Pleter interesa u telekomunikacijama 

Nesumnjivo, telekomunikacije su jedna od djelatnosti u kojoj se „okreće", gledano iz recesijske perspektive Hrvatske, veliki novac, temeljem podataka iz 2011. g. procijenjen na oko 13,5 milijardi kuna. U nepokretnoj komunikacijskoj mreži djeluje čak 35, što većih ili manjih, operatora, dok je u pokretnoj komunikacijskoj mreži za pružanje telefonske usluge registrirano 7 operatora, iako korisnici percipiraju uglavnom tri glavna „mobilna igrača".

Ipak, tržište Hrvatske, koje je pred desetak godina u nepokretnoj telefoniji bilo monopolno, te gdje je u pokretnoj telefoniji od 1998.g. započelo tržno nadmetanje, usprkos navedenih brojeva firmi-operatora, danas, i pored proteklog vremena, vrlo sporo mijenja tržne udjele. U usporedbi s drugim EU zemljama Hrvatsko je telekomunikacijsko tržište malo, ali nipošto nezanimljivo, posebno radi turističke reciptivnosti i tranzitnih koridora države, a što u telekomunikacijski sustav Hrvatske, na kraće ili duže razdoblje, godišnje dovodi milijune privremenih telko-potrošača.

Ova grana gospodarstva podložna je stalnim, izuzetno brzim i skupim, tehnološkim promjenama, a u skladu sa svjetskim procesima od kraja XX st. praćena također čestim i brzim izmjenama zakonodavnog okvira. U svim zemljama politika je ustanovila neovisne krovne institucije za nadzor ravnopravne utakmice na telko tržištu, ali i za provedbu strateških, dugoročnih odrednica, koje ta politika definira u skladu s nacionalnim interesima svake zemlje.

HAKOM

Burni razvoj telekomunikacija vidljiv je i u EU, u kojoj je Europska komisija ustanovila 2002.g. nadnacionalno regulatorno tijelo: Europska grupa regulatora za elektroničke komunikacijske mreže i usluge. Odlukom TržišteU usporedbi s drugim EU zemljama Hrvatsko je telekomunikacijsko tržište malo, ali nipošto nezanimljivo, posebno radi turističke reciptivnosti i tranzitnih koridora države, a što u telekomunikacijski sustav Hrvatske, na kraće ili duže razdoblje, godišnje dovodi milijune privremenih telko-potrošača.Europskog parlamenta i Vijeća Europe iz 2009., kao dio paketa reforme telekomunikacija, ustanovljeno je novo tijelo BEREC (The Body of Europeian Regulators for Electronic Communication), koje, logično i očito, treba u svim EU zemljama, pa tako i Hrvatskoj, implementirati isti regulatorni okvir poslovanja telekomunikacijskih operatora.

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), u skladu s rečenim, nije dakle samo „još jedna Vladina agencija", već neovisno tijelo, koje bi trebalo biti nadasve stručno i imuno, kako na turbulencije redovnih, cikličkih odabira političkih opcija od strane biračkog tijela, tako i posebno, na sva „sufliranja" sudionika tržne utakmice – operatora. HAKOM je, doduše, kontroliran od politike putem Vijeća, danas definiranog kao peteročlanog, imenovanog od Sabora, koje kontrolira izbor čelništva samog HAKOMA.

Raspuštanje do sada sedmeročlanog Vijeća i postupak odabira članova novog Vijeća, koji je upravo u tijeku, ovih je dana dobio medijsku pozornost iznošenjem raznog „prljavog rublja" vezanih uz pojedine kandidate za sastav novog Vijeća, ali i dosadašnjeg rada samog HAKOM-a. Ma koliko, u tiskovinama iznesene, za neke od kandidata diskreditirajuće afere, što u očima javnosti i više nego zaslužuju ozbiljnu DORH provjeru, ipak, teško se oteti dojmu, kako su medijski natpisi više rezultat „interesnih lobija" za eliminiranjem „tuđih kandidata", nego iskrene želje za adekvatnim ekipiranjem HAKOM, tijela države Hrvatske, koje štiti interese te države i njenih građana.

Pa i medijska stigmatizacija budućih članova Vijeća koje kontrolira HAKOM, iznošenjem visine „plaće" od 20.000 kuna u mandatu od 5 godina, kroz koje vrijeme „ne rade ništa i ne odgovaraju nikome", pritisak je, u stvari, na neke moguće moralnije, a nekima nepoželjne kandidate, da odustanu. Jer, od sadašnjih 7 članova Vijeća, kandidira se ponovno njih petero, Predsjednik Miljenko Krivšek, Tonko Obuljen, Nikola Popović, Božidar Ister i Gašper Gaćina, dok u mirovinu odlaze Terezija Benčić i Juraj Mužina.

