Telekomunikacije u svijetu i u Hrvatskoj

Kud plovi ovaj brod?

Načelno, i Hrvatski su građani postali svjesni kako zbivanja u svijetu, daleko od Hrvatske, mogu utjecati i na njihovu svakodnevnicu. Jedna je to od posljedica promjene slike svijeta nakon pada Berinskog zida 1990., koja nas je uvela u novu fazu kapitalizma – globalizam! Komunikacijska povezanost te dostupnost informacija s bilo kojeg kutka globusa potvrđena je konstatacijom: „Svijet je globalno selo", a u takvom se MonopolKorisnici telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, bar većina punoljetnih građana, spoznala je i praktično razliku između telekomunikacija Hrvatske do 2000. i jednog od najvažnijih sustava svake države danas. Vremena monopolnog pružanja usluga iz sredine 90-ih završilo je formalno, kako „privatizacijom" HT-a, tako i pojavom alternativnih operatora pokretnih i nepokretnih mreža.okruženju – posluje globalno.

Korisnici telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, bar većina punoljetnih građana, spoznala je i praktično razliku između telekomunikacija Hrvatske do 2000. i jednog od najvažnijih sustava svake države danas. Vremena monopolnog pružanja usluga iz sredine 90-ih završilo je formalno, kako „privatizacijom" HT-a, tako i pojavom alternativnih operatora pokretnih i nepokretnih mreža.

Neovisno o činjenici kako je zlatno doba pružanja telekomunikacijskih usluga, enormnih i brzih zarada operatora i kompanija pratećih djelatnosti, u globalnom okviru, izgleda stvar prošlosti, telekomunikacije su djelatnost i dalje među najinteresantnijim za investitore, kako operatera, tako i za cjelokupnu industriju opreme i usluga. Nije stoga čudio interes DT-a, pred više od deset godina, za maleno tržište Hrvatske, kako bi i taj „kamenčić" uklopio u mozaiku DT slike Europe.

Profit koji na godišnjoj razini DT ostvaruje u Hrvatskoj odavno je vratio ulaganja u vlasništvo, te svake godine ispunjava očekivanja u Berlinu za kapitalom potrebnim njihovim globalnim operacijama. Izostanak DT-HT tehnoloških investicija u sferi optičke infrastrukture, posebno očit posljednjih godina, a koje su osnova „svijeta digitalne ekonomije", ocean kojem ubrzano plove sve razvijene zemlje hvatajući golem ulov zarade, ostavlja hrvatsku telekomunikacijsku barkicu privezanu u lučici, nespremnu na plovidbu uzburkanim morima i oceanima, što naši ribari – gospodarstvo Hrvatske, bespomoćno promatraju!

Li Ka Shing

Vjerojatno su rijetki u Hrvatskoj čuli za Li Ka Shinga, kineskog bogataša, kojeg Forbes smješta na 11 mjesto među najbogatijim ljudima na Zemlji, a koji je svoje carstvo izgradio u Hong Kongu. Prema Bloombergu, posjeduje imovinu u vrijednosti 28,8 milijardi $, upravlja ne firmama već konglomeratima kompanija, među kojima su najveće Hutchison Whampoa, Cheung Kong Holdings i Watson Group.

Primarni mu je business upravljanje lukama, pa je krajem 70-ih ovladao i lukama u Rotterdamu i Panami. Valja se i podsjetiti kako je svoje carstvo izgradio praktično iz ničega, još 1947. započeo je s prodajom umjetnog cvijeća, pa je, očiglednom sposobnošću i tadašnjim okolnostima, ubrzo, kroz par godina, postao najveći prodavač umjetnog cvijeća u Aziji.

U 60-ima, u vremenima kineske kulturne revolucije, ali i straha od kineske invazije na Hong Kong, došlo je do pojeftinjenja nekretnina. Li Ka Shing je imao i kapital i uvjerenje kako će nekretnine opet dobiti na cijeni, te je kupovao kada su svi prodavali. Danas je jasno kako je bio u pravu, a vrijeme mu je donijelo enormnu nekretninsku zaradu. U 90-ima shvatio je da su telekomunikacije zlatni rudnik, investirao je u francuski Orange, a 1999. ugrabio je priliku i prodao je svoj udjel od 48% Mannesmanu, za 15 milijardi $.

