek počela.

Priča o uspjehu ove firme, kada se poveže s Hrvatskom, govori nam nekoliko stvari. Poduzetništvo „ovih klinaca"je bazirano isključivo na znanju, „pokupljenom" na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, realizirano u praksi bez ikakvog upliva politike, u današnjim globalnim, ali i lokalnim gospodarskim okvirima, uglavnom „kukajućeg" poslovanja tako karakterističnog u Hrvatskoj, te poslovanja neizostavno vezanog uz adekvatnu telekomunikacijsku infrastrukturu.

appalefirmaInženjeriFirma je primjer uspješno primjenjenog današnjeg svjetskog modela, visokoakumulativne digitalne ekonomije, kojem bi Hrvatska trebala stremiti. No, uspjeh ove firme i upozorava koliko je nedostatan broj visokoobrazovanih stručnjaka, ne samo elektrotehničko-informatičkog usmjerenja, već inženjera svih struka uopće. Ne bez razloga na tu činjenicu upozorio je u svojim istupima fizičar svjetskog renomea i formalno inozemnih radnih mjesta, Davor Pavuna, što u glavnim hrvatskim medijima, politički strogo kontroliranim, ne može dobiti adekvatnu pozornost, zbog kritika „sposobnosti" aktualne vladajuće garniture.Firma je primjer uspješno primjenjenog današnjeg svjetskog modela, visokoakumulativne digitalne ekonomije, kojem bi Hrvatska trebala stremiti. No, uspjeh ove firme i upozorava koliko je nedostatan broj visokoobrazovanih stručnjaka, ne samo elektrotehničko-informatičkog usmjerenja, već inženjera svih struka uopće. Ne bez razloga na tu činjenicu upozorio je u svojim istupima fizičar svjetskog renomea i formalno inozemnih radnih mjesta, Davor Pavuna, što u glavnim hrvatskim medijima, politički strogo kontroliranim, ne može dobiti adekvatnu pozornost, zbog kritika „sposobnosti" aktualne vladajuće garniture.

Podatak o postotku visokoobrazovanih u hrvatskom društvu, kojim se svaka politika hvali kao komparativnom prednošću za potencijalne inozemne investitore, zapravo skriva porazan podatak o minornom postotku inženjera svih struka u odnosu na postotak visokoobrazovanih u sferi tzv. društvenih znanosti. A Hrvatsku, dugoročno, može iz gliba izvući samo proizvodnja, bazirana na znanju i superspecijanostima raznih tehničkih disciplina. Čini mi se kako je Davor Pavuna potpuno u pravu, kada govori da se prvo mora dogoditi prodor inženjera u politiku kako bi se stvorili preduvjeti da politika stvori okvir za gospodarstvo temeljeno na proizvodnji.

Onima u hrvatskoj politici koji još nisu progledali i koji neprestalno osluškuju i pogledavaju preko naših istočnih granica moralo bi postati jasno da je „postglobalistički" ekonomski model i u najrazvijenijim zemljama svijeta, izgubio dvodesetljetnu iluziju temeljenja prosperiteta na gospodarskim tercijarnim djelatnostima, prvenstveno utemeljenim na financijskim špekulativnim ozakonjenim akrobacijama bankarskih bjelosvjetskih lobija. Proizvodnja se vraća i u EU i u SAD, a u Hrvatskoj okvir uspjeha proizvodnog poduzetništva zasniva se još uvijek na „putu u Kinu ili koju drugu azijsku zemlju jeftine radne snage".

U EU, ne bez razloga, usvojena je Digitalna agenda koja definira kako se mora garantirati superbrzi pristup internetu do 2020 g., te je dio strategije budućnosti i uspjeha zajednice. Pitanje za Vas čitatelji: Što mislite koliko je zaposlenih u nadležnom ministarstvu uopće čulo ili možda čak pročitalo ovaj temeljni dokument strategije razvoja telekomunikacija EU?

Obrazovanje i tehnologija

Dobro je poznata činjenica, kojoj svakodnevno i svjedočimo, kako je sve brži tehnološki napredak uvjetovao brzo nastajanje novih, ali i nestajanje nekih tradicionalnih zanimanja. Prisjetimo se, pred koje desetljeće nosili smo kemijske filmove na razvijanje fotografima koji su „stvarali" naše crno bijele fotografije prolazeći kroz složen kemijski proces u „tamnim komorama" ili brojnih urara mehaničkih satova svih oblika i namjena ili daktilografkinja ili telefonista....

