Odlazi li TELE2 iz Hrvatske?

Korisnici telekomunikacijskih usluga ponašaju se širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, slično. Zbog internetske informacijske dostupnosti, svjesni su svih noviteta i inovativnosti proizvođača raznih napravica, žele te gadgete u svojim rukama ne mareći o ponekad „politici" proizvođača kojom on definira tempo prodaje u pojedinim zemljama, pri čemu Hrvatska nikada nije baš neki prioritet, uvijek „gunđaju"na cijenu uređaja, nisu sretni zbog ugovornog odnosa sa telco operatorom koji time daje povoljnu cijenu uređaja, žele tu uslugu odmah koristiti, nezadovoljni su potporom korisnicima, kao i činjenicom da sami moraju uložiti priličan napor da sebe osposobe za MObkorištenje uređaja i usluge.

Noviteti dolaze sve brže, postaju sve sofisticiraniji, a korisnici nerijetko, na svojim vrlo moćnim „računalima" u ruci, koriste isključivo osnovne funkcije, bez motiva za ulaganjem napora za ovladavanjem svih mogućnosti koje uređaj ili usluga pruža. Ta vrsta pomodarstva (biti viđen s najnovijim uređajem u ruci na „špici" ili korzu) raširena je pojava, kao i činjenica, da pojedinci, ali i obitelji, vrlo veliki dio mjesečnih primanja, uvjerljivo dominantan trošak u odnosu na sve ostale redovne mjesečne račune, uplaćuju telekomunikacijskim operatorima.

Neovisno o samim operatorima i načinima sklapanja ugovornih obaveza, te obračuna tih usluga, nepobitna je činjenica kako se korisnici povode, bez puno promišljanja osobnih mogućnosti, za marketinškim porukama, pa poput ovisnika ugovaraju obveze, što ih često i ne mogu ispunjavati, velikim dijelom i zbog gospodarske krize, gubitka radnih mjesta i sl., te ulaze u statistike ovršnih postupaka.

Na današnjem hrvatskom tržištu telekomunikacijskih usluga državna neovisna Agencija (HAKOM) posljednjih je godina, doduše, kaskajući za operatorima, ipak uspjela raznim pravilnicima „prisiliti" operatore na poštivanja procedura poslovanja i prava korisnika, pa i brojnim „inspekcijskim kontrolama" i kažnjavanjima operatora i odgovornih pojedinaca relativno visokim novčanim kaznama.

Linić i namet

Doduše, kako je državna blagajna kronično prazna, proces „HAKOM gledanja kroz prste" na neke postupke i slučajeve poslovanja i ponašanja prema korisnicima ili drugim operatorima, posebno po najvećeg od operatora, Hrvatskog LinićKako je državna blagajna kronično prazna, proces „HAKOM gledanja kroz prste" na neke postupke i slučajeve poslovanja i ponašanja prema korisnicima ili drugim operatorima, posebno po najvećeg od operatora, Hrvatskog telekoma, u posljednjih godinu ili dvije, prekinut je. Ministar Linić, odmah po preuzimanju dužnosti, shvatio je kako su telekom operatori vrlo prikladni subjekti za „diobu zarade", pa je odmah kreirao namet, koji je doduše, nakon par mjeseci, ukinut temeljem pritiska najvećeg vlasnika, Deutsche telekoma.telekoma, u posljednjih godinu ili dvije, prekinut je. Ministar Linić, odmah po preuzimanju dužnosti, shvatio je kako su telekom operatori vrlo prikladni subjekti za „diobu zarade", pa je odmah kreirao namet, koji je doduše, nakon par mjeseci, ukinut temeljem pritiska najvećeg vlasnika, Deutsche telekoma.

Od pojave prve mobilne mreže agencija je kreirala i jedan namet (naknada korištenja radiofrekvencijskog spektra) koji, prema Zakonu o telekomunikacijama, trebaju snositi svi operatori prema „državi". No, lobiranjem, probajte pogoditi kojeg operatora, u Zakon je ugrađena klauzula, po kojoj svaki operator može taj „trošak" prebaciti na korisnika. Naknadu korištenja RF spektra plaćaju isključivo pretplatnici mobilne telefonije, dok korisnici istih uređaja, koji koriste uslugu putem tzv. prepaid bona, taj namet, svakoj logici usprkos, ne plaćaju. Visinu ove naknade, po pojedinom priključku, određuje HAKOM, pa je taj iznos tijekom posljednjih petnaestak godina smanjivan s petnaestak kuna na današnjih oko 5 kuna.

