Ivo JosipovićCrvena boja je od pamtivijeka boja Hrvatske, u grbu i na zastavi odraz naše davne i slavne prošlosti, naš ponos - danas na žalost primjetan jedino na velikim sportskim priredbama kada su „tribine" obojene u „kockice". Naš aktualni Predsjednik tijekom predizborne kampanje obećao je kako će „zacrveniti Hrvatsku", doduše, nije mislio na duh i smisao crvene boje u našoj tradiciji, već na ideološku totalitarnost i isključivost osobnog svjetonazora, svojstvenog miljeu iz kojeg je proizašao. Većina birača, tada u predizborno vrijeme, nije shvaćala što je današnji Predsjednik tada mislio ostvariti „bojanjem Hrvatske u crveno". (D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Stjepan MesićBivši je predsjednik Mesić 6. svibnja posjetio Gimnaziju u Zaboku i pri susretu s učenicima, valjda u sklopu obilježavanja 65 godina pobjede nad fašizmom, održao prilično „nadahnut" govor, koji nužno traži reakciju sa svih razina. Prema medijskim priopćenjima bivši je predsjednik učenicima podario slijedeće povijesne bisere: 1. „Republika Hrvatska je stvorena u NOB-u, a obranjena u Domovinskom ratu" ! 2. „Ustaše su se '45. povlačili da bi se predali Englezima, no Englezi su se držali one da se vojska mora predati onima protiv kojih je ratovala. Postali su žrtve osvete, no osveta je bila neminovna jer su zločini koje su počinili bili toliko strašni da ju je bilo nemoguće izbjeći". 3. Riječi u izvještaju nisu točno navedene ali stoji : „ ... rekao da se knjige s manipulacijama o naravi fašizma i antifašizma na kioscima u Hrvatskoj mogu kupiti za "smiješno mali novac". 4. Mesić se dotaknuo i povijesne uloge Josipa Broza Tita te kazao kako je on neodvojiv od antifašizma, koji je za njega bio nepolitički pokret i izraz stremljenja ka slobodi. Smatra kako bi se bez antifašističkog pokreta, a zbog dogovora u Jalti, Hrvatska utopila u Kraljevini Jugoslaviji. Po Mesiću, da nije bilo Tita, Hrvati bi rat završili na strani gubitnika i postali tek povijesna činjenica kao Iliri, Tračani ili Kelti.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

KatynU tjednu pred Uskrs ove 2010.g. jedna malena „vanjskopolitička" vijest zaokupila je pažnju tek ponekog čitatelja dnevnog tiska. Naime ruski premijer Vladimir Putin, bivši operativac zloglasne KGB, smogao je snage da zajedno s poljskim premijerom Donaldom Tuskom u blizini Smolenska obilježe komemorativni skup - obljetnicu jednog od najvećih zločina sovjetske ere. Upravo kroz sudbinu demokratske Poljske u II. svjetskom ratu, koja je nestala „gentelmentskim" sporazumom dvoje najvećih diktatora suvremen civilizacije (pakt Hitler-Staljin) ogleda se sva surovost politike u kojoj vlada „pravo jačeg". Sam zločin u Katynskoj šumi desetljećima je bio prešućivan u „sovjetskom lageru", ali i u bivšoj nam komunističkoj Jugoslaviji, sve do pada komunizma 1990. Upravo zato i generacije Hrvata do danas „pojma nemaju" ili vrlo površno znaju što se to dogodilo o Katynu. Standardni obrazac ponašanja komunista, svugdje u svijetu, spram činjenica koje teško diskreditiraju ideju ili praktičnu provedbu ustroja komunizma, ili tzv. „soft verziju" ideologije – socijalizam, primijenjen je i u slučaju Katynskog zločina.