lnternetska revolucija obitlježit će XXI. stoljeće

Neelie - noćna mora telekoma

Iako smo ovih dana svi zaokupljeni zbivanjima vezanim uz tvrdoglavost ove Vlade i posljedičnim EU sankcijama što ćemo ih tek osjetiti, moramo se osvrnuti i na nedavna EU događanja koja će se, značajno, tek reflektirati na telekomunikacijske operatore i u Hrvatskoj, sada punoj članici te unije. Ime Neelie Kroes, ponekad zvana „Nickel Neelie" zbog upornosti u provedbi stavova i pregovorima, nizozemske 72 godišnje političarke, njena funkcija i Nelieuloga u EU tijelima, u Hrvatskoj javnosti, ali i politici, slabo je poznata.

Još 2004. bila je Povjerenik komisije za konkurentnost u EU, ali ono što je važno u ovom trenutku jest da je od 2009. Povjerenik EU komisije („šef" joj je Barroso) za tzv. Digitalnu agendu (područje ICT i telekomunikacije). Ako bismo željeli ilustrirati njen utjecaj i moć u EU, laicima bi dovoljno bilo reći kako je 2010. bila sudionik skupa u Sitgesu (Španjolska), malom turističkom gradiću 35 km od Barcelone, vrlo moćnih ljudi ovog planeta okupljenih u tzv. Bildeberg grupi. List Forbes, postavljao ju je redovno od 2005. do 2009. na rang listu 100 najmoćnijh žena.

Na njenu inicijativu, EK je uredbom naredila svim članicama da od 1. srpnja snize cijene roaminga za mobilni poziv na najviše 2,27 kuna po minuti, da primanje poziva unutar EU ne smije biti skuplje od 0,66 kuna po minuti, slanje SMS-a 0,75 kuna, a prijenos 1MB podataka unutar EU smije koštati najviše 4,26 kuna. Štoviše, hrvatski korisnici sva tri hrvatska mobilna operatora taj su cjenik dobili u obliku SMS poruke, a jedna od tih poruka počinje ovom rečenicom: "Poštovani, obavještavamo vas da će se ulaskom RH u EU 1.7. primijenjivati nove povoljnije cijene i uvjeti korištenja usluga u zemljama EU".

Naši su se korisnici poveselili kako će već tijekom turističke sezone jeftinije komunicirati s inozemstvom, no one koji se nisu malo detaljnije raspitali o cjenicima svojih operatora, razočarao je već u kolovozu pristigli telefonski račun. Naime, ako su iz Hrvatske zvali nekoga u EU, cijene razgovora nisu bile ništa manje nego ranije. Hrvatski mobilni operatori, kod slanja ranije citiranog SM-Sa o „jeftinijem" roamingu, „slučajno" su zaboravili izvjestiti korisnike, kako se to ne odnosi na pozive iz Hrvatske u zemlje EU!

Nepreciznost Uredbe

Do ovoga je došlo jednostavno zato što su i naši operatori iskoristili nepreciznost Uredbe, koja govori isključivo o roamingu (poziv kojeg korisnik uputi ili primi, kada se nalazi izvan zemlje u kojoj živi), a ne o svim razgovorima između zemalja EU. Tako Vam se može dogoditi da poziv u Bruxelles iz Slovenije bude jeftiniji nego poziv na isti broj iz Hrvatske, jer se za pozive iz Hrvatske u inozemstvo primjenjuje drugačiji Cjenik! HT svoja dva Cjenika zove "usluge prema međunarodnim destinacijama" i "usluge pri gostovanju u mrežama stranih operatora", Vipnet ih naziva "pozivi prema međunarodnim destinacijama" i "roaming", a Tele2 "cjenik telekomunikacijskih usluga u međunarodnom prometu" i Roamingg"cjenik telekomunikacijskih usluga u međunarodnom roamingu".

Dakle, za sada hrvatski korisnici oprez kada zovete nekoga u EU! Reagirale su jedino Udruge potrošača koje negoduju što su mobilni operatori korisnike ostavili u uvjerenju da su svi pozivi unutar EU od 1. srpnja znatno jeftiniji, a logična bi bila obveza i regulatora HAKOM i telekomunikacijskih operatora da su obavijestili građane o uvjetima korištenja njihovih usluga i njihovim mogućim zabludama, što su ovi otkrili tek na računu.