Kada razmišljate o vlastitoj djeci i njihovoj budućnosti, uz sve slike danas ogromnog broja nezaposlenih u cijeloj EU, da li osjećate i svoju (ne)odgovornost što temeljna znanja obrazovanja velike većine hrvatske djece nisu temeljena na matematici, fizici i kemiji? Da, nekako je lakše steći srednjoškolsko ili visokoškolsko obrazovanje u „društvenom smjeru", a onda imamo današnju situaciju u cijelom društvu, tako vidljivo u politici, gdje „glavnu riječ" vode, uz svo dužno poštovanje prema izvrsnima u „društvenim strukama", raznorazni „filozofi", kojima je, po izlasku iz školskih klupa, od prvog radnog mjesta na dalje vrhunski domet stvarnog rada vlastitih ruku onaj kuhanja uredskih kava!

Treba li nas čuditi što se i naša ministrica vanjskih poslova oglušila na medijska prozivanja poznatog odvjetnika Željka Olujića kako uopće nije završila VII. gimnaziju u Zagrebu. Naime, i sama ministrica priznala je nestašluke karakteristične teenage dobu što su kulminirale lošim ocjenama, te korištenju prilike da s ocem ode u USA gdje je završila neku srednju školu, što je valjda nostrificirano u tadašnjoj državi.

Doktorat na Filozofskom fakultetu, na ideološku temu aktualnu u bivšem sustavu, zapravo, prema nekim čitateljima tog rada, prosječno je bezličan. Poznat je i primjer sisačke županice Marina Lovrić što se nije mogla prisjetiti u javnom TV nastupu imena svog diplomskog rada na Prometnom fakultetu, pa da se i ne spominju neki političari što su prepisivali diplomske radove ili možda institucije na kojima profesori „honorarno" prodaju ispite. A ima, vidimo to ovih dana i u primjeru ZG holdinga, i onih što su „skratili školovanja" jednostavnom kupnjom „papira" koji donosi funkciju u državnoj administraciji.

Gospođa je jednostavno kupila diplomu Pravnog fakulteta i obavljala, do sada i nije važno koliko godina, odgovornu funkciju ovog mastodonta od 12.000 zaposlenih, birokratskog aparata financiranog iz poreza, prireza i ostalih „poduzetničkih nameta". Tragično!

Average is overProsječnostiSvima bih preporučio da nabave i pročitaju knjigu Tyler Cowena "Average is Over", što možemo slobodno razumjeti kako se ne smije zadovoljiti s prosječnošću u bilo kojoj struci, jer s razvojem tehnologije otvaraju se nevjerojatne mogućnosti, no svoje će mjesto teško naći svi oni koji upadaju u sferu prosječnosti. Fraza o cjeloživotnom učenju, borbi za osobnu izvrsnost u bilo kojoj struci tijekom cijelog radnog, sve dužeg vijeka već danas je stvarnost.Svima bih preporučio da nabave i pročitaju knjigu Tyler Cowena "Average is Over", što možemo slobodno razumjeti kako se ne smije zadovoljiti s prosječnošću u bilo kojoj struci, jer s razvojem tehnologije otvaraju se nevjerojatne mogućnosti, no svoje će mjesto teško naći svi oni koji upadaju u sferu prosječnosti. Fraza o cjeloživotnom učenju, borbi za osobnu izvrsnost u bilo kojoj struci tijekom cijelog radnog, sve dužeg vijeka već danas je stvarnost. Oni koji ne ovladaju tehnološkim novotarijama što nas okružuju, a koje se mijenjaju u sve kraćim vremenskim ciklusima, htjeli ne htjeli, poslodavcima postaju teret i prvi su kandidati za proglašenje „tehnološkog viška".

Istovremeno, oni koji najviše zarađuju (barem u USA i EU), a oni obično imaju najviše kvalifikacije, danas zarađuju još više nego prije. Cowen govori kako će ubuduće 15 do 20 posto stanovništva biti izuzetno imućni. Vrlo dobro će stajati i oni koji tim "produktivnima" budu pružali usluge. Srednje plaćeni poslovi nestaju. U posebno lošem položaju tu će se prvi put naći i velik broj mladih ljudi kojima je zbog krize izazvane djelomice i robotizacijom, automatizacijom i ostalim IT novotarijama dodatno otežan ulazak na tržište rada.

