HT kao primjer i pouka

Hrvatska je 1999. g. početkom rada GSM mreže privatnog VIP mobilnog operatora, konkurenta tadašnjem HT „državnom" operatoru mobilne i nepokretne mreže, krenula u novu fazu razvoja telekomunikacija. Kako su t ht vposljednje dekade XX. stoljeća obilježile razvoj društva kroz strelovit tehnološki napredak, u svakoj državi jasno vidljiv u primjeni produkata informatičke revolucije i do tada svugdje „državne" infrastrukture telekomunikacija, svjetski trend privatizacije telekomunikacijskog državnog monopola i stvaranje lokalnog tržišno konkurentnog okruženja, niti Hrvatska nije mogla izbjeći.

U 90-ima, usprkos 5 godina rata i svih razaranja na telekomunikacijskim objektima, uz nasljeđe YU nerazvijenih telekomunikacijama, u sjećanju svih „malo starijih" građana Hrvatske, u memoriji su ostale slike tadašnjeg HPT-a, kao simbola ponosa, uspješne kompanije što su ga velikom odricanjima zaposlenih, u kratkom vremenskom roku, znanjem i entuzijazmom uzdigli do istinski tehnološki najsuvremenijih telko operatora Europe.

Posebno se, u usporedbi sa tranzicijskim zemljama bivšeg istočnog bloka, što su ubrzo primane u EU, isticala vrijednost HT-a, primijenjene tehnologije i ljudi, a što je ubrzo verificiralo tržište dionica Zagreba, Londona i New Yorka. HT „zlatna koka", konstantnim, sada već preko 10 godina, isplatama „sočnih" dividendi, svom većinskom vlasniku je odavno vratio novac od kupnje.

U ovim vremenima, kad nam političke „elite" na vlasti nude kao jedinu alternativu izlaska iz gospodarske krize, rasprodaju svega što još vrijedi u vlasništvu države, poput autocesta, Croatia osiguranja i HPB banke, možda bi se trebalo podsjetiti, upravo na put kojim je posljednjih 10-ak godina prolazio HT, kao obrazac koji je vrlo izvjesno namijenjen i ovim „subjektima" namijenjenim prodaji radi proračuna i očuvanja državnih udobnih fotelja!

Primjer HT-a

Poučen iskustvima „prisilnih" proglašenja tehnoloških viškova i posljedičnih brojnih sudskih sporova iz prijašnjih godina, HT je u ovoj godini otpustio „samo" oko 500-tinjak telekomunikacije 1805072000.U Hrvatskoj, početkom 2000 god. nitko od „političke elite" Hrvatske nije imao pojma o mogućim posljedicama prodaje stranom vlasniku, jednog od temelja državne infrastrukture, a što se može ogledati npr. u teoretsko mogućoj propasti „većinskog vlasnika" burzovnim i drugim igrama na „svjetskom tržištu"! Još su manje brinuli o mehanizmima kontrole i utjecaja na većinskog vlasnika u skladu sa interesima države za razvoj telekomunikacija, a koji su prilično drugačiji od interesa vlasnika telekomunikacijkih operatora.zaposlenika, „dobrovoljnnim sporazumom", s ponudom nešto izdašnijih otpremnina, a ponuda je, vrlo „humano i socijalno osjetljivo", vrijedila samo za starije od 55 godina, invalide, pa čak i za ili majke s malom djecom na porodiljnom dopustu. Ostali su zaposlenici slobodni otići iz HT-a, na vlastiti zahtjev, bez otpremnina.

No, kako su dioničarski pogledi iz dalekog Bonna na društveni značaj HT-a nešto drugačiji od pogleda iz Zagreba, na dnevnom redu Uprave HT-a već se nalaze planovi za „izdvajanja zaposlenika", krenulo se sa stotinjak planiranih, u pozivnim centrima, u „izvjesnu" privatnu firmu, naravno bez otpremnina! Trenutno, zbog reakcija, ali i zakonske upitnosti provedbe, zastalo se s ovim procesom, očito planiranim i za „neka druga" poslovna područja.

Razumljiva je briga HT-a, „privatne kompanije", doduše u 51% vlasništvu DT, što je pak u većinskom vlasništvu države Njemačke, da posluje sa najvećom mogućom dobiti, što iz Hrvatske odlazi kao doprinos brojnim bjelosvjetskim burzovnim ili investicijskim pothvatima DT-a. Kao i svaka multinacionalna kompanija, DT na brojnim svjetskim telekomunikacijskim tržištima investira, često uspješno, no ponekad i uz goleme gubitke koji doslovno uzdrmaju „carstvo" (primjer sudbine T-Mobile USA).

Naravno, vlasnik sa „svojim novcem" radi što ga volja, ali u Hrvatskoj, početkom 2000 god. nitko od „političke elite" Hrvatske nije imao pojma o mogućim posljedicama prodaje stranom vlasniku, jednog od temelja državne infrastrukture, a što se može ogledati npr. u teoretsko mogućoj propasti „većinskog vlasnika" burzovnim i drugim igrama na „svjetskom tržištu"! Još su manje brinuli o mehanizmima kontrole i utjecaja na većinskog vlasnika u skladu sa interesima države za razvoj telekomunikacija, a koji su prilično drugačiji od interesa vlasnika telekomunikacijkih operatora.

