HT i telekomunikacijske usluge

Deutsche telekom i slovo T

Telekomunikacijske usluge svojim krajnjim korisnicima, operatori danas - na zasićenim tržištima s brojnim konkurentima - prodaju uz snažnu i skupu primjenu marketinga. Ne mislim pri tome na „marketing" primijenjen u slučaju FIMI media, već na razne alate i metodologije kojima se utječe na korisnike, izaziva njihovu želju za posjedovanjem neke telko usluge ili uređaja koji traži tu telko uslugu. Deutsche telekom, kao dio strategije prepoznatljivosti firme i usluga, odlučio je pred par godina unificirati pristup korisnicima, ma gdje u EU, a i šire gdje DT privređuje, kroz vizualnu, zvučnu ili naprosto prepoznatljivost „branda" firme, djelatnosti ili imena telekomunikacijske usluge.

Niti Hrvatska i Hrvatski telekom, zapravo lokalna podružnica Deutsche telekoma, nije izuzetak, te je i ona uspješno primjenila marketiško korištenje slova T. U ne tako davnoj prošlosti, tamo 1987.g., svjedočili smo izuzetnim naporima hrvatske politike u uklanjanju slova U iz „abecede", vezano uz logo sportskog događaja godine, Univerzijade 87. Danas, na sreću, slovo T nije u Hrvatskoj politički „nepoćudno", pa ga koristim u opisu sličica telekomunikacijskog trenutka Hrvatske ovog listopada, što je posvema u znaku Hrvatskog telekoma.

No, slovo T, iako politički korektno, u stručnom telekomunikacijskom smislu, hrvatski listopad se obilježava nekim novim trendovima koji dugoročnije mijenjaju dosadašnje poimanje telekom operatora i njihove primarne djelatnosti, ali i naše hrvatske svakodnevnice. Strategija, razvoj i nadzor sustava telekomunikacija jedne zemlje, neovisno o prolaznim vladama i političkim opcijama vlasti, trebala bi se artikulirati daleko od „regulirane tržne utakmice" i pojedinih gospodarskih subjekata telko branše.

Prodajom telko resursa, dotadašnjeg nacionalnog bogatstva, ali i ponosa radom uspješne firme, te SDP-Račanove 2002 g. i desetljetnom prepuštanju, zbog „nezainteresirane" politike, razvoja i nadzora telekomunikacijskog sustava u skladu sa T-trenutkom i „lokalnim" tržnim interesima DTu, građani i gospodarski subjekti Hrvatske odvedeni su u „EU telekomunikacijski zapećak".

Digitalna agenda EU i HAKOM-Linić dražba radiofrekvencijskog spektra

Razvijene su zemlje svijeta odavno razumjele kako se bespoštedna korporacijska globalna borba za svjetsko tržište u današnjim uvjetima globalizma vodi kroz „industrijsku revoluciju u virtualnom svijetu". Razvijene telekomunikacije, koje kao laici doživljavamo uglavnom kroz prizmu „interneta", dostupnosti, brzine i propusnosti tih „autoputeva" internetskih surfera, u tehničkom su smislu ovisne o pokretnoj i nepokretnoj telekomunikacijskoj infrastrukturi (mreži). U Hrvatskoj ta je mreža u najvećoj mjeri u znaku slova T, kako je to i politika „davno" omogućila, a HAKOM do sada „uspješno" nadgledao, regulirao i nadzirao tržnu utakmicu.

I dok telko-EU administracija nastoji strateškim dokumentima i planovima, ali i konkretnim političkim parlamentarnim djelovanjem, „natjerati operatore" da u jedinstvenom EU prostoru omoguće građanima i gospodarstvu pristup „mreži svih mreža", performansama superiornoj ostalom svijetu. Znaju dobro EU političari kako će takvo „tehničko okruženje" u EU biti conditio sine qua non globalnoj gospodarskoj dominaciji i za prodaju roba i usluga EU zemalja širom svijeta.

Hrvatska, na sreću po gospodarstvo, ipak 28. EU prirepak, daleko je od zadanih telko EU ciljeva. Telko T-trenutak Hrvatske upravo je okarakteriziran javnim otvaranjem ponuda u „HAKOM SKY office-u", u postupku dražbe radiofrekvencijskog spektra za preostalu „digitalnu dividendu", ukupno trenutno nedodjeljenih 20 MHz.