No, vratimo se ranije predstavljenoj Povjerenici Neelie Kroes, koja je, u ime Komisije, 12.rujna dala na usvajanje EU Parlamentu zakonodavni paket, plan za reformu telekomunikacijskog tržišta, vjerojatno najznačajniji u posljednjih 26 godina. Kroes se usprotivila tumačenjima po kojima se ovaj paket svodi samo na ukidanje naknada za OprezTako Vam se može dogoditi da poziv u Bruxelles iz Slovenije bude jeftiniji nego poziv na isti broj iz Hrvatske, jer se za pozive iz Hrvatske u inozemstvo primjenjuje drugačiji Cjenik! HT svoja dva Cjenika zove "usluge prema međunarodnim destinacijama" i "usluge pri gostovanju u mrežama stranih operatora", Vipnet ih naziva "pozivi prema međunarodnim destinacijama" i "roaming", a Tele2 "cjenik telekomunikacijskih usluga u međunarodnom prometu" i Roamingg"cjenik telekomunikacijskih usluga u međunarodnom roamingu". Dakle, za sada hrvatski korisnici oprez kada zovete nekoga u EU!roaming.

"Ovaj paket donosi puno više od ukidanja roaminga, on prelazi okvire telemomunikacijskog sektora i imat će velikog utjecaja na cijelo gospodarstvo. Glavni cilj ovoga paketa je dokidanje rascjepkanosti telekomunicijskog tržišta na 28 nacionalnih tržišta. Uklanjenjem barijera smanjiti će se troškovi za potrošače, a poduzeća bi uklanjanjem suvišnih birokratskih postupaka lakše poslovala, što će pozitivno djelovati na investicije. Snaga europske industrijske osnove ovisi o telekomunikacijskoj povezanosti i moramo iskoristiti digitalnu strategiju za rješavanje gospodarskih problema."

Povjernica Kroes ranije je bila najavljivala potpuno ukidanje naknada za roaming od 2014. godine, ali je očito pod pritiskom telekomunikacijskih operatora, dopustila prijelazno razdoblje od dvije godine. I hrvatski operatori će od 1. srpnja 2014. godine trebati predložiti klijentima koji koriste svoje mobilne telefone, tablete ili prijenosna računala u inozemstvu, pretplatnički paket bez naknada za roaming. Ako to ne učine, onda će morati dopustiti svom klijentu da izabere drugog operatera, koji mu neće naplaćaviti roaming i bez promjene SIM kartice. Umjesto donošenja propisa koji bi zabranio naknade za roaming, Komisija se odlučila za tržišni model i poticanje konkurencije te očekuje potpuno ukidanje roaminga 2016. godine

I operatore nepokretne telefonije također očekuje obveza ukidanja „premije" za pozive u inozemstvo, pa cijena neće smjeti biti viša od cijene poziva prema „najudaljenijem mjestu u zemlji". Ovo pravilo nije primjenjivo za Hrvatsku, gdje je cijena poziva, neovisno o lokaciji u Hrvatskoj, ista, pa će biti interesantno vidjeti kako će se cijena i hoće li će se korigirati na niže!

Novost će biti i inzistiranje na tzv. „neutralnosti Interneta", što znači da operatori ne bi više smjeli blokirati aplikacije poput SKYPe, WhatsApp ili Viber, a zbog kojih je u EU zakinuto, prema nekim procjenama, gotovo 200 mil ljudi. Kroes tvrdi da u EU čak 96 posto operatora ne poštuje mrežnu neutralnost, pa se treba i zapitati kako su percipirani hrvatski operatori.

Siguran je zaključak, koji „užasava operatore" kako će njihovi prihodi od razgovora u roamingu, te od međunarodnih razgovora, dramatično padati.

IFA - futurizam u Berlinu i posljedica po telekomunikacijski sustav Hrvatske

Polovicom rujna je u Berlinu održan 6 dnevni tradicionalni sajam potrošačke elektronike, koji je posjetio rekordnih 250.000 posjetitelja, te koji je donio novi gadget i nov naziv kojim ćemo uskoro baratati. Naime, nakon „smartphone" stigao nam je „smartwatch", u produktu Galaxy Gear, proizvođača SAMSUNG. Nema sumnje kako će tržište uskoro biti preplavljeno modelima satova, raznih proizvođača, čija je karakteristika da su kontinuirano povezani na „Internet". Ne ulazeći u diskusije čemu on služi, kakve sve aplikacije ima, treba li nam uopće, što će donijeti dobro u svakodnevnici ljudi bilo gdje u svijetu, ostaje činjenica kako je i taj uređaj „na neki način" povezan na Internet.

smart-watch2 1694509aDodajmo kako će, prema izlošcima na IFA, naši domovi biti preplavljeni kućanskim uređajima „spojenim na Internet", ekranima (opet veza s Internetom) u frižiderima, ogledalima, ormarima itd. Zapitajmo se, što je potrebno da bi sva ta „kućanska i osobna dobra" bila povezana na „Internet"? Što predstavlja pojam „Internet" za prosječnog korisnika nekog od tih, ne nužno telekomunikacijskih uređaja kao što su npr. mašina za rublje, frižider i sl.?