Prikupljenim iznosom gospodari sama Agencija, bez „kontrole" države, po svom nahođenju. Možda je zato i bez problema zakupljen prostor u Sky officeu, s novim namještajem, zbog kojeg je Predsjednik Vijeća, Dražen Lučić, zaradio sudsku prijavu „bivšeg" Gašpera Gaćine. A „neovisnosti" ove agencije od aktualne političke garniture treba sagledati kroz činjenicu da Vijeće od 5 članova predlaže Vlada, a imenuje Sabor. Dakako, izbornom pobjedom SDP-a odmah je i izmijenjen „neovisni" sastav Vijeća i Predsjednik.

Stoga i ne će čuditi što je tada Predsjednik Uprave HT-a, kornatski maslinar i vinogradar, Ivica Mudrinić, u interesu Deutsche telekoma, „uguran" u gospodarski savjet Predsjednika Josipovića, kao i što je ubrzo postao predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. A nikako ne iznenađuje i ovogodišnja odluka HT-a, da od Nove 2014.g. dijele HAKOMu susjedni Sky Office neboder, od 3. do 20. kata. Sigurno je jedino: kako ministar Linić „trlja ruke", jer je dobio višegodišnje redovne prihode od najma prostora, za firmu u vlasništvu Dalekovoda, trenutno u žarištu interesa ministra Linića i Ustavnog suda u postupcima predstečajne nagodbe.

Ako se zna da je HOTO tower, koji je 2002 g. gradio kontraverzni Horvatinčić, iznajmljen na 15 godina i trebao biti plaćen oko 75 mil. eura (doduše, nakon par godina Horvatinčić je „preprodao" taj HT rental-business), možemo procijeniti kako i Dalekovod nije sklopio „loš posao" u vremenima krize, kada ionako nije mogao naći najmoprimce za toliki izgrađeni prostor. Što je g. Mudrinić, osim „povoljno unajmljenog prostora", u tom trokutu interesa, osigurao matičnoj firmi, Deutsche telekomu, možemo nagađati.

No, svakako treba pozorno saslušati što je g.Mudrinić na javnoj televiziji u Temi dana, 4. rujna 2013. imao potrebu komentirati istraživanje o Hrvatskoj svakodnevnici, posebno o percepciji korupcije u Hrvatskoj, koja je danas, prema njegovom komentaru, pala u odnosu na ranije razdoblje!

Nije za odmet podsjetiti kako je HT 2002. g. u vremenima prodaje dionica i kontrole HT-a operatoru u vlasništvu njemačke države posjedovao brojne nekretnine širom Hrvatske. Iste su ubrzo, zbog „knjigovodstvenih razloga", bile rasprodane i enormni su iznosi, teško da ih je itko u mogućnosti i izračunati, u proteklom desetgodišnjem razdoblju utrošeni na unajmljivanje prostora, širom Hrvatske, s brojnim vlasničkim subjektima, u raznim kombinacijama interesa.

No, jedino je sigurno, kako su nakon svega jedino zaposlenici predstavljali „problem", „trošak" i planski, po godišnje utvrđenim kvotama, proglašavani „tehnološkim viškom". Dakako, poslovi nisu nestali, ali su omogućili „ugovaranje sa firmama na tržištu" i „jeftinije poslovanje". No, to je dio neke druge priče.

LTE kao marketinški 4G

Najnovija „buzz word" kojom su već par godina zaluđeni i hrvatski surferi mobilnim internetom jest LTE (Long Term Evolution) ili tehnički „standard", zbog marketinških pritisaka i formalno, ne baš po tehničkim mjerilima, proglašen ltemobilnom mrežom 4. generacije (brzi prijenos podataka za „pametne telefone", tablete i prijenosna računala...). Hrvatska je (VIP i HT) implementirala uslugu, doduše u ograničenom opsegu i lokacijama i s relativno jako malim brojem korisnika, ali stručnjaci se slažu kako će ova tehnologija ubrzo ovladati mobilnim komunikacijama. Da bi ova usluga mogla zaživjeti, država je morala ponuditi radiofrekvencijski spektar, na „nadmetanje" prisutnih ili tek zainteresiranih operatora.

Najviše zainteresiran za prodaju, opet je bio ministar Linić, koji je na prvom natječaju uprihodio u državni proračun, krajem 2012. g., za dva bloka po 20 MHz, 332 milijuna kuna. Danas, država se zbog kronične „crne rupe u budžetu" žuri prodati još 2 bloka, svaki po početnoj cijeni 105 mil. kuna. No, u postupku „države i neovisne Agencije" ima jedan veliki ALI, koji vodi na zaključak, kako država, zbog želje da što prije uprihodi mrvice sa telekomunikacijskog stola, posluje na način da ubija „kravu zbog odreska"! Pokušajmo sagledati zašto?