Ponude su predali VIPnet i Hrvatski telekom. Za frekvencijski blok A (801-806/842-847 MHz) VIPnet je ponudio 110.144.999 kuna, dok je ponuda HT-a iznosila 105.110.000 kuna. Za frekvencijski blok B (806-811/847-852 MHz) ponudu je predao samo HT, a ponuđeni iznos je 105.652.000 kuna. Konačna odluka HAKOM-a o dodjeli dozvola uslijedit će nakon analize i provjere ponudbene dokumentacije, što se očekuje u prvoj polovici studenog!

Malo pojašnjenje za laike, o čemu se ovdje radi. Naime, ukidanjem distribucije analognog TV signala i prelaskom TV emitiranja u „digitalni spektar" oslobođeni radiofrekvencijski spektar, tehnički, izuzetno je u tehničkom i komercijalnom smislu, povoljan za izgradnju „širokopojasnog mobilnog interneta", te se nudi telko operatorima za potrebe izgradnje tzv. LTE, popularno zvane i 4G, mobilne mreže. U Hrvatskoj je LTE ipak u povojima i nema baš, zbog gospodarske krize, lude potražnje korisnika, pa su i opravdana pitanja zašto se baš sada i bez prijeke tehničke ili tržne potrebe i s predvidljivim ishodom dražbe krenulo u prodaju RF spektra, koji je ipak i nacionalni resurs, te čime se, shodno predviđanjima učinila dugoročna pogreška.

OdlukaZato je i politička odluka o „brzom prikupljanju" ministru prijeko potrebnih novčanih sredstava vrlo loša odluka, koja će dugoročno sagledano onemogućiti ili odgoditi jaču konkurenciju na malenom hrvatskom tržištu. Novi bi operator tada trebao kupiti dio RF spektra za koji je potrebna „skuplja tehnika" za implementaciju na terenu. Dražbom sada, HAKOM je u stvari dugoročno odredio duopolni cjenik mobilnog interneta.Frekvencijsko područje „digitalne dividende" pogodno je za pokrivanje velikih površina s manjom gustoćom stanovnika, čime se može bitno smanjiti jaz između razvijenih urbanih i nerazvijenih ruralnih područja u pogledu gustoće širokopojasnih priključaka internetu. Za operatore to znači korištenje jeftinije „tehnike" da se implementira LTE, pa je kupnja ovog ponuđenog spektra - dobra investicija. Presudni impuls HAKOM-u za organizaciju dražbe bila je Linićeva „crna budžetska rupa", jer ukupni prihod državnog proračuna od naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra za čitavo područje „digitalne dividende" do isteka dozvola 2024. iznosit će preko milijardu kuna.

Dakako, laici će se pitati „u čemu je kvaka?". Odgovor je jednostavan i vidi se u činjenici da na „ucjenu operatora" od strane ministra Linića o kupnji RF spektra TELE2 nije želio sudjelovati. Iako su pojašnjenja TELE2 o odsustvu LTE potražnje hrvatskih korisnika logična istina se vjerojatno ipak krije u „izlaznoj strategiji" iz Hrvatske ovog operatora. No, prodajom preostalog spektra postojećem dvojcu mobilnih operatora u Hrvatskoj će se nastaviti duopol koji je vladao do dolaska TELE2.

Zato je i politička odluka o „brzom prikupljanju" ministru prijeko potrebnih novčanih sredstava vrlo loša odluka, koja će dugoročno sagledano onemogućiti ili odgoditi jaču konkurenciju na malenom hrvatskom tržištu. Novi bi operator tada trebao kupiti dio RF spektra za koji je potrebna „skuplja tehnika" za implementaciju na terenu. Dražbom sada, HAKOM je u stvari dugoročno odredio duopolni cjenik mobilnog interneta.

T-nagrada za T-managera

Kornatsko je otočje, uz ispravne agronomske suvremene mjere, bogomdano područje za razvoj eko maslinarstva i djevičanskog ulja, a o grožđu i vinu da se ne govori. No, jedna odluka u Berlinu, operacionalizirana na sjednici Nadzornog odbora HT-a prošli tjedan u Zagrebu, kojom je dosadašnji Predsjednik Uprave Ivica Mudrinić dobio povjerenje za novi trogodišnji mandat u HT-u, gdje je na čelnim pozicijama još tamo od 1998 g., zaprijetila je da se uspori razvoj poljoprivrede na Kornatima. Posebno na jednom otočiću, na koji je g. Mudrinić veslao svojim kaićem proteklih ljeta te naveliko podizao gospodarske objekte potrebne za lozu i masline.