Internet, kao „aplikaciju", korisnici koriste surfajući WEB prostranstvima, komunicirajući glasovno ili textom, sa ili bez „slike", ne razmišljajući puno o pozadini ili tehnici koja je potrebna da bi se to ostvarilo. Dakako, korisnici jedva da više obraćaju pozornost kada govore o Internetu, radi li se o pristupu mobilnom mrežom ili nepokretnom mrežom, jer Internet za korisnika je univerzalni medij, neovisan o načinu kojim mu se pristupa. Ipak, korisnici su, licemjerno, nakrcani laptop-omt, tablet-om, smartphone-om, sada i smartwatch uređajima, ljuti na operatore u slučaju lošije mobilne povezivosti, dramatično glasni i „ekološki svjesni", uvijek protiv bilo koje inicijative podizanja antena i predajnima mobilnih operatora.

I dok je u percepciji korisnika „Interneta" bilo kojeg operatora nepokretne mrežem razumljivo kako „Interneta nema" bez mreže, za „mobilni Internet" korisnici ne promišljaju kako treba i ponešto kopanja i kilometre optičkih kablova , napajanja električnom energijom te veza s „nepokretnom mrežom". Za korisnike, „mobilni Internet i mobilna telefonija", jednostavno putuje „zrakom" i dostupna je „svugdje"!

Ali, sajam potrošačke elektronike navodi nas na siguran zaključak: XXI- stoljeće, barem ovu prvu polovicu, nesumnjivo okarakterizirat će „Internetska revolucija", a gospodarski uspješne zemlje imat će najsuvremeniju „Internet" infrastrukturu na dispozicji privrednim subjektima i građanima (priključak i brzinu!).

Hrvatska i vizija telekomunikacija

U Hrvatskoj se i u prvoj polovici ove godine nastavio porast potrošnje minuta u pokretnim (mobilnim) mrežama, i to za 22,1 posto u odnosu na isto razdoblju prošle godine, a znatno je, za 30,2 posto, povećan i Internetski promet, podaci su InvesticijeSvjedoci smo kako njemački vlasnici najvećeg hrvatskog operatora, koji su od samog preuzimanja gotovo zakočili sve investicije u pristupne mreže, sada već treću godinu za redom sprečavaju bilo kakvu značajniju investiciju u optičke mreže. Ostali operatori previše su zauzeti sudskim sporovima oko dugova i brigom oko opstanka na malom hrvatskom tržištu, a da bi uopće mogli razmišljati o, za Hrvatsku, bitnim, dugoročnim investicijama u optičke mreže.Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju i nastavak trenda pada potrošnje minuta u nepokretnim (fiksnim) mrežama.

Ako ovim trendovima pribrojimo vrlo izvjestan, veliki pad prihoda od roaminga, kao i snažno povećanje potreba za „Internet priključnim točkama", što u stvari, u hrvatskim okolnostima stanja nepokretne i pokretne mreže znači potrebu za uistinu golemim investicijama u optiku, posebno na zamjeni bakarne pristupne mreže u optičku FTTH (Fiber To The Home) tipa, ključno je pitanje hoće li operatori imaju snage za takav iskorak.

Svjedoci smo kako njemački vlasnici najvećeg hrvatskog operatora, koji su od samog preuzimanja gotovo zakočili sve investicije u pristupne mreže, sada već treću godinu za redom sprečavaju bilo kakvu značajniju investiciju u optičke mreže. Ostali operatori previše su zauzeti sudskim sporovima oko dugova i brigom oko opstanka na malom hrvatskom tržištu, a da bi uopće mogli razmišljati o, za Hrvatsku, bitnim, dugoročnim investicijama u optičke mreže.

Važnost telekomunikacija

Politika nije prepoznala važnost telekomunikacija za Hrvatsku, privredu i građane, osim kao „subjekte" koji sasvim izvjesno i konkretno mogu popunjavati „budžetske crne rupe" ministra Linića, a kada se to razumjelo, pokušalo se medijskim spinom o „novom državnom operatoru" uvjeriti javnost kako se ova Vlada i s problemom upravljanja i razvoja telekomunikacija hvata u koštac.