Budžetska rupa

Također, prilično nespretno i bez razmišljanja, država se odrekla i vlasništva nad objektima građenim i sredstvima samih korisnika telekomunikacijskih usluga kroz minula desetljeća. Posebno ta pitanja i danas vuku pravne repove, kroz „gruntovnice", ali i plaćanja naknada za korištenje „tuđe" infrastrukture. Vidi se naglo probuđena „svijest" ove vladajuće garniture, za aktivacijom postojeće „državne telekomunikacijske infrastrukture", koju doduše još nisu uspjeli sasvim niti na papiru pobrojati, a hakom-3kamo li putem državne firme Odašiljača i veza, ustrojiti u suvisli, tržno konkurentni sustav.

Motiv je naravno „budžetska rupa", no i to može biti dobar impuls iskazivanja brige o imovini države i telekomunikacijama u interesu svih građana Hrvatske, ali, kako stvari stoje, do praktične koristi predug je put, jer politički mandati su prekratki.
HAKOM je državna agencija koja treba „regulirati telekomunikacijsko tržište", kako ga danas političari uglavnom „razumiju", tijelo koje omogućuje ravnopravnu tržnu utakmicu, a ne kao tijelo koje provodi politiku INTERESA Republike Hrvatske u telekomunikacijama. To su interesi i gospodarskih subjekata i građana, ali i državnih institucija poput vojske i policije.

Na čelu ove institucije, gotovo desetljeće, bila je osoba koja je do trenutka prodaje HTa, bila jedna od čelnih osoba HT-a! Zlobnici su govorili da osigura desetljeće „tranzicije" iz monopolnih telekomunikacija u „današnje tržno okruženje". No, usprkos brojnih sitnih operatora u Hrvatskoj, od kojih se svi važniji u nepokretnoj mreži (OPTIMA, Metronet i H1) nalaze u „fazi stečaja", možemo zaključiti kako su „zlobnici" bili u pravu, jer se „malo okrnjeni" telekomunikacijski monopol – nastavlja!
Nova je „vlast" u HAKOM dovela novu garnituru, pa su ubrzo usljedile prijave za „nezakonito postupanje" u postupku nabave luksuznog namještaja u novim HAKOM prostorima spektakularnog poslovnog tornja SKY OFFICE! Vlasnik ovog, već duže vrijeme nakon izgradnje, praznog uredskog tornja je firma Dalekovod, a izgleda nekako ne bez razloga i Uprava HT-a donjela je odluku da preseli iz HOTO tornja u drugi toranj SKY OFFICE. Iz prozora najvišeg kata tog tornja, Predsjedik Uprave HTa uživati će u pogledu na cijeli grad, ali i na sobe susjednog tornja iznajmljenog HAKOM-u!

Nebeske visine

Iz današnjeg HT-a nestali su svi oni koji su još pamtili neka druga vremena prije 2000 g. kada je HT posjedovao mnogobrojne prostore, a koji su prodani odmah nakon preuzimanja novog, većinskog vlasnika", koji, kako su privatizatori pojašnjavali, PredsjednikMožda i Predsjednik Uprave HT-a, u slobodno vrijeme maslinar i vinogradar na Kornatima, koji muku muči s legalizacijom poljoprivrednih objekata, s ovih visina ugleda i svoj otočić. Možda će tada imati više vremena u osmišljavanju kako Hrvatsku pozicionirati u promišljanjima DT-a, koji ju danas doživljava kao podružnicu laboratorijskog tipa, ispitivanja opreme i usluga, „eliminiranja dječjih bolesti usluga i opreme", a što s onda masovno primjenjuju na ozbiljnim tržištima.ima „know how" kojim će HT, a time i korisnici usluga, građani Hrvatske, dospjeti do mogućnosti korištenja usluga iz neslućenih tehnoloških visina. Današnja tehnološka razina HT-a i usluga koje koriste građani i privredni subjekti Hrvatske daleko je od onoga što EU deklarira u svojoj „digitalnoj agendi", a još je dalje od onoga što su mnogobrojni, na ovaj ili onaj način „nepoželjni", bivši zaposlenici HT-a – znali i željeli učiniti !

Ali zato Uprava HT-a je, kroz SKY office najam, uistinu dosegla nebeske visine. Možda i Predsjednik Uprave HT-a, u slobodno vrijeme maslinar i vinogradar na Kornatima, koji muku muči s legalizacijom poljoprivrednih objekata, s ovih visina ugleda i svoj otočić. Možda će tada imati više vremena u osmišljavanju kako Hrvatsku pozicionirati u promišljanjima DT-a, koji ju danas doživljava kao podružnicu laboratorijskog tipa, ispitivanja opreme i usluga, „eliminiranja dječjih bolesti usluga i opreme", a što s onda masovno primjenjuju na ozbiljnim tržištima.

Možda će se sa tih visina bolje sagledati već 3 godine jasno uočljiv zastoj u svakoj investiciji u optičke mreže, posebno tzv. pristupne mreže, koje jedine mogu korisnicima osiguravati „nebesko GIGABAJTNE brzine", primjerenima društvima XXI stoljeća. A to je temelj gospodarstva danas, kao što su početkom XX st. Temelj gospodarstva bile željezničke pruge ili sredinom XX st. autoceste!

No, telekomunikacije Hrvatske, u prizmi ove Vlade i njenih zaduženih HAKOM „službenika" sa nebeskih SKY office visina, smještenih u udobnim novim kožnim foteljama i namještajem po mjeri, očito čeka zvjezdana budućnost! Oni brinu o „ravnopravnoj tržišnoj utakmici" i pravima korisnika!

Samo kada ugledaju zvijezdice da to ne bude zvjezdano nebo iznad Zagreba, već, nakon možebitnog pada s ovih visina, zvjezdice otrežnjenja jedne, za većinu građana, loše politike!

Damir Tučkar, dipl ing.

Uto, 21-05-2024, 21:50:10

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.