Interesni lobiji

Biografije kandidata iskazuju njihove kvalifikacije i radno iskustvo, u skladu sa predmetom djelovanja Vijeća, pa tako Krivšek i Obuljen dolaze iz Odašiljača i veza (radio/TV), Ister iz Hrvatske pošte, Benčič je iz miljea računovodstva (sudski vještak i računovođa), „zalutali" Popović je sudski tumač (engleski/francuski), dok su inženjeri Gaćina i Mužina telekomunikacijski stručnjaci. Doduše, uz ovu posljednju dvojicu, od samog imenovanja u „državnu regulatornu agenciju" 2001 g. u vrijeme pred preuzimanje Deutsche telekoma dominantnog vlasničkog udjela, tada najvećeg i jedinog operatora Hrvatske, pratila je kontraverza „radnog iskustva" upravo u HT-u, kojeg su u HAKOM-u trebali nadzirati i regulirati tržište.

Zlobnici bi i u toj činjenici „vidjeli" način na koji je DT „kontrolirao i regulirao" HAKOM, time i desetljetnu „telekomunikacijsku sudbinu" građana ove zemlje, ali to su valjda ipak samo neargumentirane i zlonamjerne glasine.

No, „interesni lobiji" su u kandidiranju podržavali i brojne druge kandidate, u skladu s njihovom politikom (interesom), pa se tako uz najviše kontraverzi spominje i kandidat Darko Dvornik, nekadašnji pomoćnik Božidara Kalmete, koji je već dva puta u karijeri uzimao izdašne otpremnine (Siemens, HEP u vrijeme „čuvenog" Mravka). Jedini zaposlenik, interni HAKOM kandidat, telekomunikacijski stručnjak Krešimir Antolić, uslijed „nedostatka" političkog mentora, vjerojatni je kandidat – outsider.

Dok se borba za 5 stolica Vijeća zahuktava, izvjesno je kako će u najvećoj prednosti za imenovanje kroz proceduru Sabora imati kandidati koje odabere podnosilac prijedloga, Povjerenstvo imenovano od ministra Siniše Hajdaš Dončića, čija je intencija bila imenovati mlađe i stručne osobe. HAKOM je došao u prošloj 2012. godini na stupce dnevnog tiska kada se preselio iz stare, K&K zgrade Hrvatske pošte u Jurišićevoj ul. u 6000m2 iznajmljenog prostora Sky Office Tower na Ljubljanskoj aveniji, uz cijenu, sa PDV, 23 eura/m2.

No, veći je problem od cijene najma način opremanja namještajem, pod „tepih pospremljena" afera vezanog uz tadašnjeg ravnatelja Lučića, što je provedeno bez javnog natječaja (direktno ugovorenog sa tvrtkom iz Čabra). Ipak, HAKOM, koji ima godišnji budžet od 161 milijun kuna, a koji donosi brojne, i od samih početaka rada, u stručnim krugovima, često komentirane „kontroverzne" odluke, koje imaju više nego dugoročni utjecaj na, ovdje fokusiranu temu, telekomunikacijsko tržište, je izvan „fokusa javnosti" i „medijskog interesa".

Moguće povlačenje Tele 2 iz Hrvatske

Teško da se medijski fokus ne događa zato što su telekomunikacije „neinteresantna tema za javnost", posebno zbog „nevažnih" pitanja kao što je razvoj širokopojasnog interneta na način kako to predviđa Digitalna Agenda EU, za kojom Hrvatska EUBurni razvoj telekomunikacija vidljiv je i u EU, u kojoj je Europska komisija ustanovila 2002.g. nadnacionalno regulatorno tijelo: Europska grupa regulatora za elektroničke komunikacijske mreže i usluge. Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća Europe iz 2009., kao dio paketa reforme telekomunikacija, ustanovljeno je novo tijelo BEREC (The Body of Europeian Regulators for Electronic Communication), koje, logično i hakom-facebookočito, treba u svim EU zemljama, pa tako i Hrvatskoj, implementirati isti regulatorni okvir poslovanja telekomunikacijskih operatora.dramatično kaska. I dok se lobiranjima na izbor članova Vijeća, a koji će onda kroz kontrolu HAKOM stručnih službi, provoditi one politike, u sferi telekomunikacija, što dugoročno, određuju i kontroliraju nacionalne interese Hrvatske, razne interesne skupine, sa raznim „pokroviteljima" u stvari nastoje osigurati osobne materijalne interese tih skupina u Hrvatskoj.

Sve to treba pogledati i iz perspektive transformacija telekomunikacijskih operatera, na globalnoj razini, pa se taj proces može ilustrirati i promjerom koju implementira japanski operater DoCoMo. Ovaj operator, što postavlja trendove industrije, pomalo šokantno najavljuje da više neće biti telekom, već pružatelj usluga poput m-poslovanja, e-novčanika, m-zdravlja i drugih, čime do 2015. planira povećati prihod za 20%. Pažljiviji će promatrač uočiti navedene trendove i kod najvećeg operatora u Hrvatskoj, koji slijedom događanja posljednje dekade, kontrolira HRVATSKU telekomunikacijsku infrastrukturu.