No, istina o najskorijim događanjima u telekomunikacijama je za Hrvatsku upravo poražavajuće crna, a svodi se na daljnji pad dobiti (a vjerojatno i prihoda) svih telekoma, od telekomunikacijskih usluga, koji oni ne će biti u mogućnosti naknaditi drugim poslovima poput plaćanja MOBITEL-om (mobilni novčanik), kupovinama dobara i usluga malih iznosa s plaćanjem na mjesečni račun telekomunikacijske usluge ili preprodajom električne energije, provizijama na Internet kupovine, možda produkcijama TV programa, prodajom TV kanala i sadržaja, marketingom i sl.

Posljedično, pad dobiti vodit će daljnjim „restrukturiranjima" praćenim otpuštanjima, još manjim investicijama u temeljnu infrastrukturu, a uvođenje novih tehnoloških IstinaIstina o najskorijim događanjima u telekomunikacijama je za Hrvatsku upravo poražavajuće crna, a svodi se na daljnji pad dobiti (a vjerojatno i prihoda) svih telekoma, od telekomunikacijskih usluga, koji oni ne će biti u mogućnosti naknaditi drugim poslovima poput plaćanja MOBITEL-om (mobilni novčanik), kupovinama dobara i usluga malih iznosa s plaćanjem na mjesečni račun telekomunikacijske usluge ili preprodajom električne energije, provizijama na Internet kupovine, možda produkcijama TV programa, prodajom TV kanala i sadržaja, marketingom i sl.produkata, poput mnogih s IFA u Berlinu nudit će se samo na „laboratorijskom uzorku" korisnika. Gospodarstvo, bez implementacije EU digitalne agende na području cijele Hrvatske, jednostavno ne će biti konkurentno na svjetskom tržištu, a potencijalni investitori i dalje će radije potražiti lokacije s telekomunikacijama za XXI stoljeće.

Osobno, razumijem ovu Vladu koja ima mnogo prozaičnije probleme, poput svađe s EU oko „nacionalnog interesa zaštite UDBA agenata" ili „čiriličnog pristupa Internetu u Vukovaru", pa nema vremena o promišljanju strategije za jedno gospodarsko područje koje je ionako „na tržištu"... No, strategija održavanja, razvoja i vizije telekomunikacijskog sustava jedne zemlje ne može se prepustiti interesnim grupacijama uhljebljenih u državnoj agenciji, a još manje „dobroj volji" investitora, tj. vlasnika operateoa negdje u neboderima Beča, Berlina, Stockholma, ili, što je po Hrvatsku itekako opasno, a posve zanemareno, kretanjima burzovnih indexa i posljedica na vlasnike operatora u Hrvatskoj (posebno HT!!!), u nekim dalekim burzama Londona, New Yorka ili Tokya.

Olako, u bescjenje prepuštena mrežna infrastruktura 2002 god. privatiziranom HT-u, danas je ostavila Hrvatsku na „milost i nemilost" vlasniku državnog operatora Deutsche telekoma, glede „volje" i odabira trenutka, hoće li se, kada i kako te u kojem obimu graditi telekomunikacijska infrastruktura Hrvatske za XXI stoljeće. „Njihov" interes ionako jest izvući što veću dobit uz što manji trošak, a DT danas obavlja goleme transakcije u nesmiljenoj borbi s konkurentima za pozicije na svjetskom tržištu.

A to košta, posebno neki loši potezi poput operacija T-Mobile u USA, pa tko u Berlinu/Bonnu da još promišlja o Hrvatskoj. Tu ionako sve „pod kontrolom", na radost vlasnika, „zaglavljen u kružnom toku" HT-a, drži nezamjenjivi manager i Predsjednik Udruge poslodavaca (HUP), kornatski vinogradar i maslinar, Ivica Mudrinić. Nadležni ministar Hajdaš-Dočić opet je previše zaokupljen rasprodajom svega i svačega što je još preostalo u Hrvatskoj u državnom vlasništvu, a i u telekomunikacije se razumije koliko mu je inteligencije podario od Vlade kupljeni smartphone.

Sada će si, u predahu interkontinentalnih letova u nekoj bezcarinskoj zoni, sigurno nabaviti i novoprezentirani „smartwatch" da ne izgubi pojam o vremenu. Ali, može mu se dogoditi da u Hrvatskoj taj pametni sat prestane funkcionirati, zbog nekog banalnog razloga, npr. nedostatnih mrežnih kapaciteta.

Damir Tučkar, dipl. ing.

Sub, 18-05-2024, 18:25:55

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.