HrvatskaHrvatska je zaslugom neodgovorne politike i njenih SDP protagonista svoj sustav telekomunikacija prepustila na upravljanje državi Njemačkoj, pri čemu je tržište u mobilnom dijelu, možemo to jasno sagledati, potpuno zavisno o „raspoloženju vlasnika" u Berlinu, Beču i Stockholmu. Hoće li i kakve promjene na tržištu mobilnih telekomunikacija u Hrvatskoj donijeti, vrlo izglednu, promjenu vlasnika TELE2, zamjenom Stockholma s Hong Kongom? Leži li baš u toj informaciji razlog nesudjelovanja TELE2 u „rasprodaji" HAKOM-a digitalnog radiofrekvencijskog spektra za 4G, kojom je inaguriran „duopol"?Ovaj uvod u „lik i djelo" Li Ka Shinga potreban je kako bi se razumjelo da ove „oceanske oluje, kapetani i brodovi" što njima plove, mogu vrlo lako uzburkati i krhke „male barkice" u telekomunikacijskim, naizgled zaštićenim, lučicama u Hrvatskoj. Li Ka Shing odnosno grupacije kojih je vlasnik, kako globalni investitori bruje, ima ponovno želju investirati u telekomunikacije.

Doduše, već posjeduje, za njegov kapital malenih, 0,8% Facebooka, što se procjenjivalo na oko 120 mil $. Sada je, izgleda, bacio oko na TELE2 u Švedskoj, gdje istovremeno vlasnici, obitelj Stenbeck, kako se govori, imaju namjeru napustiti poslovanje mobilne telefonije. Li Ka Shing osobno vjerojatno nema pojma o detaljima investicijskih operacija u Švedskoj, ali namjera je da ugrozi dominaciju državnog Tella Sonera, glavnog mobilnog operatora s udjelom od 48% tržišta, bivšeg državnog monoplista.

Kako je TELE2 sam premali za tu namjenu u Švedskoj, vjerojatno će kupiti i švedskog trećeg po snazi mobilnog operatora, Scandinaviu, čime bi došao do 38% švedskog tržišta. TELE2 je Hutchison Whampu potreban i zbog mogućeg tržišta u EU, pa tu dolazimo i do poveznice s Hrvatskom.

Ono što možemo zaključiti u primjeru „globalnog" Li Ka Shanga jest, kako su ovi globalni „igrači" motivirani, razumljivo, jedino profitom, kako svoje operacije, u stvari kapital, sele svijetom, djelatnostima i upravljaju njima, na način da procijene kada treba izaći iz posla i ubaciti se nešto drugo, tog trena profitabilnije. Ne brinem se za utjecaj Li Ka Shinga na švedsko telekomunikacijsko tržište, ali ostaje činjenica da velike EU zemlje, poput Švedske i Njemačke, ali i majušne Slovenije, i dalje imaju telekomunikacijske operatore u državnom vlasništvu.

Hrvatska je zaslugom neodgovorne politike i njenih SDP protagonista svoj sustav telekomunikacija prepustila na upravljanje državi Njemačkoj, pri čemu je tržište u mobilnom dijelu, možemo to jasno sagledati, potpuno zavisno o „raspoloženju vlasnika" u Berlinu, Beču i Stockholmu. Hoće li i kakve promjene na tržištu mobilnih telekomunikacija u Hrvatskoj donijeti, vrlo izglednu, promjenu vlasnika TELE2, zamjenom Stockholma s Hong Kongom? Leži li baš u toj informaciji razlog nesudjelovanja TELE2 u „rasprodaji" HAKOM-a digitalnog radiofrekvencijskog spektra za 4G, kojom je inaguriran „duopol"?

Obitelj Stenbecki TELE2

TELE2 osnovano je u Stockholmu Jan Stenbec 1993. kada je, kroz investitorsku kompaniju Investment AB Kinnevik, u kojoj je imamo većinsku kontrolu, ostvario ideju odmicanja od tradicionalnih švedskih poslovnih interesa, poput drvne i papirne industrije ili čeličana, u smjeru tada novih, brzo kumulativnih područja poput medija i telekomunikacija.