U Hrvatskom okolišu, ljudi iz struke uočili su operatorsko nadmetanje za koncesije u LTE „mobilnoj mreži", gdje je na iznenađenje, cijenu odbio platiti TELE2. To može značiti, iz perspektive značaja LTE tehnologije mobilnih komunikacija, dugoročnu odluku TELE2 o povlačenju s tržišta Hrvatske, kao što je to činio i proteklih godina iz mnogih zemalja Europe, ili tek protest zbog previsoke cijene u izlogu HAKOMa i „predah" do kupnje kada bude spreman.

Također, nezaobilazni dio HAKOM odgovornosti i današnjeg telko-stanja u Hrvatskoj, jest i „sinergijska" politika, provedena sa politikom i najvećim operatorom, kojom se na par godina zaustavila gradnja optičke mreže, na „dobrobit" Hrvatske, ali to je jedna „sasvim druga" tema.

Radio frekvencija naknada

Običnog pak korisnika telekomunikacijskih usluga zanima „utjecaj istih na popunjenost osobnog džepa", ili što HAKOM i država poduzimaju za svoje građane, posebno danas u vrijeme gospodarske krize. Jedno od pitanja koje muče male ljude i korisnike mobilnih telekom usluga, ogleda se u , npr., odavno poznatom „porezu" iskazanog na mjesečnim telco računima mobilne telefonije : „radio frekvencijska naknada"!

Iako je često uzrok pisanja pisanih prigovora, kod svih mobilnih operatora, HAKOM nikako da se na tu temu oglasi i nakon petnaestak godina od uvođenja. Naime, ova je „taksa" uvedena „davno", još u vrijeme prije pojave „pre-paid" mobilne telefonije, a intencija „države" bila je da malo „ošiša" svoje ovčice koje „imaju prihode" da tu „taksu" i podnesu.

Službeno, prema Pravilniku o plaćanju naknade za dodjelu i korištenje radio frekvencija HAKOMa, naknadu plaćaju „radio postaje", nepokretne i pokretne, pa tako i „radio postaje" u telekomunikacijskoj mreži, kako se tretira i vaš mobilni aparat. Ova je naknada iznosila 12, 5 kn/mjesečno, pa je smanjena na 10 kn/mjesečno, da bi konačno, od siječnja ove godine, „netko", onako „preko palca" kalkulacijom, ocijenio kako je dovoljno da ovčice plaćaju 5 kn/mjesečno.

Jednom donesen propis i utvrđena naknada, vjerojatno će kroz koju godinu i „odumrijeti", no dugotrajnost procesa svjedoči kako se „država" teško odriče svakog „svog prihoda". Naime, ono što je sporno kod ove radio-frekvencijske naknade jest da je plaćaju isključivo pretplatnici mobilnih telekom usluga, svakog mjeseca, dok ako imate isti takav aparat (ili pokretna radio postaja), ali kao pre-paid korisnik (plaćanje usluge bonom, unaprijed), koji koristi isti „radi frekvencijski" spektar kao i u statusu pretplate, tada tu naknadu NE PLAĆATE!

Svi operatori u odgovorima na pisane pritužbe korisnika, pozivajući se na pravilnike i paragrafe, ističu kako je to „prihod države", kojeg oni ne uprihođuju, već „samo" prosljeđuju u državni budžet. Naravno, u tehničkom smislu bilo bi to korektno pojašnjenje, da ne postoji ono čuveno ALI.

Pravilnikom je naime jasno napisano: „Operator ima pravo prenijeti tu naknadu na pretplatnikov mjesečni račun za pružene usluge", ili drugim riječima, mogli su sami operatori podnijeti teret tog troška umjesto krajnjih korisnika! Ali i ostaje pitanje zašto su samo i isključivo pretplatnici „ovce za šišanje", naknade koja se naplaćuje za „pokretne radio stanice", a korisnici tih istih uređaja, koji nemaju pretplatnički odnos – to nisu ?

Odgovorne bi se političke elite ove zemlje konačno ipak trebale upitati, poučene posljednjih godina, kako brojnim aferama poput prisluškivanja, (ni)izgradnje širokopojasnog interneta i sl,. tako i neispunjenim željama korisnika, privatnih i poslovnih, telekomunikacijskih usluga ove zemlje, tko to u stvari definira nacionalni interes, ali i kreira, te nadzire sustav telekomunikacije Hrvatske. I jesu li telekomunikacije predmet isključivo i jedino „reguliranja tržnog natjecanja" ?

Damir Tučkar, dipl. ing.