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Naša JugoslavijaDnevni je tisak ovih dana prenio vijest kako je 21. ožujka u Zagrebu održan osnivački skup Udruženja „Naša Jugoslavija". Međutim, informacija o ovome događaju ostala je škrta, pa se ne zna tko su inicijatori i gdje je održan skup. Međutim, naveden je osnovni cilj: „Provođenje aktivnosti kojima će se omogućiti da se nacionalnost Jugoslaven uvrsti u red službeno priznatih nacija u svim zemljama nastalim na području nekadašnje SFRJ". Ovaj osnovni cilj Udruženja u slatkorječivom priopćenju sa skupa dopunjen je argumentacijom da kao Jugoslaveni oni imaju pravo na očuvanje identiteta, povijesne, umjetničke, jezične i književne baštine. Nadalje, u priopćenju novosnovani Jugoslaveni navode kako je riječ o temama koje su niz godina u javnosti negativno predstavljane ili su postale tabu teme, te tako poznato zvuči i tvrdnja da je neophodno raditi na nadilaženju nacionalnih podjela te približavanju ratom zavađenih naroda i stvaranju prijateljskih odnosa.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Nedjeljom u dvaJedna od kultnih HRT-ovih emisija „Nedjeljom u 2" Aleksandra Stankovića, ovog 21.ožujka uzvitlala je prašinu medijskog prostora Hrvatske, od Prisavlja do visina Markova trga. Kontroverzni - ovaj je atribut najpristojniji kada se opisuje osoba, „lik i djelo" Drage Pilsela, u suradnji s „novinarom po zadatku" koji uz uvijek probrane goste i teme uvelike kreira javno mnijenje Hrvatske. Ovaj puta zaigrali su, kako izgleda, vrlo opasnu igru. Već dugo poznati slučaj stanarskog prava nad stanom jednog, reći ću to oprezno „ekonomskog emigranta", ponovno je aktualiziran pa je nužno pitati se zašto? „Žestoki" novinar Aco izložio je na našim ekranima gotovo u suzama, sudbinu dvoje napuštene djece, posebno kroz odigrani „skeč" sa sugovornikom, isto tako „čuvenim" novinarom Pilselom, izvrgavajući moralnoj osudi premijerku. Iako, priznajući kako je sporni MORH-ov stan dodijeljen zakonito! Uz sve ograde spram zamjene stanova tadašnje HRT-ove novinarke koja je, ljudski razumljivo i shvatljivo, intimno vjerojatno teško proživljavala osobna neugodna iskustva „podjele bračne imovine", ali je spremno prihvatila „nagradu za novinarske zasluge", u vidu dodatnih „50-ak kvadrata stana", sada možemo samo lamentirati o moralnoj opravdanosti tog čina. No, kako se u međuvremenu od tog ključnog poteza svoje karijere aktualna premijerka prometnula od HDZ-ova outsiderskog poslušnika moćnog vođe u „nepokolebljivog borca" spram korupcije u Hrvatskoj, izgleda kako su „neki" odlučili usporiti neumitan proces „dekoruptivnog" ponašanja politike.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

nezaposlenostU povijesti čovječanstva zauvijek su upamćena neka prijelomna vremena, nakon kojih se svijet izmijenio na bolje ili gore. Definitivno jedan od takovih trenutaka bio je i kraj XX. st. s kojim su nestale i totalitarne ideologije nacionalsocijalizma i komunizma, popraćeno raspadima državnih zajednica uz rađanja novih, nacionalnih država. No „neprimjetno", cijeli svijet zadesilo je i stvaranje globalističkog ekonomskog modela. Utjecaj te faze transformacije kapitalizma, koji teži maksimalnoj racionalizaciji proizvodnje roba i efikasnosti pružanja usluga na zaposlenike (radnu snagu) je golem, u cijelom svijetu. Ekonomisti će se složiti kako se „sva proizvodna" industrija preselila u zemlje s najmanje plaćenom radnom snagom, koje istovremeno imaju „fleksibilno" zakonodavstvo glede utjecaja proizvodnje na okoliš, a što u konačnici rezultira najjeftinijom proizvodnjom neke robe i konkurentnom prednosti na tržištu. Više nije dovoljno proizvoditi za svoju sredinu ili državu, tržište je svijet, a na tom globalnom tržištu jedino najniža cijena uz istu kvalitetu jamči opstanak. Ta utrka za primjenom najnovije tehnologije u proizvodnji, što je u sve većoj mjeri potpuno automatizirana, time i neovisna o ljudskom faktoru (cijena rada) uvelike je utjecala i na živote