Janov otac Hugo bio je bogat čovjek, a Jan je završio pravo u Uppsali, a MBA na Harwardu, dok je prva radna iskustva stjecao u prestižnom Morgan Stanly na Wall Streetu. Brat mu je bio ministar vanjskih poslova Švedske, a prije smrti 2002. Jan je slovio za jednog od najbogatijih šveđana, procijenjeno na oko 800 mil $. Tada carstvo preuzima kćer Cristina Mayville Stenbeck, rođena 1977., odrasla u USA gdje je i diplomirala na Georgetown University Washington DC, ali je bila i student u Švedskoj, 1997. na Lund Univerzitetu.

Udana je za engleskog poslovnog čovjeka i s troje djece živi u Londonu. Od smrti oca Christina predstavlja obitelj u board of directors Kinnevika, a nadgledala je i financijsko preslagivanje pridruženih kompanija Millicom i Metro. Millicom je u Hrvatskoj slabo poznata telekomunikacijska kompanija, osnovana 1979., slična TELE2, ali danas djeluje u 15 zemalja Latinske Amerike i Afrike.

Pomalo neobično zvuči kako ta kompanija prodaje usluge na 2 kontinenta, ali ima sjedište na trećem, u Luxemburgu, a ne u Švedskoj. Vjerojatno je i lako zamisliti zašto je tako, jer „upravljačima" se baš ne putuje na „radno mjesto" u neke „zabiti" po kontinentima gdje inače idu samo na poduže godišnje odmore, a i Luxemburg je prikladno europsko sjedište, avionom ne daleko od „mjesta stanovanja" članova uprave, te vjerojatno porezno isplativa kompaniji, ali i ne manje važno, sa zavidnim stupnjem zaštite od znatiželjnika i raznih poreznika, osobnih bankarskih pologa.

Ljulja se barka TELE2 Hrvatska

U svjetlu ovih novih informacija s globalnog tržišta kapitala, koje čine izvjesnom promjenu vlasničke strukture TELE2, danas je razumljivije odustajanje TELE2 od ucjene ministra Linića u procesu prikupljanja novca za ProdajaTELE2 danas pruža kompletne telekomunikacijske usluge u Švedskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, u Austriji isključivo usluge nepokretne mreže, a sve usluge samo mobilne mreže u baltičkim zemljama Estoniji, Latviji i Litvi, te Hrvatskoj i Kazahstanu. Za Hrvatsku vjerojatno bi bila bolja varijanta da TELE2 proda svoj posao mobilnih usluga, u kompletu i svim zemljama, Li Ka Shing poslovnom carstvu, jer on, prema najavama, ima ambicije raširiti se kroz EU.„proračunsku „crnu rupu" potpuno preuranjenom prodajom RF spektra, oslobođenog digitalizacijom TV. Interes Kinnevika, tj. obitelji Stenbeck, danas je s mobilnih komunikacija prebačena na područja vezana uz internet i „virtualnu ekonomiju", njemačku online trgovinu Zalando i e-commerce inkubator Rocket Internet (sjedište u Berlinu).

Fokus se okrenuo i prema AVITO, prodaji zaštićenih oglasa u Rusiji, Ukrajini, Maroku i Egiptu. Nedostajući kapital pronašli su u prodaji, sredinom ove godine, ruskog ogranka TELE2 tamošnjim bankarima. No, kako je procjena Kinnevika da je zarada na ovom „novom području djelovanja" brža u odnosu na zaradu operatora telekomunikacijskih usluga, očito je potreban dodatan kapital, a izlaz je vjerojatno baš u prodaji zainteresiranom hongkonškom milijarderu.

Bilo kako bilo, Kinnevik „izlazi" iz investiranja u telekomunikacije, pa će TELE2 Hrvatska sasvim izvjesno, u dogledno vrijeme, dobiti novog vlasnika. Ako to ne će biti Li Ka Shing, kupac će biti „netko drugi". Da TELE2 rasprodaje dio po dio svog carstva, svjedoči i najnovija vijest, koja se ne kosi sa eventualnom prodajom mobilnog poslovanja Li Ka Shingu, od prije kojih desetak dana, da za 794 mil. kruna prodaju rezidencijalnu bazu korisnika telko usluga na optičkoj i kabelskoj mreži švedskom Telenoru!