No, kako su mu brojnije bore na čelu stvorili i uvjeti za legalizaciju tih objekata, pa i uz prijetnju rušenja Mrak-Taritaš bagerima, sadašnja odluka da još tri godine mora provesti u Zagrebu, uspješno vodeći jednu od najvećih hrvatskih firmi, vjerojatno je za njega osobno – olakšanje. Možda i za stanovnike Kornata, tko zna?

Peto produženje trogodišnjih mandata svakako jest priznanje za uspješno vođenje tvrtke, barem s pozicije vlasnika. Iako, brojevi godišnjih financijskih izvješća svaki puta po objavama su sve lošiji u odnosu na prethodna razdoblja, isto se tako očekuje da će idućeg tjedna HT obznaniti rezultate poslovanja za tri kvartala 2013 g. okarakterizirane daljnjim padom „brojeva", primjerice prodaje za oko 6 %. No, isto tako, vlasnici ne bi davali novi unosni „ugovor o radu" ovom vještom manageru, neovisno o predvidivoj „prepolovljenoj" dividendi za 2013. od oko 16-18 kuna, a da ciljevi iz Berlina – nisu ispunjeni.

MudrinićPeto produženje trogodišnjih mandata svakako jest priznanje za uspješno vođenje tvrtke, barem s pozicije vlasnika. Iako, brojevi godišnjih financijskih izvješća svaki puta po objavama su sve lošiji u odnosu na prethodna razdoblja, isto se tako očekuje da će idućeg tjedna HT obznaniti rezultate poslovanja za tri kvartala 2013 g. okarakterizirane daljnjim padom „brojeva", primjerice prodaje za oko 6 %. No, isto tako, vlasnici ne bi davali novi unosni „ugovor o radu" ovom vještom manageru, neovisno o predvidivoj „prepolovljenoj" dividendi za 2013. od oko 16-18 kuna, a da ciljevi iz Berlina – nisu ispunjeni.Doprinos ispunjenju zadanih godišnjih ciljeva DT-a iz Berlina g. Mudrinića – nemjerljiv je! Znaju to svi zaposlenici, posebno oni bivši! A bit će u 2014. još puno novih, bivših HT zaposlenika. Vjerojatno u skladu s novim predloženim radnim zakonodavstvom, koje kroji ova Vlada u namjeri da konačno stvori fleksibilnog radnika!

A HT je ponosan, kao avangardni subjekt u Hrvatskoj, na svoju kroz prošlo razdoblje uznapredovalu primjenu brojnih postupaka stvaranja fleksibilnih zaposlenika. Tako je i „šefica ljudskih resursa HT-a" pred više od godinu dana, gđa Branka Skaramuča, kao višegodišnjia „desna ruka" g.Mudrinića, za svoj nemjerljiv doprinos stvaranju HT-a kakvog „gazde žele" nagrađena „radnim mjestom" u Bonnu.

HT je ipak uspješna kompanija koja će i ove godine održati 5. studenog 2013. Dan tržišta kapitala za analitičare i ulagače, gdje će g. Ivica Mudrinić, glavni direktor; g. Dino Dogan, glavni direktor za financije; g. Jens Hartman, glavni operativni direktor za poslovne korisnike i gđa. Nataša Rapaić, glavna operativna direktorica za privatne korisnike, predstaviti poslovanje Grupe kao i odgovore Grupe na aktualne trendove i kretanja na tržištu, uz prikaz pozicije T-HT-a u vrhu industrijske grane koja prolazi kroz različite gospodarske, regulatorne i tehnološke promjene.

U grubo, o „vlasničkoj strukturi" HT-a može se reći da „državni DT ima „samo" 51% vlasništva. Na Zagrebačkoj se burzi trguje dionicama T-HT-a, dok se na Londonskoj burzi trguje globalnim potvrdama depozitara. Deutsche Telekom AG posjeduje 51% dionica T-HT-a, Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji posjeduje 7% dionica, a Umirovljenički fond 3,5% dionica. Preostali dio dionica u slobodnom opticaju u rukama je privatnih i institucionalnih ulagatelja, formulacija iza koje se krije mnoštvo imena, pa i Predsjednika Uprave H-a, koji zajedno s članovima Uprave svoje godišnje bonuse redovno „odlukom te iste Uprave" isplaćuje, prema posebnom Pravilniku, u dionicama HT-a.