svih nas. (D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivica RačanPrema novinskoj informaciji, publiciranoj ovih dana (ožujak 2010.) u jednom od dnevnih tiskovina, saznao sam kako se priprema imenovanje nekih ulica, prema inicijativi pokrenutoj od pojedinih članova Odbora iz rujna 2009., kada su u Fond imena ulica 1. skupine stavljena i imena oskarovca Dušana Vukotića, preminulih političara Savke Dabčević Kučar i Ivice Račana. Posebno budi pažnju i „bode oči“ imenovanje ulice po Ivici Račanu, što je potpuno politički obojena odluka, u suprotnosti sa stručnim i moralnim kriterijima, ideološki neobojenim, a kojih bi se ovaj Odbor trebao pridržavati. Ivica Račan jest zauzeo svoje mjesto u povijesnim zbivanjima u Hrvatskoj, prije svega kao dosljedni čelnik Partije, jedne totalitarne i od Vijeća Europe, kroz dvije rezolucije, osuđene ideologije. Zagreb je tijekom strahovlade komunista, kojim je i Ivica Račan vjerno služio, desetljećima bio izvrgnut teroru nazivlja ulica posvećenih ideologiji komunizma, koje su bile ne samo uvreda zdravom razumu, već svim nevinim žrtvama ove mračne ideologije.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

hkvAnaliza ponašanja posjetitelja Portala HKV-a u prilogu "Treći korak na putu do cilja – analiza i prijedlog" autora g. Paje Grkčevića vrijedan je pokušaj analize i političkih stavova onih što na portal HKV-a dolaze kako bi „pobjegli“ od politički unificirane medijske današnjice u Hrvatskoj. Polemički prilozi i komentari portala pobuđuju i mnogo širu pažnju i interes javnosti, a usuđujem se reći kako se i „prate“ s pažnjom i kod, u političkom smislu, „neistomišljenika“, što ukazuje i na bar „mali respekt“ prema na Portalu iznošenim stavovima. Očito je i svima jasno, kako se na portalu HKV-a posjetitelji mogu razvrstati na: a) povremene posjetitelje, koji samo čitaju priloge, ali nikada se ne uključuju u polemike, niti su "registrirani" posjetitelji Portala, b) povremene posjetitelje Portala, koji su registrirani i povremeno se uključe dodajući na nekim člancima svoj komentar, a u načelu ne polemiziraju s ostalim "komentatorima", c) svakodnevne posjetitelje Portala, dakako registrirane, koji često ubace komentar uz pokoji članak, ponekad polemiziraju s ostalima, uglavnom su konstruktivni u komentiranju i drže se teme članka...(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tito"Službeni povjesničari", pojedinci i institucije u Hrvatskoj, još uvijek, s 20-godišnje vremenske distance i vizura pada Berlinskog zida, nisu u stanju napisati nikakav stručno znanstveni rad, koji bi imao snagu postati znanstveno dokazano tumačenje činjenica naše povijesti, a u kojemu bi jednostavno stajalo: između nacionalsocijalizma i socijalizma postoji znak jednakosti! Nacionalsocijalizam je termin, koji se u Hrvatskoj, a zapravo na području bivše YU tvorevine, namjerno izbjegava koristiti, pa se to vremensko razdoblje označava kao "fašizam". Oni koji bi trebali poučiti javnost, znaju što ta dva termina predstavljaju i znače, ali i 20 godina nakon "zida" ne čine ništa da u školske udžbenike uđe termin nacionalsocijalizam, na ona mjesta gdje danas piše fašizam. Jasno je i zašto već 60 godina ta iskrivljena terminologija ostaje ušančena u obrazovnim procesima, i zašto se "utuvljuje" u glave generacija i generacija učenika, studenata. Očita je namjera da se riječ "socijalizam" očuva kao neokaljana, a upravo to bi učinio termin " nacionalsocijalizam".(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
Ned, 13-10-2024, 18:29:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.