TELE2 danas pruža kompletne telekomunikacijske usluge u Švedskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, u Austriji isključivo usluge nepokretne mreže, a sve usluge samo mobilne mreže u baltičkim zemljama Estoniji, Latviji i Litvi, te Hrvatskoj i Kazahstanu. Za Hrvatsku vjerojatno bi bila bolja varijanta da TELE2 proda svoj posao mobilnih usluga, u kompletu i svim zemljama, Li Ka Shing poslovnom carstvu, jer on, prema najavama, ima ambicije raširiti se kroz EU.

To bi značilo da bi i ubuduće TELE2 Hrvatska na malenom hrvatskom tržištu bio ambiciozniji operator i time kupcima u Hrvatskoj omogućio povoljnije usluge u nadmetanju današnje trojke. Ako nastupi drugačiji scenarij, prema kojemu će TELE2 postuno prodavati dijelove svog poslovnog carstva u Europi, tada bi u Hrvatskoj vjerojatno opet došli u poziciju duopolnog tržišta, što nikako ne ide na ruku korisnicima ovih usluga.

Ranjiv sustav telekomunikacija Hrvatske

Priča o TELE2 jasno nam govori koliko je telekomunikacijski sustav Hrvatske, nekompetentošću političkih subjekata vlasti u Hrvatskoj, doveden u potpunu zavisnost od vlasničkih odluka kako voditi poslovne operacije u Hrvatskoj. Građani i gospodarstvo Hrvatske, koji trebaju najsuvremeniju telekomunikacijsku mrežu, kao i ostali korisnički subjekti razvijenog svijeta, posebno EU, zbog kompetitivnosti gospodarstva i razine standarda građana modernog doba, potpuno su ovisni o „dobroj volji" telko kompanija da investiraju i ponude željenu kvalitetu usluga.

Odgovorne vlade s dugoročnijom vizijom napretka zemlje, ne samo velike EU zemlje, osim strategije dugoročnog razvoja telekomunikacijskog sustava, zadržale su i vlasničke pozicije u njima najvažnijim operatorima, upravo iz razloga odgovornog upravljanja državom. Zabavljena bezbrojnim korupcijskim aferama, ideološkim bitkama s vlastitim narodom i „cijelim svijetom", ova SDP Vlada i resorni ministar, uopće ne uviđaju korelaciju telekomunikacija i gospodarstva koje je na koljenima, ne razumiju trenutnu poziciju tehnološkog zaostajanja sustava telekomunikacija u odnosu na potrebe visokoprofitabilne ekonomije „digitalne virtualnosti" bazirane na znanju, a ne na „lopatama šljunka", građevinarstva, kao simbola „ekonomije javnih radova", bazirane na „znoju masa radnika"!

Dakako, nitko ne podcjenjuje niti jedan oblik posla, ali poanta leži u neospornoj činjenici, kako današnje svjetsko gospodarstvo leži na ZNANJU, a znanje je najkumulativnije i isplativije u ICT djelatnostima koje podrazumjevaju telekomunikacijsku infrastrukturu za XXI stoljeće. Ranjivošću telekomunikacijskog sustava na hirove globalnih investitora, a kao što i u primjeru mijenjanja fokusa interesa vlasnika TELE2 možemo vidjeti, teško odolijevaju i velike države, stabilnog telko sustava uz državnu jasnu kontrolu, poput Švedske, a Hrvatska, na žalost, zaostaje sve više.

Bolja vremena, očito je, mogu nastupiti samo s novim domoljubnim političkim snagama u Saboru i Vladi, koje će trebati dugoročno djelovati kako bi popravili sve štete nanešene prepuštanju, ali i posljedično – zapuštanju, ovog izuzetno značajnog državnog sustava, „bez nadzora", na eksploataciju telekomu u vlasništvu druge države.

Damir Tučkar, dipl.ing.