T-predmet poslovanja HT-a

U normalnim vremenima, do izbijanja svjetske gospodarske krize, telekomunikacijski operatori bavili su se prvenstveno telekomunikacijama. Danas pak, kada je novac i prihod primarni interes HT je „hrabro i avangardno", opet kao prvi od ostalih u Hrvatskoj, zakoračio u nova područja što će donositi prihod. Pa je tako ovih dana HERA obznanila kako je HT dobio dozvolu za prodaju električne energije, po uzoru na mađarsku podružnicu DT-a, koja je već ostvarila dobre poslovne rezultate preprodajom električne energije.

Doduše, glasine govore kako će ove poslove obavljati ISKON, firma u vlasništvu HT-a, čije je preuzimanje pred nekoliko godina pobudilo pozornost posebno Agencije za tržno natjecanje (AZTN). No, prilike u Hrvatskoj su ipak malo različite od onih u Mađarskoj, pa ostaje da vidimo kada će HT startati sa ponudom „struje" i kako će ta avantura završiti.

Osim logičnih akvizicija nekih IT firmi i pružanja, posebno poslovnim korisnicima, raznih IT usluga, jedno novo područje djelovanja HT-a su financijske usluge, posebno „mobilna" plaćanja. Trend je to kako tehnološki, tako i zbog očajničkih pokušaja operatora da kompenziraju sve dramatičnije padove prihoda posljednjih godina. Mobitel kao novčanik, uz NFC (Near Field Communication) tehnologiju tek dolazi (HT najavljuje pokretanje iduće godine), a potrebno je prije svega izmijeniti KORISNIKE i stvoriti novo ponašanje u društvu, animirati proizvođače mobilnih gadgeta, kako bi ova tehnologija počela donosti potencijalno velike prihode operatorima.

Ali, tu je nesumnjivo, svijetla budućnost „na kraju tunela krize", za telekom operatore, pa i HT.

hrvatski-telekomUslugeU normalnim vremenima, do izbijanja svjetske gospodarske krize, telekomunikacijski operatori bavili su se prvenstveno telekomunikacijama. Danas pak, kada je novac i prihod primarni interes HT je „hrabro i avangardno", opet kao prvi od ostalih u Hrvatskoj, zakoračio u nova područja što će donositi prihod. Pa je tako ovih dana HERA obznanila kako je HT dobio dozvolu za prodaju električne energije, po uzoru na mađarsku podružnicu DT-a, koja je već ostvarila dobre poslovne rezultate preprodajom električne energije.HT nastoji pokrenuti i svaku „malu inicijativu" koja donosi bilo kakav prihod i dobit, poput „videoinstrukcija" za đake, a iznova se i doregistrirao za „ugostiteljsku djelatnost", nekoliko godina nakon što se outsourcing ugovorima riješio „radničkih menzi". Koliko se priča, Uprava naravno nema poriv da iznova preuzme ugostiteljske poslove, sada već odavno u rukama raznih privatnih poduzetnika, ali ima ideja oko T-prodajnih kafića.

Svim ovim idejama vođenja kompanije treba pridodati promišljanja i glasine oko „outsourcinga" brojnih „tehničkih funkcija" organizacije, koje zapravo čine telekomunikacijske firme kakve do sada znamo. Pa tako i činjenicu kako se HT pred par godina odrekao od posla tiskanja telefonskih imenika, kao što su sada aktualne „glasine" o gašenju čuvene službe 988! No, ne bojte se, telefonske će informacije pružati „netko drugi" s privatnom inicijativom i u skladu s HAKOM regulativom.

No, što nam sve ovo govori ?

HT (zapravo DT), ponaša se u skladu s logikom vlasnika, ma kako to društvo bilo šaroliko, jer interes ima samo jedno ime: novac! Ali, telekomunikacije su „živčani sustav jedne države" i sada je nadam se i laicima jasno kako interesi te države i interesi „privatne firme" nisu isti i kako jedan sustav države ne može biti ovisan o volji „privatnog vlasnika". HT i Hrvatska jasan su primjer kako poslovna fokusiranost na osnovnu granu djelatnosti telekomunikacija lako ode u druga područja, trenutno za vlasnika profitabilnija. A građani i gospodarstvo države ipak ne bi trebali ovisiti o tržnim hirovima ili interesima privatnih poduzetnika.

Damir Tučkar, dipl. ing.

Sub, 15-02-2025, 18:05:04

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.