TELE 2 i poslovanje u Hrvatskoj

Od samih početaka, pred oko 7 godina, oko TELE2 nižu se „neformalne dvojbe" bolje upućenih, u rad ove hrvatske podružnice, zbog načina na koji je dobio licencu poslovanja u Hrvatskoj, zbog smještaja u TELE grupaciji u skupinu s tržištem u Rusiji, preko interne organizacije, koju korisnici prvenstveno doživljavaju kroz „rentan call centre" podršku, zaposlenika, što su, od samih početaka, vjerojatno bez znanja inozemne uprave, pored neophodnih stručnih odabira, u ne zanimarivom broju, primani i prema obrascu tada već Monopol?Time će se, rasprodajom raspoloživog spektra, laički rečeno, jeftinog za ovu LTE tehnološku mrežu, „instalirati" duopol na hrvatskom malom tržištu. Teško je očekivati kako će u bližoj budućnosti, ako uistinu TELE2 napusti poslovanje u Hrvatskoj, neki novi operator konkurirati sadašnjem etabliranom dvojcu, posebno ako bude prisiljen kupovati za LTE neophodan, neki drugi „skuplji" dio spektra.u TELE2 „ušančenih lijevomislećih naprednih snaga" (današnja umreženost i „snalažljivost" organiziranih snaga toliko spominjanih „pripadnika lijevih obiteljskih miljea"), „tele2 logo m kreativnih" internih tretiranja zaposlenika, atmosferi straha i sumnjičavosti, prikrivene u ruho „momčadskog duha", o čemu bi mnogi s dobivenim otkazima mogli pričati romane.

No, vratimo se „rasprodaji" RF spektra za rad LTE mreže superbrzog interneta, te činjenici da se na prvi natječaj TELE2 nije javio, pa je vrlo izvjesno kako će i ovaj drugi, ponovljeni natječaj, TELE2 ignorirati ili možda, kao „jeftiniju opciju" kupiti samo jedan od ponuđenih blokova. Jučerašnji (3. rujan 2013.) medijski istup Malin Holmberg, predsjednice Uprave Tele2 Hrvatska koja je operacije švedskog mobilnog operatera u Hrvatskoj preuzela prije godinu dana, nije uvjerio poznavatelje tržišta u Hrvatskoj, kako su neutemeljene glasine o napuštanju poslovanja u Hrvatskoj.

Naime TELE2 se prošlih godina već povukao iz niza zemalja Europe, poput Danske, Austrije, a ovog mjeseca je prodao i svoje poslovanje u Rusiji konzorciju tamošnjih banaka. Kako bez LTE tehnologije u nastupajućim godinama niti jedan operator nema „budućnost", današnje TELE2 ignoriranje kupnje potrebnog radiofrekvencijskog spektra upravo navodi kako će se TELE2 najvjerojatnije povući i iz Hrvatske, u kojoj je „treći mobilni operator". HAKOM „dražba" za RF, otvoreno do 28. listopada, tako će najvjerojatnije završiti kupnjom ovih blokova od HT-a i VIP-a.

Time će se, rasprodajom raspoloživog spektra, laički rečeno, jeftinog za ovu LTE tehnološku mrežu, „instalirati" duopol na hrvatskom malom tržištu. Teško je očekivati kako će u bližoj budućnosti, ako uistinu TELE2 napusti poslovanje u Hrvatskoj, neki novi operator konkurirati sadašnjem etabliranom dvojcu, posebno ako bude prisiljen kupovati za LTE neophodan, neki drugi „skuplji" dio spektra. Pojam „jeftin i skuplji" treba promatrati ne kroz cjenovnu politiku HAKOM-a, već kroz cijenu tehnologije za operacije u tim dijelovima spektra.

Na ovaj način, zbog Linićeve „crne rupe" budžeta i kratkoročne novčane inekcije, nepotrebno se žuri sa prodajom dijela spektra, čime se „aktivno radi" na uspostavi duopola na hrvatskom mobilnom tržištu. Ipak, ovo je samo jedno izdvojeno mišljenje, a vjerojatno se s visina „nebeskih tornjeva", gdje stoluje HAKOM, od aktualne politike neovisni stručnjaci, stvari vide mnogo jasnije.

Damir Tučkar

Uto, 21-05-2024, 21:28:48

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.