Njihova „knjiška" znanja, bez iskustva, brzo propadaju i to je uteg koji će im dugoročno oslabiti šanse za dobar posao. Odmaknut ćemo se od društva koje se temelji na pretpostavci da svi imaju solidan životni standard, prema društvu u kojem se očekuje da se ljudi više brinu za svoju sudbinu. Većina visokoškolskog obrazovanja i istraživanja u budućnosti odvijat će se izvan akademske zajednice. I u Hrvatskoj se vidi da danas za složene IT poslove traže se certifikati uskospecijalističkih znanja stečenih kod, vrlo skupih, obrazovnih programa za korisnike, provođenih od samih proizvođača opreme (hardware ili softwware), a ne diplome fakulteta.

Ostaje li TELE 2 u Hrvatskoj?

Nikolas Sonkin, izvršni potpredsjednik Tele2 za srednju Europu, dao je interview Poslovnom dnevniku u čijem početku je našao za shodno demantirati glasine o odlasku TELE2 iz Hrvatske, a u kojima je čelništvo hrvatskog ogranka vjerojatno i pronašla ispriku lošijeg poslovanja i neostvarenja očekivanja „u centrali". Kada bi sagledavali TELE2 kao multinacionalnu kompaniju telekomunikacijskog businessa onda bi se i mogli složiti sa g. Sonkinom da se u Hrvatskoj još moraju ostvariti poslovni planovi, prvenstveno privlačenjem korisnika drugih operatera, kako bi se konačno vratila sva ulaganja i počelo dugoročno „profitirati".

No, ono što je g. Sonkin propustio reći, a što se i može izčitati iz ostatka interviewa jest, da se TELE2 „riješio" poslovanja nepokretne telefonije u Švedskoj, da se „nepokretnom telefonijom" u Hrvatskoj ne misli baviti. Uzmemo li u obzir kako svi ostali operatori, i u Hrvatskoj i u EU, pokušavaju opstati na tržištu okrupnjavanjem poslovanja i „jedinstvenom ponudom" korisniku, svih telekomunikacijskih usluga, onda baš i stav TELE2, „poklanjanja mobilnih aparata" za višegodišnju ugovornu vjernost korisnika ne izgleda kao dugoročni poslovni model uspjeha.

No, ono što je još važnije, odluku o gašenju i povlačenju s tržišta, dinamiku, svake od zemalja gdje je TELE2 prisutan, donijet će tzv. stakeholderi, tj. oni posjednici kompanije, koji kroz fond kapitala, odlučuju u koje poslovno područje kapital treba preseliti. Kako sam i u nekim ranijim prilozima pisao, ozbiljni se analitičari slažu da „gospodari TELE2 kapitala", na ozbiljan način, svoj kapital sele u, prema njima profitabilnije sfere medija i društvenih mreža. Kako se radi o potezima vrijednim stotine mijuna eura, one se i ne izvode preko noći, pa su se tako proteklih godina zatvarala poslovanja, nepokretnom mrežom i/ili pokretnom mrežom, TELE2 u Danskoj, Austriji, Rusiji, Švedskoj. Hoće li i Hrvatska biti pridodana nizu i kada, zaključite sami.

Mudriniću je pala Mrak Taritaš na oči

Junak hrvatskoga telekomunikacijskog prostora, bivši veliki manager još većeg globalnog telekomunikacijskog igrača, Ivica Mudrinić, na radno mjesto odnedavno ozarena lica zbog funkcije i Mrak Taritasplačice, odlazi svako jutro u Bonnski ured. No, ovih dana na oči mu nije pao mrak, već Mrak Taritaš, zbog prijave vezane uz postupak legaliziranja ilegalne gradnje na njegovu kornatsku otočiću. Izvjesno je kako će temelji desetak objekata, mul i nešto „poljoprivrednih" radova na vinogradu i masliniku, biti predmet nekog pravosudnog rješenja i neke pravomoćne presude.

Naš Ivica neće biti zbog toga pretjerano financijski oštećen, vjerojatno ne će moći „izgraditi" baš sve što je pred 5-6 godina i naumio, ali i ta je prijava i postupak, poruka ili „bar nešto" raznim sličnim tajkunskim predatorima, kako baš sve u Hrvatskoj, ovim velikim „igračima", ipak nije dozvoljeno. Doduše, njemu i mnogima poput njega, politički neovisno pravosuđe, a niti izvršna vlast iz sfere unutarnjih poslova, nije se još baš usudila pitati, neovisno o njihovim vrlo visokim mjesečnim primanjima, oko načina kako su zaradili svoj „prvi milijun". Onaj drugi i svi ostali zarađeni milijuni, došli su mnogo lakše, a siguran sam potpuno legalno i s mnogo umjeća manipuliranja kapitalom. No, nadajmo se kako su odavno i zauvijek prošla vremena iz čuvene Rojsove izreke: „Tko je jamio – jamio je!".

Mystic i Retro

Proteklih dana u cijelom je svijetu poprilično uzbuđenje javnosti izazvalo medijsko saznanje, inače ponešto duže poznato u MysticMystic je „spremao" ne samo podatke o telefonskim razgovorima telekomunikacijskih mreža neke ili svih zemalja, tko je koga i kada je zvao, te koliko dugo su razgovarali, već i sam sadržaj razgovora retro je pak omogućavao da se po potrebi, iz „arhive" potraže razgovori telefonskog broja, za čijeg se „vlasnika" NSA jako zainteresirala zbog brige o sigurnosti same USA. Dobro, o samom programu, nedostaku nadzora onih koji nadziru, ovih su se dana i u USA čuli brojni glasovi upozorenja, pa i od samog Predsjednika Obame.krugovima struke, kako je američka NSA (Nacionalna agencija za sigurnost), u svojoj brizi za sigurnost USA i „american way of life" malo pretjerala. Dakako, dozvolila joj je to tehnologija, personalizirana kroz romantična nazivlja programa Mystic i Retro, vrlo složenih i sofisticiranih produkata izuzetnih grupa tehnološki „pismenih" stručnjaka, koji su proteklih nekoliko godina omogućili supertajno snimanje cjelokupnog glasovnog telefonskog prometa svijeta i skladištenje kroz 30 dana.

Pojednostavljeno, Mystic je „spremao" ne samo podatke o telefonskim razgovorima telekomunikacijskih mreža neke ili svih zemalja, tko je koga i kada je zvao, te koliko dugo su razgovarali, već i sam sadržaj razgovora retro je pak omogućavao da se po potrebi, iz „arhive" potraže razgovori telefonskog broja, za čijeg se „vlasnika" NSA jako zainteresirala zbog brige o sigurnosti same USA. Dobro, o samom programu, nedostaku nadzora onih koji nadziru, ovih su se dana i u USA čuli brojni glasovi upozorenja, pa i od samog Predsjednika Obame.

O reakcijama političara najboljih USA saveznika, iz EU, poput Angele Merkel, ne treba posebno govoriti. Jasno je kako nitko nije sretan da je „prisluškivan". Osim našeg Predsednika Vlade, Zorana Milanovića, koji je svojedobno na takva novinarska pitanja samo slegnuo ramenima i objasnio da je to samo po sebi razumljivo i da se tu „ništa ne može", pa se niti ne treba pretjerano uzrujavati... Ranije spomenuta Angela Merkel ima ipak ponešto drugačije mišljenje, pa je Njemačka inicijator promjena u načinu upravljanja mrežom svih mreža, tj. internetom.

Cilj je da se „promet interneta" koji, recimo to laički, „unutarnjemački", ne propušta izvan fizičkih granica države Njemačke. Zahtjevan i skup je taj zadatak, vjerojatno i dugotrajan i danas još s mnogim tehnološkim nepoznanicama, ali očito je pojam nacionalne sigurnosti malo drugačije shvaćen nego u Hrvatskoj. A i traži nešto više tehničkih znanja, koje Angela Merkel, kao inženjer (studirala je fiziku u Leipzigu) u politici, ipak ima, čime se i vraćamo na tezu našeg Davora Pavune o neophodnosti reorganizacije obrazovanja u smjeru „prirodnih znanosti i inženjerskih znanja".

Damir Tučkar

Sri, 13-11-2024, 09:04:37

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.